Nuklearka u Srbiji: Nikako, možda ili apsolutno da

Nema bojazni da bi moglo da krene po zlu ukoliko bi Srbija počela sa ostvarivanjem projekta nuklearnog programa, kaže nuklearni fizičar Vladimir Udovičić.
Nuklearka u Srbiji: Nikako, možda ili apsolutno da
Foto: Pixabay
"Apsolutno sam ubeđen da bi Srbija mogla bezbedno da rukovodi nuklearnom elektranom, a tokom razvoja nuklearnog programa bilo bi dovoljno vremena da se iškoluje dovoljno kadrova neophodnih za funkcionisanje nuklearne elektrane i sve što ide uz nju", kaže za "Vreme" Udovičić, povodom izjave ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović da se izmenama Zakona o energetici predviđa prestanak važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana.
 
Udovičić čak ocenjuje da bi izgradnja nuklearne elektrane privukla mlađe ljude da ostanu u Srbiji i bave se nuklearnom energijom.
 
Dodaje da bi u početku razvoj nuklearnog programa bio vezan bazično za ljude koje bi obezbedio operater koji bi gradio nuklearnu elektranu, ali da ima dovoljno vremena da Srbija školuje sopstveni kadar.
Pošto se u javnosti često pominju mali modularni reaktori, Udovičić kaže da je on lično pristalica klasičnog, proverenog modela nuklearne elektarne.
 
"Mali modularni reaktori su očigledno perspektiva razvoja nuklearne energetike u narednim godinama, čak dekadama, takve tehnologija nije mnogo primenjena u praksi. Najveća prednost malih modularnih reaktora je što se one primenjuju tamo gde ne postoji definisana infrastruktura, ali je struja koja se od njih dobija za ograničene potrebe. Za izgradnju malih modularnih reaktora su i manja početna ulaganja", kaže on.
 
S druge strane, ističe da je nuklearna elektrana novije generacije provereno rešenje.
 
"Ta tehnologija je već razvijena i postoji više opcija ukoliko se Srbija odluči za izgradnju takve elektrane, odnosno više opcija kada su u pitanju izvođači radova na izgradnji i daljem radu elektrane", kaže Udovičić.
On napominje da se Evropa nalazi u situaciju u kojoj je planirano potpuno napuštanje dobijanja struje iz elektrana koje koriste fosilna goriva do 2050. godine.
 
"U takvoj situaciji su ujedno povećane potrebe za energijom, a sa druge strane se planira napuštanje vrlo bitnih izvora energije zbog ekoloških standarda i energetske tranzicije. U takvoj situaciji nuklearna elektrana je dobro rešenje, ali bi stručnjaci trebalo da projektuju potrebe Srbije za enegijom. Ako poredimo države slične Srbiji, njima je dovoljna jedna klasična nuklearna elektrana", kaže Udovičić.
 
Navodi da bi rešenje moglo da bude kao u Mađarskoj, gde je zbog povećanih potreba dodat broj reaktora u već postojeću nuklearnu elektranu. Takva nuklearna elektrana, sa mogućnošću proširenja kapaciteta, mogla bi da zadovolji potrebe Srbije.
 
"Srbija nema kapacitete, ni postrojenja, ni sirovinu za proizvodnju goriva za nuklearne elektrane, tako da bi u tom slučaju morala da pribegne klasičnom uvozu gotovog goriva. Prednost nukelarnog goriva je što, da se slobodnije izrazim, jedno ‘punjenje’ ima duži vek trajanja, a na godinu dana ili više to gorivo se samo ‘dopunjuje’", objašnjava Udovičić.
 
Na pitanje da li je Srbija spremna da gradi nuklearnu elektarnu profesor na Elektrotehničkom fakultetu Nikola Rajaković je za N1 rekao da je u tom smislu prvi minus velika zavisnost.
 
"Sa bilo kim da mi napravimo dogovor da vam on isporuči male modularne nuklearne reaktore, vi postajete visoko tehnološki zavisni od njega. Pre svega u političkom pogledu, pošto je nuklearna priča – visoko geopolitička priča. Zatim, u pogledu tehnologije sa kojom mi ne raspolažemo, jer smo mala zemlja. Potom, u pogledu nuklearnog goriva i konačno u pogledu pitanja: kako rukovati nuklearnim otpadom", rekao je Rajaković.
Generalni sekretar Srpskog komiteta u Svetskom savetu za energiju Miodrag Mesarović za male modularne nuklearne reaktore rekao je da su "moda".
 
"Treba sačekati da se i operativno i komercijalno dokažu. Ovo što je sada 'moda' – to su ovi prodavci koji obilaze političare, ne stručnjake i nude im to. Ima nekih vesti da ne postoji ni licencirani čelnik za ovako složenu tehnologiju", rekao je Mesarović.
 
Profesorka na katedri za nuklearni inženjering na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju Jasmina Vujić u autorskom tekstu za nedeljnik "Radar" je ocenila da "ne postoje odgovarajući zakoni niti potrebna regulativa, ne postoji obrazovani kadar i to ne samo u oblasti nuklearne tehnike, već i u srodnim oblastima neophodnim za izgradnju i upravljanje nuklearnim elektranama, ne zna se ko je tačno nadležan za zaštitu od jonizujućeg zračenja".
 
Ona je istakla da Srbija "mora dobro da analizira šta se trenutno dešava u svetu u pogledu nuklearne energetike, koji tipovi komercijalnih reaktora se grade i gde, koje su proverene a koje su eksperimentalne tehnologije, koje zemlje trenutno imaju najviše iskustva u izgradnji komercijalnih reaktora i koje zemlje nude najbolje ‘pakete’".
  • /

    04.09.2024 07:51
    /
    @predrag
    fino, kultura obrazovanja im se srozala dok su bili ruska kolonija
  • misa avokado

    03.09.2024 10:46
    дављење у смећу
    Samo da istu ne vodi Komrad Djatlov(ić).
  • Pera

    03.09.2024 10:46
    fuzija
    Da ne požurimo i sačekamo da se prvo napravi fuzioni reaktor negde u svetu.
    Takva nuklearna centrala bi bila prihvatljiva.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija