To je, kako piše
NIN, iznenadilo čak i dobre poznavaoce političkih prilika.
Sam Vulin je tvrdio da će "Zapad, a posebno Evropska unija, učiniti apsolutno sve" da on ne bude član nove Vlade, a nešto slično izjavila je i nova komesarka EU za proširenje Marta Kos. Tako bi odluka da Vulin ne bude u novoj Vladi, izabranoj dok u Srbiji već mesecima traju studentske blokade i protesti, mogla da bude protumačena kao uslišavanje želje EU zvaničnika. Međutim, da li je zaista tako?
Vulin i njegove funkcije
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos nedavno je otvoreno kazala da se nada da Aleksandar Vulin neće biti u novoj Vladi Srbije, uz poruku da neko ko se ponaša antievropski ne može istovremeno voditi Srbiju u Evropsku uniju.
Godinama unazad, posle brojnih izbornih ciklusa, Vulin je počevši od mesta direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, postavljan na niz ozbiljnih i odgovornih državnih funkcija: bio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, potom ministar odbrane, pa ministar policije, zatim prvi čovek Bezbednosno informativne agencije, da bi naposletku bio potpredsednik Vlade sa Milošem Vučevićem na čelu, bez posebnog resora.
Imao je Vulin, međutim, i epizode kada je takođe ostajao bez funkcije usled "spoljnih faktora", pa je tako dao ostavku na mesto direktora BIA nekoliko meseci pošto su mu vlasti SAD uvele sankcije zbog povezanosti sa Rusijom, ali i navodne umešanosti u korupciju i trgovinu drogom. I tada je tvrdio da je ostavku podneo jer Srbiji "prete ultimatumima kao 1914." i da SAD i EU traže "njegovu glavu kao preduslov za neuvođenje sankcija Srbiji".
Kako je Vulinovo novo "ispadanje" iz struktura vlasti koincidiralo sa protestima u Srbiji, ali i sastancima predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa zvaničnicima EU u Briselu, te izjavama Marte Kos i samog Vulina, nameće se pitanje da li je doskorašnji potpredsednik Vlade "precrtan" da bi srpske vlasti pokazale pozitivne signale ka EU, iako je Vučić u više navrata isticao da neće dozvoliti strancima da se mešaju u to ko će u Srbiji obavljati koju funkciju.
Urednik portala "European Western Balkans" Nikola Burazer kaže za NIN kako činjenica da je Vulin ostao bez važne funkcije, s obzirom na to da Brisel i države članice EU ne gledaju blagonaklono na njegovo prisustvo u Vladi, pogotovo ne na funkciji potpredsednika, može da se tumači kao neka vrsta ustupka Briselu.
Prema Burazerovim rečima, to je tako naročito imajući u vidu sve što se dešavalo poslednjih par godina, gde se Vulin skoro uvek pojavljivao u ulozi onoga koji je viđen kao inicijator akcija protiv aktivista civilnog društva.
"To je otprilike posledica potrebe predsednika Srbije Aleksandra Vučića da se on u Briselu pokaže kao konstruktivan i suštinski proevropski nastrojen, imajući u vidu da ovi poslednji sastanci koje je imao sa Martom Kos i kasnije sa Ursulom fon der Lajen i Antonijom Koštom definitivno nisu bili prijatni za njega. Definitivno mu je tu jasno rečeno šta je ono što Brisel očekuje da vidi od Srbije, odnosno od njega u narednom periodu, kako bi evropska perspektiva zemlje ostala realnost. U tom smislu, odsustvo Vulina može da se vidi kao pokušaj da se pošalje jedan pozitivan signal Briselu da se uzima u obzir taj stav da je Vulin problematičan da se nađe u novoj vladi", ocenjuje Burazer.
Ipak, on dodaje da to nužno ne mora da znači da je u pitanju veliki zaokret. Burazer smatra da je reč o pre svega simboličnoj poruci, iza koje ne mora da se krije apsolutno nikakva promena politike kada je u pitanju odnos prema civilnom društvu, nezavisnim medijima, evropskim integracijama i sličnim temama na kojima EU insistira.
Na pitanje da li je aktuelna politička kriza u Srbiji uticala da se Vulin ne nađe u novom kabinetu u Nemanjinoj, Burazer kaže da je Vučić uvek nastojao da balansira između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država sa jedne i Rusije i Kine sa druge strane, te da je ta politika njemu uglavnom donosila rezultate.
"Međutim, Srbija suštinski jednostavno nema alternativu Evropskoj uniji kada je u pitanju saradnja, kako ekonomska tako i u političkom smislu", kaže Burazer i dodaje da je sada vlastima Srbije, zbog trenutne društvene krize, mnogo važnije nego inače da imaju podršku i oslonac u Briselu, odnosno makar da EU ne bude protivnik.
Burazer navodi da zbog toga vlast u Srbiji ozbiljnije shvata poruke iz Brisela i mnogo više brine o tome kakve će reakcije tamo biti, jer bi u trenutnoj situaciji drugačija politika Brisela i svih država članica prema Srbiji mogla da nanese ogromnu štetu vlasti.
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže za NIN da to što Vulin nije u novoj Vladi, nema nikakvu političku dimenziju, pogotovo ne geopolitičku, naročito što, kako smatra, "i na Zapadu znaju da Vulin nema težinu".
On veruje da se Vulin na neki način zamerio predsedniku Srbije ili sam ne želi da bude ministar, te da ga zbog toga nema u Vladi. Takođe, kako dodaje, da tu nema geopolitičke dimenzije, dokaz je i to što je u novoj Vladi ministar Boris Bratina, koji je, prema Anđelkovićevim rečima "jednako, pa i više antievropski nastrojen od Aleksandra Vulina".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 18
Samo smudrost
Antibot
Zare
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar