Ministarstvo predlaže ukidanje zabrane izgradnje nuklearnih elektrana u Srbiji

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije je otvorilo javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se predlaže ukidanje zabrane izgradnje nuklearnih elektrana.
Ministarstvo predlaže ukidanje zabrane izgradnje nuklearnih elektrana u Srbiji
Foto: 021.rs
Nova ekonomija je danas prenela da se Nacrtom propisuju i nove energetske delatnosti i način rada tržišta struje, a i uvodi se pojam "energetsko siromaštvo", kako bi se država u budućnosti borila sa ovim problemom.
 
Ako izmene i dopune budu usvojene, danom stupanja na snagu prestaće da važi Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Predloženo je da se u Zakon o energetici doda celo jedno poglavlje koje se odnosi na nuklearnu energiju. U tom poglavlju bi bilo navedeno da se program razvoja mirnodopske primene nuklearne energije obavlja u tri faze.
 
Prva je ispitivanje opravdanosti pristupa razvoju nuklearne energije, druga razvoj programa nuklearne energije i treća sprovođenje pograma nuklearne energije.
 
Predlaže se i donošenje Strategije razvoja proizvodnje i upotrebe toplotne energije i Strategije razvoja i upotrebe vodonika.
Energetsko siromaštvo bi bilo definisano kao "stanje u kojem domaćinstvo nema dovoljno mogućnosti za pristup osnovnim energetskim uslugama, koje bi trebalo da obezbede osnovni nivo i pristojan životni i zdravstveni standard".
 
Ovi standardi uključuju i adekvatno grejanje, toplu vodu, hlađenje, osvetljenje i energiju za napajanje kućnih aparata što je uzrokovano kombinacijom faktora kao što su: cenovna nedostupnost, nedovoljan raspoloživi prihod, visoka potrošnja energije, loša energetska efikasnost domova i socijalni status.
 
Kriterijume za energetsko siromaštvo bi naknadno definisalo Ministarstvo u saradnji sa nadležnim državnim organima.
 
Nacrt predviđa i da se u zakon o energetici doda poglavlje kojim se uvodi sertifikacija instalatera postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije.
 
"Instalateri malih kotlova i peći na biomasu, toplotnih pumpi, fotonaponskih postrojenja, solarnih termalnih postrojenja i plitkih geotermalnih sistema su dužni da se obuče i sertifikuju za izvođenje radova na tim postrojenjima", piše u nacrtu.
 
Predlog je i da se u zakon uvede termin "rano upozorenje" koje podrazumeva pružanje konkretnih, ozbiljnih i pouzdanih informacija koje ukazuju na mogućnost značajnog pogoršanja situacije u snabdevanju električnom energijom, do energetske krize.
 
U delu energetskih dozvola u nacrtu se predlaže da energetska dozvola nije potrebna za izgradnju energetskih objekata koji se grade u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno – privatno partnerstvo i koncesije.
 
Energetska dozvola nije potrebna za objekete koji se grade u skladu sa zakonom kojim se uređuje korišćenje obnovljivih izvora energije, a kojima se propisuje strateško partnerstvo za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, bez obzira da li se višak električne energije predaje u sistem.
 
Ta dozvola nije potrebna za objekete za koje se ne izdaje građevinska dozvola uključujući i objekte za koje se izdaje odobrenje za skladištenje električne energije.
 
Takođe, ukoliko se usvoje izmene u zakonu će pisati da projekte za izgradnju objekata od značaja i posebnog značaja za Republiku Srbiju, koji se odnose na izgradnju elektroenergetskih infrastrukturnih objekata, uključujući i linijske energetske objekte (elektroenergetski vod, naftovod, produktovod i gasovod) i objekte u njihovoj funkciji, kao i priključke na te energetske objekte, utvrđuje Vlada u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja.
 
Ovaj član je samo donekle izmenjen, jer je ranije u zakonu pisalo da Vlada može posebnim aktom odrediti izgradnju energetskih objekata, uključujući i linijske energetske objekte (elektroenergetski vod, naftovod, produktovod i gasovod) i objekte u njihovoj funkciji, kao i priključke na te energetske objekte, kao projekte od posebnog značaja za Republiku Srbiju, osim kada projekti obuhvataju zaštićeno područje proglašeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.
 
Takođe, u delu koji se odnosi na ove projekte se dodaje rečenica koja kaže da se za izgradnju ovih objekata (od značaja i posebnog značaja), kao i za strateške energetske projekte i elektroenergetske objekte za područja na kojima se planira izgradnja elektroenergetskih infrastrukturnih objekata koja zahtevaju poseban režim organizacije, uređenja, korišćenja i zaštite prostora, donosi Prostorni plan područja posebne namene za izgradnju elektroenergetskih objekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja.
 
Prostorni plan se može izrađivati istovremeno sa izradom idejnog projekta i donosi se po skraćenom postupku u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja, piše u nacrtu.
 
Predlaže se i dodavanje novih članova koji se odnose na principe funkcionisanja tržišta električne energije, principe funkcionisanja organizovanog tržišta za dan-unapred i unutardnevnog tržišta električne energije, trgovinu na organizovanom tržištu za dan-unapred i unutardnevnom tržištu, tržištе unapred sa terminskom isporukom kao i tehnička ograničenja za formiranje ponuda na organizovanom tržištu električne energije.
Takođe, plan je da se dodaju i novi članovi kojima se dodatno uređuje priključenje objekata na distributivni sistem i propisuje obaveza operatoru distributivnog sistema da donese i redovno ažurira Proceduru za priključenje i objavi je na svojoj internet stranici, kao i članovi koji se odnose na konvencionalno i napredno brojilo.
 
Nacrt predlaže da se u zakon dodaju i članovi koji obrađuju pitanje sigurnosti snabdevanja i standard pouzdanosti sistema.
 
Detaljne izmene i dopune koje se predlažu mogu se videti u samom dokumentu nacrta koji je objavljen na sajtu ministarstva.
 
Javna rasprava se sprovodi u periodu od 21. avgusta do 10. septembra 2024. godine, dostavljanjem primedbi, sugestija i komentara elektronskim putem na portalu eKonsultacije ili elektronskim putem na energetika@mre.gov.rs.
 
Primedbe, sugestije i komentare na tekst Nacrta zakona građani i stručna javnost mogu dati i na javnim događajima koji će se održati:u Beogradu, 2. septembra u Privrednoj komori Srbije, u periodu od 10 do 12.30 časova, u Novom Sadu, 3. septembra u Regionalnoj privrednoj komori Novi Sad, u periodu od 10 do 12,30 časova.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Mbm

    23.08.2024 16:59
    Ozraci ih nakon bombi
    Ovakvo izigravanje sa ljudima i gradjanima i samovolja maloumnih referenata izbacenih iz Svetske banke i ubacenih u nazovi Ministarstvo, je za ocekivati samo u Srbiji. Stopp nuklearmim reaktorima, jer ima vodo tokova.
  • Dejan

    23.08.2024 07:36
    Bora vizionar
    "Vec veselo grakcu cavke gradicemo nuklearke, ziveli fizika i hemija ziveli rak i leukemija."
  • ja ne bot

    22.08.2024 22:46
    Ludilo..
    ..ne prestaje! Hoće da nas potruju rudnicima, dotuku NE, i kao gratis da deponuju nuklearni otpad i iz Evrope, ako bude trebalo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ministar Bratina: Pad RTS-a bio bi državni udar

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina kaže da bi trebalo ispitati "sve okolnosti koje blokiranje njihovog funkcionisanja prate", navodeći da bi "pad RTS imao smisao državnog udara".

Ko zapravo blokira RTS?

Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku, koju studenti i građani sprovode već šesti dan, odraz je velikog nepoverenja u javni servis, kao i dugogodišnjeg neprofesionalnog i politički pristrasn