
Za čistiji vazduh Srbiji treba tri milijarde evra: "Reakcije neadekvatne, kasni se 10 godina"
Od posledica zagađenja vazduha u Srbiji, prema procenama, godišnje prevremeno umre oko 17.000 ljudi.

Foto: Pixabay
Stopa smrtnosti u našoj zemlji je daleko iznad proseka u ostatku sveta - na 100.000 stanovnika je duplo viša od svetskog proseka i skoro pet puta viša u odnosu na razvijene zemlje Zapadne Evrope, piše Insajder.
Da bi se koliko-toliko rešio problem zagađenosti, odnosno da bi kvalitet vazduha bio u granicama koje propisuje zakon, potrebno je oko tri milijarde evra, što je, kažu stručnjaci, znatno manje od sume koju trošimo na saniranje posledica izazvanih aerozagađenjem.
Meteorolog Milenko Jovanović navodi da su reakcije nadležnih institucija neadekvatne i da se bar deset godina kasni sa primenom mera za čistiji vazduh. Kako kaže, postoje informacije iz monitoringa o kvalitetu vazduha kod nas, ali se malo toga preduzima.
"Dišemo vazduh onakav kakav nam je, nažalost, suđen s ovakvim bavljenjem tim problemom. Neko od funkcionera je skoro izjavio da već decenijama postoji zagađen vazduh. Naravno da postoji, ali zdravstvena saznanja i neadekvatan monitoring nisu govorili koliko je to opasno i kakve su posledice. Sada, kada najmanje 10 godina znamo, nema opravdanja da to ne bude prioritet, jer je u pitanju viši javni interes ili zdravlje ljudi. Vazduh je prekomerno zagađen u celoj Srbiji, a tamo gde nema merenja neko u izveštaju napiše da je vazduh čist, što je skandalozno. To je kao kada bi za teškog bolesnika koji ne meri temperaturu rekli da nema temperaturu“, kazao je Jovanović za Insajder.
Na važnost postojanja monitoringa o kvalitetu vazduha na teritoriji cele Srbije ukazuje i bivša direktorka Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji Elizabet Paunović.
"Da bi se procenili zdravstveni rizici neophodno je da najveći deo populacije bude obuhvaćen monitoringom o kvalitetu vazduha kako bi se što bolje primenile konkretne mere. Procena je da oko milion i po stanovnika nije obuhvaćeno monitoringom kvaliteta vazduha, a dešava se i da ne postoje kontinuirana merenja", rekla je ona.
Prema njenim rečima, u evropskom regionu oko 50 odsto svih oboljenja izazvanih životnom sredinom je izazvano zagađenim vazduhom.
"Pored toga što zagađeni vazduh prevremeno ubija, on pre toga izaziva bolesti. Što se tiče hroničnih uticaja, usled višedecenijske izloženosti, tu su svakako bolesti pluća, zatim bolesti srca i krvnih sudova, jer te najmanje čestice od dva i po mikrona prodiru kroz pluća u krvotok, talože se u krvnim sudovima i onda faktički nema nijednog organa koji nije zahvaćen tim negativnim delovanjem. Tu su onda i bolesti kao što je moždani udar/šlog, zbog promena na krvnim sudovima mozga, zatim rak pluća, dijabetes…", navela je Paunović.
Kako kaže, posebno zabrinjava podatak Instituta za zdravstvene efekte o oko devet odsto neonatalnih smrti – to je smrtnost dece od rođenja do kraja prvog meseca života, koja je prouzrokovana zagađenim vazduhom, bilo da je majka u trudnoći bila izložena zagađenom vazduhu ili novorođenče u prvom mesecu života.
Zbog svega navedenog je, naglašava, veoma bitno raditi monitoring kvaliteta vazduha, i to ne samo kako je okvirno predviđeno zakonom, nego treba vršiti i detaljna ispitivanja sastava čestica iz vazduha.
"Nije svejedno da li je to samo sagorevanje uglja ili postoje još neke hemijske materije - ljudi sve više lože gumu i plastiku, a tu se onda emituju veoma kancerogene materije“, dodaje Paunović.
Vlada Srbije je pre skoro dve godine usvojila Program zaštite vazduha u Srbiji za period od 2022. do 2030. sa Akcionim planom, kojim su definisane mere i aktivnosti koje će se sprovoditi kako bi se poboljšao kvalitet vazduha. Kako je tada saopšteno iz Vlade, Srbija je time dobila strateški dokument za oblast zaštite vazduha za čiju implementaciju su potrebna ulaganja od 2,6 milijardi evra.
Predviđeno je da se ciljevi programa ostvare kroz smanjenje emisija iz različitih sektora, kao što su energetika, stacionarna postrojenja za sagorevanje, saobraćaj, velika industrijska postrojenja i poljoprivreda, ali i uz povezivanje, saradnju i učešće institucija, privrede i građana.
Programom su definisane i mere i aktivnosti koje će pomoći jedinicama lokalne samouprave u daljem razvoju planova kvaliteta vazduha, kratkoročnih akcionih planova i programa lokalnih monitoringa. Neke od predviđenih mera trebalo bi da omoguće bržu zamenu starih uređaja za grejanje u domaćinstvima i obnovu voznog parka deregistracijom, odnosno otpremanjem najstarijih Euro 1, 2 i 3 dizel putničkih vozila i lakih teretnih vozila, kao i Euro I, II i III dizel autobusa u reciklažne centre.
Termoelektrane na ugalj problem celog regiona
Milenko Jovanović kaže da se u poslednje vreme više govori o zagađenosti vazduha, ali pod pritiskom javnosti, to "nije priznanje vlasti, koja je doskoro negirala i minimizirala problem aerozagađenja“.
On navodi procenu da je potrebno oko tri milijarde evra da se kvalitet vazduh u Srbiji, kako kaže, dovede na zakonski nivo.
Elizabet Paunović naglašava da se rezultati ne mogu postići brzo, ističući da svuda u svetu rešavanje problema aerozagađenja mora biti prioritet.
"Prosto ne mogu da razumem kako bar po ovom pitanju ne može da se postigne konsenzus, da kažemo: ’Da, imamo veliki problem.’ Uopšte je nebitno raspravljati neku imaginarnu krivicu, najveći zagađivači su energetski sektor, termoelektrane na ugalj, individualna ložišta, saobraćaj… Termoelektrane na ugalj su stare i nije to samo problem Srbije, nego celog regiona Zapadnog Balkana, to je nasleđe iz prošlosti, ali ako se danas dogovorimo da je to prioritet i krenemo nešto da radimo po tom pitanju, nešto ćemo uraditi za neku godinu“, kazala je ona.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Gradonačelnik Niša obećao gostoprimstvo svim učesnicima protesta 1. marta
21.02.2025.•
0
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović najavio je da će Grad Niš spremno dočekati studente i građane koji će 1. marta doći u Niš na protest.
Tepić najavila da će razotkriti nove dokaze o organizovanom kriminalu
21.02.2025.•
3
Potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić najavila je da će u ponedeljak "razotkriti nove dokaze o organizovanom kriminalu".
Sindikat na beogradskom aerodromu traži 12 odsto povišice: Spremni i na potpuni štrajk
21.02.2025.•
1
Sindikat "Sloga" je od uprave beogradskog Aerodroma "Nikola Tesla" tražio povećanje plata od 12 odsto i najavio da će, ako ne dođe do pomaka u pregovorima, "razmotriti štrajk kao naredni korak".
Maturanti i zaposleni u nekoliko kragujevačkih srednjih škola tvrde da trpe pritiske
21.02.2025.•
1
Maturanti Turističko ugostiteljske škole "Toza Dragović" u Kragujevcu, koja je poslednja ušla u blokadu, tvrde da direktor te škole pokušava da ih spreči u tome.
Picula iduće nedelje u Beogradu sa predstavnicima vlade, opozicije, medija i NVO
21.02.2025.•
1
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula boraviće od 23. do 26. februara u poseti Beogradu u okviru misije prikupljanja činjenica, najavljeno je iz Evropskog parlamenta.
BIRN: Najviši kompleks na Zlatiboru podižu prijatelji i članovi porodice uhapšenog zbog korupcije
21.02.2025.•
20
Zvanično najviši kompleks na Zlatiboru - luksuzni Royal Gardens, podižu prijatelj i članovi porodice bivšeg sekretara za ozakonjenje objekata u Beogradu, Nemanje Stajića.
Direktorat civilnog vazduhoplovstva podneo prijave zbog kršenja propisa na beogradskom aerodromu
21.02.2025.•
0
Direktorat je, kako se navodi, naložio hitne mere i pokrenuo krivične postupke protiv tri lica, četiri prekršajna postupka protiv pravnih lica i prekršajne postupake protiv 12 odgovornih lica.
Drakulić: Prave borbe protiv korupcije neće biti dok se ne promeni vlast
21.02.2025.•
18
Privrednik Zoran Drakulić izjavio je da neće biti prave borbe protiv korupcije pre promene vlasti jer bi u ovom trenutku, kako je rekao, takva borba dovela do samog vrha vlasti.
Oko 100 zaposlenih na beogradskom Aerodromu održalo štrajk upozorenja
21.02.2025.•
1
Oko 100 zaposlenih radnika na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu održalo je jednosatni štrajk upozorenja od 12 do 13 časova.
Dospeli krediti NIS-a, vlast tražila prebacivanje većih količina goriva u državna skladišta
21.02.2025.•
8
NIS je dao nalog za isplatu i martovske plate zaposlenima u nastojanju da preduhitri moguće probleme zbog zatvaranja računa u bankama, uoči 27. februara kada na snagu stupaju američke sankcije.
Uhapšena bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski - u igri četiri miliona evra
21.02.2025.•
37
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski uhapšena je u današnjoj akciji policije, u kojoj je privedeno više osoba.
Iz prodaje se povlači krevetac za decu
21.02.2025.•
1
Sa tržišta Srbije povlači se krevetac za decu iz Kine, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine na svom specijalizovanom sajtu NEPRO.
Pucnjava u restoranu u Beogradu, dvojica ranjena
21.02.2025.•
0
Dve osobe su ranjene prethodne noći u pucnjavi koja se dogodila nešto posle tri sata u jednom restoranu u Knez Danilovoj ulici na Paliluli, potvrđeno je u MUP-u.
"Vidimo se kod Vuka": Održan protest stanovnika pet centralnih beogradskih opština
20.02.2025.•
1
Protest "Vidimo se kod Vuka", na kome je učestvovalo više hiljada stanovnika pet centralnih beogradskih opština, održan je večeras.
Ćulibrk o hapšenjima: Kao da je neko pritisnuo taster "sad kreni"
20.02.2025.•
21
Urednik u nedeljniku Radar Milan Ćulibrk izjavio je, govoreći o hapšenjima zbog korupcije, da sumnja da će "krupne ribe ikada doći na udar zakona".
Univerzitet u Beogradu: Usaglašene izmene Zakona o visokom obrazovanju
20.02.2025.•
0
Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu (UB) saopštio je da su usaglašene izmene Zakona o visokom obrazovanju, koje će biti upućene na usvajanje.
Niška opština Medijana proglasila 1. mart danom studenata
20.02.2025.•
2
Niška opština Medijana proglasila je 1. mart danom studenata i podržala studentske zahteve.
Kriminalistička policija u Fudbalskom savezu Srbije
20.02.2025.•
2
U prostorijama Fudbalskog saveza Srbije (FSS) se nalaze predstavnici Uprave kriminalističke policije.
MUP: Uhapšen zbog sumnje da je zloupotrebom položaja prisvojio skoro 12 miliona dinara
20.02.2025.•
2
Zbog sumnje da je zloupotrebom položaja prisvojio 11,89 miliona dinara, uhapšen je O.S. (46), odgovorno lice jednog preduzeća u Čačku, saopštio je MUP.
Komentari 7
Pero
Nacicete preko 300 projekata koje financira EU a mi vracamo kreditima I svi su u energetici za preradu ili rad termo centrala koje su kod njih zabranili. Da da istana jer ljudi neznaju da kad prave traffic stanice treba ih povezati dalekovodima do termo centrala na ugljen pa od tamo do Njemacke koja uzima jeftino struju a nas truju.
Mare
Zato što pohlepa eto zašto, novac novac novac novac, zna se i po opštinama ko pere novac ali tužilaštva ne pokreću postupke jer su svi u stranci.
Užas užasa.
Zemlja čudesa
Botovi, pre nego što udarite minus razmislite o tome da i vi udišete isti taj vazduh.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar