Da li biste glasali za studente kada bi bili opcija na izborima?

Ukoliko bi studenti postali politička organizacija, procenti podrške bi se značajno smanjili.
Da li biste glasali za studente kada bi bili opcija na izborima?
Foto: 021.rs
Verovatno bi u startu svi oni koji podržavaju proteste bili zainteresovani da čuju njihov program, ali je pitanje kako bi glasali. Ipak, pretpostavka je da bi uzeli više simpatizera opoziciji nego vlasti, kažu sagovornici Danasa.
 
Studentski protesti postali su ključni faktor političkih i društvenih promena u Srbiji, s potencijalom za dalje širenje i jačanje podrške, pokazuju rezultati novog istraživanja javnog mnjenja koje je sprovela Crta. Studentske proteste podržava 64 odsto građana, a najveći rast podrške u poslednjih mesec dana beleži se među onima koji inače podržavaju partije na vlasti. Crta navodi i da sada svaki peti građanin kojem su bliže partije vlasti podržava proteste, a krajem decembra bilo ih je upola manje.
S obzirom na to da studenti imaju sve veću podršku koja možda može da okrnji i rejting vlasti, otvara se pitanje mogu li akademci to politički da kapitalizuju i koliko bi time okrnjili rejting opozicije.
 
Izvršni direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus Predrag Lacmanović za Danas kaže da se ništa u odnosu snaga stranaka pozicije i opozicije nije promenilo od kako su počele studentske blokade i protesti. Jer, kako objašnjava, neko bi morao da postane naprasno popularnija stranka da bi se SNS ili SPS rejting smanjio.
 
"To se ne dešava, jer su protesti pojeli opoziciju, koja stidljivo pokušava da bude prihvaćena i uzme neku reč u svim ovim dešavanjima. Međutim, zasad ne uspeva u tome. Kada se meri i postavlja pitanje za koga bi se glasalo, odnos partija vlasti i opozicije trenutno stoji", navodi on.
Na pitanje šta bi se desilo kada bi se u igru uveli studenti kao opcija, odgovara da Faktor plus to nije radio jer takva pitanja metodolški smatraju neispravnim.
 
"Dokle god neko ne osnuje pokret ili stranku, ne merimo ga. Studenti jesu trenutni fenomen, ali mi kao agencija nemamo pravo da kandidujemo nekog ko sam nije tako nešto najavio. Od studenata ne dobijamo poruku da žele da menjaju vlast, već da žele da izvrše pritisak na sadašnje činioce vlasti da rade bolje i menjaju sistem. Niko se jasno i decidno nije postavio kao politički činilac koji želi da učestvuje na taj način u političkom životu. Oni u njemu učestvuju, ali ne kao pretendenti za ulazak u parlament", objašnjava on.
 
Podseća da bi osnivanjem partije studenti opovrgli sve ono za šta su se borili jer izričito kažu da nisu zainteresovani da se bore za vlast već za promenu sistema.
 
Upitan može li se pretpostaviti na čiji bi konto išlo poverenje studentima kao političkim činiocima, odnosno ko bi bio "oštećen", kaže da je to velika zamka.
 
"Dokle god je neko aktivista, pa i politički, bori se za jednu ideju. Kada osnuje stranku ili pokret mora da odgovara na mnoge teme koje se tiču funkcionisanja države, od ekonomije do međunarodnih odnosa. I onda popularnost može da ide nagore, a često može da ide rapidno dole", kaže Lacmanović.
 
Kao primer navodi Sava Manojlovića koji je imao izuzetno veliku popularnost kada je krenuo u borbu protiv iskopavanja litijuma i pravi blokade.
 
"Tad je viđen kao politička figura. Međutim, kada je osnovao pokret Kreni-promeni i aktivno se uključio u političku borbu na način na koji to rade političke stranke, njegova popularnost nije išla tako rapidno gore. Ima je, ali je to svedeno na nekoliko procenata", kaže direktor Faktor plusa.
 
I dodaje da se zato ne može unapred na osnovu studentske popularnosti reći da bi sutra osvojili, na primer, 20 odsto. Zaključuje da je dalek put od popularnosti i podrške nekog do zaokruživanja tog na izbornom listiću.
 
Slično misli i urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović. Kaže da u ovom trenutku možemo reći da je podrška studentima velika i većinska i prema istraživanju NSPM ide preko 50 odsto. Ali dodaje da to nije njihov budući izborni rezultat.
 
"Studenti su namerno nastupili tako, insistiraju na tome i mediji ih tretiraju kao da su nešto drugo, nešto iznad i izvan podele na vlast i opoziciju. Zato se ne može većinska podrška njima uzimati kao podrška političkoj organizaciji ili pokretu koju bi oni vodili. To je nešto što tek može ili treba da bude ispitivano", navodi on.
Prema njegovim rečima, da bi se to moglo ispitivati, studenti bi morali da se pojave kao politički faktor, politička organizacija, pokret ili lista koja se meri u odnosu na vlast i opoziciju.
 
"Sada oni to nisu, ne rade i najavljuju da ne žele da rade. Možemo samo da spekulišemo koliko bi njihova eventualna lista ili grupacija imala uspeha. I dvostruko spekulišući možemo da kažemo da bi verovatno imali solidnu prođu. Kada bi direktno ušli u političku arenu, sa programom, liderima, kandidatima, onda bi se ti procenti podrške značajno smanjili. Pretpostavka je da bi, ako hoće i ako uđu u političku arenu, uzimali više opoziciji a vlasti mnogo manje", zaključuje Vukadinović.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Juca

    23.02.2025 12:46
    Vidim da su služba i botovi nakon kratkog zatišja zbili redove i vredno krenuli u razbijanje nade, elana, upornosti i svega lepog i kod studenata i kod naroda, ne bi li doveli istrošene politikante ponovo na vlast. Sledeći izbori su studentski. Neka oni biraju koga hoće i kako hoće da žive. Mi im to nismo omogućili, a najpametnije što smo uradili je da smo ih rodili. Zato samo i isključivo mladost i sve što ona nosi.
  • Veljko

    23.02.2025 12:22
    Ja bih glasao za Putina, kao i svake godine!

    Kakvi studenti? Zaista, bio sam na protestima i dobili smo Cedu, koji je iskreno nervirao sve a ne "vodio". Nesto ranije smo na slican nacin dobili Djilasa.

    Za neku listu "Studenti + tehnicka vlada + tehnicka skupstina" - to da. Ne bave se spoljnom politikom, ne trabunjaju o Kosovu DA/NE, da menjaju groteskne zakone o Parlametarnim (stranka vlasnik mandata, ne izabrani; 1 izborna jedinica je sramota) i Lokalnim izborima (direktno biranje). Oroceno trajanje, odmah se potpisuju ostavke i raspisuju unapred izbori za godinu-dve.
  • SPS

    23.02.2025 12:21
    SPS
    Sto plus sto=SPS

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Picula od danas u Srbiji

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula boraviće od danas, 23. do srede, 26. februara u Beogradu.