Kako navode iz ove mreže, sečom šume na gradskoj plaži naspram Sente, koja je počela marta ove godine, uništen je prostor omiljenog kupališta.
Građani su pokrenuli peticiju za obustavu seče i prikupili više od 1.200 potpisa. Ubrzo su osnovali i građanski pokret "Odbranimo našu okolinu – Védjük meg környezetünket".
Obratili su se nadležnom JVP "Vode Vojvodine", koje upravlja ovim područjem i dobili odgovor da je u pitanju šuma klonske topole, koja je tu veštački podignuta pre 34 godine, da je Osnovom gazdovanja šumama planirana čista seča na više od osam hektara, kao i sadnja iste vrste topola i vrba nakon seče.
Senćani su se pomirili da će ostati bez šume na plaži, ali traže da se posle toga posadi prava šuma, a ne plantaža tehničkog drveta, koja će se za 20-30 godina ponovo seći, što je podržala Mreža "Pošumimo Vojvodinu".
"Decenijama se u AP Vojvodini, za potrebe šumarstva, prirodne plavne šume zamenjuju plantažama stranih brzorastućih vrsta, koje ni približno ne mogu da ih zamene, ni po sastavu, ni po prostornoj i starosnoj strukturi. Ovakvom sadnjom su uništene prirodne šume duž naših velikih reka, osiromašen biodiverzitet, poremećen odnos šumskih, poljoprivrednih, livadsko-pašnjačkih i barskih staništa, narušene estetske vrednosti, smanjen turistički potencijal, uz druge negativne uticaje", saopštavaju iz mreže i dodaju da je plantažno pošumljavanje "ekološki bezvredno".
Kako objašnjavaju, prema EU nomenklaturi biotopa, ovakve plantaže topola i vrba beleže se kao poljoprivredne površine i ne mogu se smatrati šumama, kako se kod nas i dalje statistički prikazuju. Smatraju da o zdravom šumskom ekosistemu možemo govoriti ako imamo pet do sedam spratova, od prizemnih zeljastih biljaka, preko žbuna, do nižeg i višeg listopadnog drveća, različite starosti, od mladih do stabala starosti iznad sto godina.
"Šuma nije zasađen niz drveća. Nju čine hiljade vrsta biljaka, životinja, gljiva, mikroorganizama. Ponovna sadnja klonskih topola na nekadašnjem istom takvom zasadu ne znači stvaranje funkcionalnog i stabilnog ekosistema", smatraju u ovoj organizaciji.
Tim povodom, uputili su inicijativu Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i JVP "Vode Vojvodine", kako bi bio pokrenut postupak za izmenu Osnove gazdovanja šumama u tom delu pokrajine. Cilj je da se, umesto ponovne sadnje klonske topole, s obzirom na zaštitu od vode, što je osnovna namena površine, ona pošumi odgovarajućim autohtonim, dugoživećim vrstama.
Ističu da je Vojvodina jedno od najmanje šumovitih područja u Evropi, ali zaključuju da je pored "pukog povećanja površina pod šumama", potrebno voditi računa i o kvalitetu i ekološkoj funkciji tih šuma.
Originalno saopštenje pročitajte
OVDE.
.jpg "Izmenjen režim saobraćaja na deonici od Kikinde do Ruskog Sela")
Komentari 9
Lufthansa
zlostavljati
Inženjer šumarstva
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar