Rate skuplje za 8.000 dinara zbog skoka franka

Skok franka uspaničio je kako svetska tržišta tako i naše građane koji su se zadužili u toj valuti.
Skok franka uspaničio je kako svetska tržišta tako i naše građane koji su se zadužili u toj valuti.

Centralna banka Švajcarske odustala je od trogodišnjih napora da se vrednost franka veštački održi na niskom nivou. Posle ovog poteza vrednost franka je drastično porasla. Do juče ujutru jedan evro je vredeo 1,2 franka, da bi se samo nekoliko sati od objave odluke ŠNB-a vrednost ove dve valute praktično izjednačila. To znači da će danas u menjačnicama franak vredeti oko 120 dinara, dok je još juče koštao samo 100 dinara.

Problem za građane koji su se zadužili u evrima, naročito za skoro osam hiljada onih koji su krov nad glavom obezbedili zadužujući se u švajcarskoj valuti. Zbog slobodnog kursa švajcarca rata za kredit može da skoči i do osam hiljada dinara.

"Svako ko ima kredit indeksiran u švajcarcima mora da gleda njegovu vrednost. Ako skoči švajcarac kao što je danas skočio on će plaćati više tu svoju ratu. Ono što je za utehu danas je da je današanja reakcija prosto reakcija tržišta i ne mora da znači da će to biti tako u narednom periodu. Ono što jeste suština svi koji su se vezali za stranu valutu indekisaranjem bilo da je evro ili švajcarac moraju da snose ono što se zove valutni rizik odnosno da u slučaju skoka plate tu cenu skoka valute", navodi Dušan Uzelac sa portala “Kamatica”.

Dejan Gavrilović, predsednik Udruženja bankarskih klijenata Efektiva, kaže za "Danas" da će odluka švajcarske centralne banke vrlo brzo za posledicu imati da će rate za kredite porasti onima koji imaju ugovore koji su vezani za franak. "Videće se kako će se to kretati, s obzirom da je Švajcarska narodna banka smanjila vrednost kamate na depozite sa -0,25 na -0,75 i to može da utiče na smirivanje kursnih oscilacija. Ali, ako se franak i evro izjednače, građani Srbije mogu da očekuju skok rate za nekih 20 odsto", upozorava Gavrilović.

Da će NBS ili država morati da se uključe u rešavanje velikog problema u kom će se sada odjednom naći mnogi građani, smatra Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

"Jačanje švajcarskog franka u odnosu na evro će sigurno uticati na rate. Ali, neke mere će morati da se preduzmu, da se učini da rate budu podnošljivije u odnosu na dohotke građana. Koliko je ovo jačanje kursa franka trajno, videće se, ali činjenica je da je povećan problem koji je već ranije postojao - kaže Arsić, koji ne veruje da će banke biti spremne da klijentima po ovom kursu konvertuju kredite iz "švajcaraca" u evre. Moraće državni organi da posreduju između banaka i klijenata, verovatno u vidu nekog podsticaja", smatra ovaj ekonomista.

Oglasila se i Narodna banka Srbije. Saopštavaju da domaće devizno tržište nije značajnije uzdrmano turbulencijama iz međunarodnog okruženja. "Imajući u vidu aktuelna kretanja, Narodna banka Srbije će i dalje pažljivo pratiti promene vrednosti najvećih svetskih valuta i nastojati da umanji prelivanje negativnih posledica na domaće tržište. Narodna banka očekuje da će svi eventualni zastoji na domaćem deviznom tržištu u trgovini švajcarskim frankom biti otklonjeni u što kraćem roku, odnosno da će biti obezbeđeno redovno obavljanje svih transakcija. Narodna banka Srbije će pažljivo pratiti posledice ovih promena po stabilnost finansijskog sistema, imajući u vidu položaj korisnika stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima", navodi se u saopštenju.

I u Hrvatskoj strah zbog naglog skoka franka

Hrvatsko udruženje Franak zatražilo je hitan sastanak s tamošnjim ministrom finansija Borisom Lalovcem zbog odluke ŠNB-a koja je dovela do jačanja franka. "Svaka takva odluka donosi promenu što se tiče dužnika s kreditima u francima, na koje to u ovome trenutku dosta negativno utiče. Nama je to katastrofalno", rekao je Denis Smajo, koordinator udruženja Franak. Procenjuje se da je u Hrvatskoj još oko 60.000 kredita s klauzulom u švajcarskoj valuti, najviše stambenih.

  • za stetu

    19.01.2015 19:39
    se obratite
    savetodavcima kredita/ikasirerima od njega/i onima ko ih je zaposlio-obicno po stranackoj pogodnosti
  • Neko

    16.01.2015 13:17
    A zašto bi to važilo samo za banke ? Zašto ne i za svaku drugu robu (jer i novac je roba) ?

    Varaju me i "navlače" reklamama za hranu, za usluge mobilne telefonije, za kozmetiku, lekove...

    Zašto onda sve ne postane "ograničeno" od države ?

    p.s. takve privrede se onda zovu "kontrolisane" ili "planske", za razliku od "tržišnih" i postojale su u SSSR, Rumuniji, DDR, u celom istočnom bloku u stvari...
  • 16.01.2015 12:23
    @Neko
    Banke su krive zbog reklama svakakvih kredita. Kad ti kažu kolika je rata, ali ne kažu da ta rata može da se promeni u velikoj meri, onda je to lažna reklama. Svaka banka ima svoju strategiju kako da prodaje pakete koje nisu u tvojem interesu i kako da oteraju tvoju pažnju sa nepoželjenih uslova.

    Banke su, na žalost, potrebno zlo i ne daj da te prevare sa lažnom osmehom. Oni rade tamo da bi ostvarili najveći profit na tebi koji im dopušta zakon. Dužnost i odgovornost političara je da ih ograničava kada je to potrebno. A sada je potrebno.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija