Bivši osuđenici teško do posla

Glavni problemi bivših osuđenika su loša materijalna situacija, nemogućnost nalaženja posla, ali i bolesti zavisnosti.
Glavni problemi bivših osuđenika su loša materijalna situacija, nemogućnost nalaženja posla, ali i bolesti zavisnosti.

Ključni problemi bivših osuđenika u postpenalnom periodu su loša materijalna situacija i nemogućnost pronalaženja posla, izjavila je Jelena Srnić, predstavnica Centra za prevenciju kriminala i postpenalnu pomoć NEOSTART.

Srnićeva je rekla da je NEOSTART realizovao projekat "Procena potreba bivših osuđenika u postpenalnom periodu", a da je cilj dobijanje podataka o potrebama tih lica nakon isteka kazne i puštanja na slobodu. "Istraživanje je sprovedeno u četiri kazneno popravna zavoda u Srbiji: KPZ u Nišu, Sremskoj Mitrovici i muškom i ženskom KPZ u Požarevcu", istakla je Srnić i dodala da je studijom obuhvaćeno 547 osuđenika kojima je do isteka kazne ostalo do dve godine, kao i 28 zaposlenih.

Prema njenim rečima, rezultati istraživanja su pokazali da je 56,3 odsto ispitanika imalo problem sa nekom od bolesti zavisnosti što može negativno uticati na proces njihovog uključivanja u društvo. "Gotovo polovina bivših osuđenika nema lična dokumenta koja će važiti u trenutku isteka kazne", navela ja Srnić i dodala da više od trećine ispitanih, njih 36,5 odsto nema finansijsku podršku ni od koga u prvim danima slobode.

Ona je ukazala da je uzorkom obuhvaćeno i 40,9 odsto povratnika koji su kao najveće probleme prilikom prethodnog izlaska na slobodu naveli nemogućnost nalaženja posla, nedostatak finansija, ali i nerazumevanje od strane okoline i diskriminaciju.

Saradnica na istraživanju Nevena Nikolić je rekla da je potrebno raditi na jačanju kapaciteta povereničkih službi uključuvanjem psihologa i specijalnih pedagoga. "Oni bi bivšim osuđenicima kroz svoj rad mogli da pruže podršku u prevažilaženju psihičkih problema koji se javljaju kao posledica boravka u zatvoru, a pored toga njihova je uloga da im obezbede zdravstvenu zaštitu kao i pomoć prilikom zaposlenja", ocenila je Nikolić.

Kako je rekla, osnaživanje te službe se može sprovesti kroz umrežavanje nevladinog sektora. "U cilju pružanja intenzivne podrške bivšim osuđenicima, poverenici ih mogu upućivati na nevladine organizacije, biti u kontaktu sa predstavnicima tih organizacija i pratiti napredak osobe u reintegraciji. Na taj način će bivši osuđenici u postpenalnom periodu dobiti sve što im je potrebno, a pritom rad povereničke službe neće trpeti", istakla je Nikolić.

Predstavnica OEBS-a u Srbiji Nataša Novaković je istakla značaj Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i Zakona o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera koji su stupili na snagu prvog septebmbra.

"Ovim zakonima je po prvi put definisana obaveza države da učestvuje u postpenalnom prihvatu bivših osuđenika i pruži im adekvatnu podršku i pomoć", naglasila je Novakovih i dodala da je neophodno sklapanje sporazuma i zajedničko delovanje različitih institucija kako bi sve ono što je u zakonu dato sproveli u delo.

Inače, projekat "Život posle zatvora" je realizovan u periodu od 22. septembra do desetog oktobra 2014. godine.
  • ja

    27.12.2014 11:42
    Ali
    Sigurno lakše nego pošteni.
  • eeeeer

    26.12.2014 23:52
    Pre su moja dva druga iz razreda iz osnovne posle par godina zatvor nasli posao preko veza, nego ja sa trazenim fakultetom bez veze i bez dosijea u policiji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija