
Hitlerov "Majn kampf" u Srbiji u slobodnoj prodaji, kupuju ga mahom mladići: Treba li ga zabraniti?
Knjiga "Majn kampf" (Moja borba), antisemitsko delo i politički manifest Adolfa Hitlera, slobodno se prodaje u Srbiji - ima je u velikom broju knjižara, štampaju je dve izdavačke kuće.

Foto: 021.rs
Godišnje se, kažu izdavači, proda oko hiljadu primeraka, a najčešći kupci su mladići od 15 do 20 godina.
Decenijama se širom sveta raspravlja o tome treba li ovu "knjigu zla" zabraniti, ali su i po tom pitanju mišljenja podeljena - dok su jedni za apsolutnu zabranu, drugi smatraju da je to cenzura i kontraproduktivan čin, kojim bi se samo povećala tražnja.
Kao jedno od mogućih rešenja se pre desetak godina pojavilo baš u Nemačkoj, u kojoj je 70 godina bilo onemogućeno štampanje ovog dela, i to zahvaljujući bavarskoj vladi koja je imala autorska prava. Pošto su sedam decenija nakon Hitlerove smrti istekla ta prava, 2016. godine je štampano novo izdanje, ali ne tek tako, već kao kritičko izdanje koje je praćeno hiljadama naučnih komentara i fusnota.
U Srbiji se, međutim, "Majn kampf" štampa u originalu jer, kako navodi jedan od izdavača, "istorija i Drugi svetski rat su već sve rekli".
"Zato smo se odlučili da je štampamo izvorno, onako kako je Hitler i napisao, bez naših komentara, bez bilo kakvog uvoda ili pogovora. Tek sirovi tekst prepun ksenofobije, mizoginije, mržnje prema svemu drugačijem. Pročitajte i donesite svoj sud", navodi izdavač čija se knjiga nalazi u velikom broju knjižara u našoj zemlji, a prenosi Insajder.
Predsednik Jevrejske opstine Beograd Aron Fuks navodi da "Majn kampf" nije jedina sporna knjiga, da su i ideje iz nekih drugih knjiga bile i ostale pogubne po čovečanstvo, te da zato sve to ne bi smelo da bude lako dostupno. Literalno gledano, kaže on, Hitlerova knjiga je beznačajna, ali smatra da bi je trebalo izučavati kao deo istoriografije, jer ona jeste osnova onoga što se dogodilo uoči i tokom Drugog svetskog rata.
"Zabrana ili nezabrana knjige je pitanje koju političku poruku hoćemo da pošaljemo. Ako zabranjujemo takvu knjigu - mi hoćemo da demonstriramo da smo protiv ideja koje su sadržane u toj knjizi, a ne da je zabranjujemo zabrane radi. Samim činom zabrane hoćemo tu ideju da stavimo van konteksta društvenog diskursa, kao nešto o čemu nema rasprave. Svi koji bi tu knjigu kupili kao 'zabranjeno voće' tim činom bi sebe izmestili iz mejnstrima", rekao je Fuks na Insajder televiziji.
On je ispričao da je njegova baka s majčine strane preživela Aušvic, da je 1941. imala 16 godina i da pre rata nije imala prilike da pročita "Majn kampf", ali se sećala da su svi u kući slušali Hitlerove govore i da su bili izuzetno zabrinuti iako rat još nije bio stigao u Jugoslaviju.
"Sasvim sigurno da su s razlogom bili uplašeni onim što sledi. Nije to bila prva pojava antisemitizma kao takvog, Hitler u 'Majn kampfu' nije čak ni autentičan po pitanju antisemitizma, tu su sadržani mitovi i legende različitih antisemitskih autora. To ništa nije novo, samo je to steklo razmere koje nikada do tada nije bilo", dodao je Fuks.
Hitler je knjigu pisao tokom boravka u zatvoru u Minhenu nakon neuspešnog pokušaja državnog udara 1923. godine. Prvi put je objavljena 1925/26. godine i u njoj se nalaze stvari koje će se kasnije videti u Drugom svetskom ratu, pre svega antisemitizam i ideja prodora na istok. Ova knjiga se zapravo smatra pretečom Holokausta.

Politikolog Radivoje Jovović kaže da današnje čitanje "Majn kampfa" u nekritičkom izdanju definitivno može da služi samo za promociju i afirmaciju vrednosti iz te knjige.
"Ta knjiga je onlajn i te kako dostupna, ako se izda u štampanom izdanju to nužno ne znači da će proizvesti bogzna kakav prodor do čitalačke publike, ali izdati je u nekritičkom izdanju znači u izvesnom smislu normalizovati prisustvo tih političkih ideja, predstaviti ih kao legitimne političke ideje koje mogu slobodno da se nadmeću sa drugim političkim ideologijama u savremenom, demokratski otvorenom društvu. To je jedna velika opasnost", smatra on.
Nije cenzura već odbrana slobodnog društva
Kako kaže, zabranu "Majn kampfa" ne bi nazivao cenzurom već odbranom demokratskog, slobodnog društva. Govor mržnje i netrpeljivosti se, naglašava on, mora suzbijati kako bi društvo ostalo slobodno, otvoreno i demokratsko.
"Karl Poper je objasnio njegov paradoks tolerancije rekavši - da bi društvo ostalo tolerantno moramo da budemo netolerantni prema netolerantnima. Da bismo imali slobodno, otvoreno i demokratsko društvo, moramo svim političkim idejama koje ne ugrožavaju različite društvene segmente, prava i slobode građana da dopustimo da se takmiče, ali isto tako moramo da sankcionišemo one političke ideje, pokrete, partije i pojedince koji otvoreno zastupaju fašističke, nacističke stavove i govor mržnje i netrpeljivosti", naveo je Jovović.
Kao problem našeg društva on, između ostalog, izdvaja nedostatak škola demokratije u osnovnim i srednjim školama, te nedostatak obrazovanja za kritički mislećeg građanina.
"Mi u školama ne učimo dovoljno o tome šta je fašizam, šta je nacionalsocijalizam bio. Učimo da su se neki ratovi desili, učimo čak i kako su neki domaći kolaboracionisti bili sasvim legitimni politički prvaci koji su se na ovim prostorima nadmetali. Mladi ljudi izađu iz škola, postanu punoletni i, nažalost, veoma često plodno tlo za plasiranje ovakvih ideja", kazao je on.
S druge strane, istoričar Bojan Dimitrijević se protivi zabrani knjiga, jer, kako kaže, "svaka knjiga je dobrodošla i ima svoju publiku, a kakva će biti njena recepcija uvek pokaže vreme". On smatra da zabrana proizvodi kontraefekat, jer će ljudi upravo zato želeti da imaju takvu knjigu, bez obzira o čemu se u njoj radi.
A kada je reč o "Majn kampfu", on ocenjuje da je Hitlerova politička moć uticala da ta marginalna knjiga postane njegov kredo.
"I neke druge knjige mogu isto tako da se stave u red sa 'Majn kampfom' - 'Godine raspleta' Slobodana Miloševića ili Komunistički manifest, itd. Mnoge druge knjige su mnoga druga zla napravile. Svaku knjigu treba posmatrati u vremenu kada je nastala, a ova je nastala dvadesetih godina (20. veka), kada nastaje i jedan broj sličnih knjiga u Nemačkoj, kao posledica Prvog svetskog rata i poraza u njemu, a ne kao koncept za budućnost. Činjenica da je, kada je Hitler postao to što je postao, knjiga dobila na drugom čitanju", naveo je Dimitrijević na Insajder televiziji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - možete li najbolje do sad?
23.04.2025.•
9
Novi 021.rs dnevni kviz znanja je pred vama.
U Srbiji prošle godine u udesima poginulo 514 osoba
23.04.2025.•
0
Od 21. do 27. aprila širom sveta obeležava se Nedelja prevencije povreda u saobraćaju.
Nakon što je govorio na protestu, profesor u Kragujevcu razrešen dužnosti tutora
23.04.2025.•
0
Nakon što je juče govorio na protestu studenata medicine u Kragujevcu, profesor Aleksandar Cvetković sa Fakulteta medicinskih nauka danas je razrešen dužnosti tutora, objavili su studenti.
Ivan Barbalić koji je 90-tih isteran iz stana u Zemunu: Sada je spor u Strazburu
23.04.2025.•
0
Više državljana Hrvatske proterano je poslednjih meseci iz Srbije.
Nastavak progona: Studentkinji Pravnog fakulteta u Beogradu zabranjen ulazak u Srbiju
23.04.2025.•
6
Studentkinji beogradskog Pravnog fakulteta Heleni Strugar zabranjen je ulazak u Srbiju, čime se, kako je ocenila, nastavlja njen nezakonit pritisak i progon.
Evropska komisija: Detaljno ćemo pratiti izbor i funkcionisanje REM-a
23.04.2025.•
0
Evropska komisija (EK) će detaljno pratiti procedure i funkcionisanje Regulatornog tela za elektronske medije (REM), kažu u EK.
Sednica Odbora o izboru članova Saveta REM sazvana za 28. april
23.04.2025.•
2
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je sazvana sednica Odbora za kulturu i informisanje, koju je opozicija tražila.
Osmaci polažu probu male mature do kraja aprila
23.04.2025.•
1
Učenici osmog razreda osnovnih škola u Srbiji, njih 64.418, polagaće do 30. aprila, u okviru probnog završnog ispita, testove iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, matematike i iz predmeta po izboru.
Tužilac razgovarao sa rukovodiocima RTS radi pojašnjenja krivične prijave
23.04.2025.•
1
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je tužilac obavio razgovore sa nekoliko rukovodilaca u javnom servisu, povodom krivične prijave koju je RTS podneo protiv NN lica zbog blokade.
AFP: Prosvetari nedeljama bez plate jer im je Vučić obećao "krompir"
23.04.2025.•
3
Prosvetni radnici, koji podržavaju svoje đake, nedeljama ne primaju platu, jer je predsednik Srbije Aleksandar Vučić obećao onima koji nisu radili "krompir, ili ništa", ocenjuje Frans pres.
Opozicija traži novi postupak za izbor članova Saveta REM-a: Prethodni bio katastrofalan
23.04.2025.•
0
Opozicioni poslanici u skupštinskom Odboru za kulturu i informisanje podneće danas zahtev za održavanje sednice tog odbora sa ciljem da se pokrene novi postupak za izbor članova Saveta REM-a.
Verski analitičar: Žalosno što patrijarh nije stao uz studente i narod, već uz Vučićev režim
23.04.2025.•
25
Verski analitičar Vladimir Veljković izjavio je da je žalosno što patrijarh Porfirije nije stao uz studente i narod, nego se deklarisao kao saradnik režima Aleksandra Vučića.
Ekonomista s Bečkog instituta: Srpska ekonomija poput zeca koji je izazvao kornjaču na trku
23.04.2025.•
2
Ekonomska aktivnost u Srbije usporena je, ali to nema nikakve veze sa studentskim protestima, rekao je ekonomista u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
RTS podneo krivičnu prijavu protiv NN lica zbog sprečavanja emitovanja programa
23.04.2025.•
2
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je RTS podnela krivičnu prijavu protiv NN lica zbog krivičnog dela sprečavanje štampanja i rasturanja štampanih stvari i emitovanja programa.
Tužilaštvo tvrdi da nije pozvalo rektora Đokića na saslušanje
23.04.2025.•
2
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu uputilo je zahtev za prikupljanje obaveštenja Rektoratu Univerziteta u Beogradu, u vezi sa krivičnom prijavom koju je podneo student Miloš Pavlović.
Verujete li da je u toku obojena revolucija: To smatra četvrtina građana Srbije
23.04.2025.•
56
Dok vlast ne uspeva da zaustavi trend rasta nezadovoljstva i nepoverenja koje građani Srbije osećaju prema njoj, podrška protestima i studentima i posle pet meseci ostaje visoka (59 odsto).
Rektor Đokić u pismu premijeru Macutu: Nisam došao na sastanak s vama jer moram u tužilaštvo
23.04.2025.•
9
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da je pozvan u Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu za davanje obaveštenja o drugoj krivičnoj prijavi podnetoj protiv njega.
Ni iz petog pokušaja nije izabran predsednik Skupštine Kosova
23.04.2025.•
0
Kandidatkinja Pokreta Samoopredeljenje za predsednicu Skupštine Kosova Aljbuljena Hadžiu ni na današnjoj sednici nije uspela da dobije dovoljno glasova da bi bila izabrana.
Učenik ispao kroz prozor škole u Bogatiću: Zadobio povrede glave
23.04.2025.•
1
Učenik prvog razreda Mačvanske srednje škole u Bogatiću jutros je oko 8.40 sati ispao kroz prozor te škole.
"Nadstrešnica iznad obrazovanja": Profesori predali Vladi zahtev za povlačenje uredbe o fakultetima
23.04.2025.•
1
Deo profesora Univerziteta u Beogradu zatražio je danas od Vlade Srbije stavljanje van snage izmena Uredbe o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta.
Marko Đurić: Brinem zbog nastavka blokada, država pokazala umerenost prema njima
23.04.2025.•
4
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je da ima "velika i pozitivna očekivanja od vlade" i da je premijer Đuro Macut "preduzeo već prve korake ka smirivanju tenzija u društvu".
Komentari 45
Brbonjac
Dejan
Nego
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar