Škole u sve većem problemu zbog manjka nastavnika: Sada se proverava obrazovanje onih koji već rade

Sve škole u Srbiji imale su rok do 23. septembra da dostave Ministarstvu prosvete podatak koliko je nestručnog kadra u nastavi, zapravo koliko njih nema adekvatno obrazovanje.
Škole u sve većem problemu zbog manjka nastavnika: Sada se proverava obrazovanje onih koji već rade
Foto: Pixabay (ilustracija)
U Ministarstvu prosvete kažu da se podaci obrađuju, a izveštaj će se koristiti za preduzimanje daljih koraka i donošenje odluka kako bi se problem deficita nastavnog kadra donekle prevazišao.
 
Poslednji dostupni podaci o nestručnom kadru u školama su iz 2018. godine. Tada je Ministarstvo prosvete saopštilo da u osnovnim i srednjim školama radi oko 1.000 nastavnika koji nemaju adekvatno obrazovanje propisano pravilnicima. U učionicama je tada bilo 457 nestručnih nastavnika iz matematike, 239 nastavnika fizike, 109 nastavnika iz informatike, 133 nastavnika nemačkog jezika i 48 nastavnika engleskog jezika.
Nekom će se učiniti da to i nije tako veliki broj, ako se ima u vidu da u srpskim školama ima oko 75.000 nastavnika. Međutim, u proseku jedan nastavnik matematike radi u tri odeljenja, a u svakom odeljenju ima po minimum dvadesetak učenika. To znači da je 2018. godine oko 27.000 osnovaca i srednjoškolaca imalo nestručnog nastavnika matematike, piše Euronews Srbija.
 
Šest godina kasnije situacija je sigurno dramatičnija, ocenjuje ovaj medij, a koliko - pokazaće podaci koje obrađuje Ministarstvo prosvete.
Sve teže do stručnog kadra
 
Poslednjih godina direktori osnovnih i srednjih škola muče se da dođu do stručnog nastavnog kadra, jer za nastavničke fakultete godinama unazad skoro da nema zainteresovanih kandidata. Sve je teže doći do nastavnika matematike, informatike, fizike, nemačkog, koji imaju odgovarajuće obrazovanje.
 
Matematiku često predaju nastavnici koji imaju završen Mašinski, Šumarski, Rudarsko-geološki ili druge fakultete. Nesporno je da oni imaju znanje, ali je tu problem u pristupu učenicima, jer diplomci tih fakulteta nisu imali pedagogiju, metodiku nastave...
 
Škole u većim gradovima još i mogu nekako da se snađu, ali one manje u unutrašnjosti, posebno u seoskim sredinama, u teškom su položaju. Dešava se čak da matematiku ili hemiju predaje DIF-ovac ili sociolog.
 
Direktor OŠ "Pavle Savić" u Mirijevu Milan Krstić kaže da ta škola nema puno nestručnog kadra, od 120 nastavnika - dva do tri nemaju adekvatno obrazovanje propisano pravilnicima resornog ministarstva.
 
"Imam nastavnicu matematike koja je saobraćana inženjerka i nastavnicu tehnike i tehnologije koja je završila Mašinski fakultet. To je zanemarljiv broj na 120 nastavnika koliko je zaposleno kod nas", naveo je on za Euronews Srbija.
 
Svestan je, kaže, da će taj problem dodatno eskalirati, jer je na nastavničkim fakultetima sve manje studenata.
 
"Sve je manje mladih koji upisuju nastavničke fakultete. Jednostavno nema kadra. Ranije je bilo učiteljica koliko hoćete na birou. Sada nema ni njih, kada tražimo. Da ne pričamo o informatičarima, matematičarima, fizičarima. To je baš problem. Mogu samo da zamislim kako je u unutrašnjosti Srbije. Beograd je veliki grad, pa i mi imamo problem", rekao je on.
 
Smatra da se nešto hitno mora uraditi kako bi se problem rešio. Navodi da se direktori sada preko leta samo bave kadrovskim rešenjima.
 
"Nama sledeće godine dva nastavnika matematike idu u penziju. Tu je veliki problem naći odgovarajući kadar", istakao je on.
Kako rešiti problem
 
Smatra da Ministarstvo prosvete i sada ima podatke koliko je u školi nestručnog kadra. Ranije preko informacionog sistema "Dositej", danas preko JISP-a imaju sve podatke o zaposlenima u prosveti.
 
"Imaju u glavu koliko je zaposlenih u školi i kakva je kvalifikaciona struktura. To se postiže jednim klikom", rekao je on.
 
Društvo direktora Srbije je već duže ukazivalo na problem nedostatka kadra u prosveti. Nacionalni prosvetni savet, kao i stručna društva, dali su prošle godine predloge Ministarstvu prosvete kako taj problem može da se prevaziđe. 
 
Dekani osam fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji školuju nastavnike, prošle godine uradili su Platformu kojom se predlaže rešenja kako bi se povećalo interesovanje za nastavničke smerove i rešio deficit kadrova u školama. Stipendije, veće plate i vraćanje ugleda prosvetnim radnicima - tri su ključne stvari na kojima insistiraju dekani.
 
Platforma je usvojena na Senatu i prosleđena Ministarstvu prosvete i Vladi Srbije.
  • P.n

    30.09.2024 10:11
    P.n
    Kada budu plate ne manje od 1200 evra pa navise uz sve pripadajuće dodatke sto nebi smelo biti ispod 1500 evra imacete nastavnike! Licno sa privatnim časovima koje dajem nisam ispod 800 do 1000 evra mesecno jos radim za 72 hiljade kod privatnika i sto bi napuštao sve to? Da me neko maltretira ucenjuje ponižava vredja…ne nikada vise! Imate priucene iz SNS i uzivajte sada nekriveci nikog.
  • Darko

    30.09.2024 10:02
    Mala plata i nikakav autoritet kod učenika - biti nastavnik danas u Srbiji zahteva dozu mazohizma i nepoštovanja samog sebe. Ovaj problem će biti još veći, jer je školstvo trulo u srži.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zbog kiše i vetra potreban oprez u vožnji

Jači udari vetra na mostovima, nadvožnjacima i prevojima utiču na zanošenje vozila, posebno kamiona i autobusa, pa je potrebno pažljivije voziti, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).