Za Bunjevce, ovo je bio korak ka sticanju "svih prava koja imaju i druge nacionalne manjine u Subotici", dok je za Hrvate, koji smatraju da je bunjevački samo dijalekat hrvatskog, to "identitetski preosetljivo pitanje" i "neprincipijelno oduzmanje kulturnog, jezičkog i identitetskog nasleđa".
Hrvati su, vođeni tim, zatražili da njihov jezik bude proglašen za službeni u još tri lokalne samouprave i na teritoriji cele pokrajine. Usledile su pretnje i predstavnicima hrvatske i bunjevačke nacionalne zajednice, ali i protestne note i ironični odgovori na relaciji Srbija - Hrvatska.
Kujundžić: Uvođenje bunjevačkog jezika za Hrvate ne menja ništa
Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta (BNS) dr Suzana Kujundžić kaže za 021.rs da se veliki broj prava za nacionalne manjine crpi upravo iz toga da li se jezik nalazi u službenoj upotrebi, te da sada bunjevačka zajednica konačno stiče prava koja i druge nacionalne manjine imaju u tom gradu.
"Osim toga, veoma je važan pozitivan stav bunjevačke zajednice prema svom jeziku, jer je dugo bio na socijalnoj margini, pogotovo posle 1945. godine, kada je doneta Naredba da se svi Bunjevci moraju izjašnjavati kao Hrvati", ističe Kujundžić.
Ona ne smatra da ova odluka na bilo koji način može da naškodi hrvatskoj zajednici.
"Po istom principu po kom se danas ozakonjuje bunjevački kao službeni jezik, tako je po principu pozitivne diskriminacije uveden i hrvatski jezik pre 18 godina u Subotici. Uvođenje bunjevačkog, kao službenog, za Hrvate ne menja ništa i sve za njih ostaje isto", naglašava.
Dodaje da je nerazumljivo toliko protivljenje uvođenju bunjevačkog jezika, pre svega zato što su "u tom protivljenju najglasniji upravo oni koji imaju bunjevačko poreklo, ali se izjašnjavaju kao Hrvati".
Kako je objavljeno, bunjevački jezik je standardizovan 2018. godine, a taj standard je tada propisan kroz rečnik i pravopisni i gramatički priručnik.
Objašnjava da 80 odsto bunjevačke zajednice živi u Subotici, tako da je normalno da oni dobiju ovo pravo u svom gradu. Međutim, ističe da, kada bi se pravo službene upotrebe jezika primenjivalo kao u nekim drugim gradovima Srbije, poput Zrenjanina, gde živi ukupno 10 odsto manjinskog stanovništva, a u kom u službenoj upotrebi ima četiri manjinska jezika, Bunjevci bi mogli dobiti to pravo i u drugim lokalnim samoupravama, poput Sombora.
Žigmanov: Bunjevački je dijalekat hrvatskog jezika
Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini ostaje pri tvrdnji da je usvajanje bunjevačkog za službeni jezik pravno neutemeljeno. Kako kaže za 021.rs, Zakon propisuje da lokalne samouprave u službenu upotrebu uvode samo jezike čijih govornika na njihovoj teritoriji ima 15 odsto. Ističe i da je, sa stajališta lingvistike, problematično to što "bunjevački jezik ne postoji".
"On nema nijednu karakteristiku savremenog standarda književnog jezika koji može u celini ostvarivati sve svoje kulturne, sociološke i društvene funkcije u savremenom svetu. Taj jezik nema dovoljno leksike, ni razvijena pravopisna i gramatička pravila. Bunjevačka ikavica je, sa stanovišta dijalektologije, dijalekat koji pripada hrvatskom jezičkom korpusu", objašnjava Žigmanov za 021.rs.
Dodaje da hrvatska zajednica ne osporava nikom pravo da se izjašnjava kako hoće.
"Isto tako ne osporavamo nikom pravo da kaže šta može biti njegov jezik. Ali kada su u pitanju demokratija i neke procedure i pravila, onda moramo znati da se odluke donose uspostavljene na temelju istine i pravde", ističe.
Pretnje i hrvatskoj i bunjevačkoj zajednici
Ova međusobna koškanja dve zajednice propraćena su i pretnjama, pa je tako na adresu elektronske pošte Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine stigla poruka da će "svi izdajnici biti obešeni i ubijeni", a putem mejla je i Demokratskom savezu Hrvata poručeno da će "neko doći u ustaško leglo, sa automatskom puškom i pobiti sve kao stoku".
Suzana Kujundžić (BNS) je tom prilikom rekla da su pretnje prijavljene policiji, kao i da se nada da će se tenzije spustiti.
"Sa naše strane nisu bile ni dizane. One nisu dobre, ne bi bilo dobro kad bi se nastavile, ali mi nećemo odustati. Ako ovakvih stvari nije bilo kad su uvođeni mađarski i hrvatski jezik u službenu upotrebu, onda je nedopustivo da se ovako nešto dešava ni kada je u pitanju bunjevački", istakla je.
Povodom pretnji upućenih predstavnicima hrvatske zajednice, Žigmanov (DSH) za 021.rs kaže da bi se osećao puno spokojnije da su ovakvi incidenti bili osuđeni od strane vlasti i da su svi počinioci bili privedeni i procesuirani.
"Nije se trebalo spram toga ironično i sarkastično odnositi, već nedvosmisleno osuditi društveno nedopustive pojave. Pripadnici hrvatske zajednice spadaju u kategoriju najomraženijeg naroda u Srbiji. Negativni napisi u medijima najfrekventniji su kada su u pitanju Hrvati. Postoji raširenost straha kod pripadnika hrvatske zajednice, jer je dominantno mišljenje da su svi Hrvati ustaše, da su oni trajni neprijatelji srpskog naroda. To je jedan konstrukt koji ne odgovara istini, jer istorija pokazuje i skladnije odnose dva naroda", objašnjava Žigmanov.
On dodaje i da je, od kako je počela ova situacija, povećan broj negativnih naslova o Hrvatima u medijima, da su na društvenim mrežama učestalije uvrede prema pripadnicima hrvatske zajednice, ali i da je bilo više pretnji fizičkom likvidacijom.
Inicijativu da hrvatski jezik dobije status službenog u Somboru, Baču i Apatinu, kao i na teritoriji Vojvodine, ocenjuje kao ostvarivanje ravnopravnog statusa sa drugim jezicima. Označava je kao, ne samo simboličnu, već i realnu potvrdu ravnopravnosti.
"Pale" se tenkovi i potpaljuju stari sukobi
Na novi status bunjevačkog jezika u Subotici, ali i na pretnje predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji, reagovali su i organi Republike Hrvatske, što Žigmanov ocenuje kao njihovo pravo garantovano međudržavnim sporazumom o međusobnoj zaštiti manjina.
U hrvatskim medijima je ovo viđeno kao "novi napad na Hrvate u Vojvodini". Hidajet Biščević, hrvatski ambasador u Beogradu, ocenio je da ova inicijativa nosi negativne političke i društvene posledice za hrvatsku manjinu u Srbiji.
"Ovo je vreme kad hrvatske institucije i političko vođstvo jasno i vidljivo deluju na unapređenju položaja srpske manjinske zajednice, kao celine, u samoj Hrvatskoj. Kako je ta politika počela nalaziti svoj 'odjek' i u nekim potezima srpskog vođstva, što je dovelo do rešenja nekoliko dugo otvorenih pitanja, ovakva inicijativa bila bi nesporno korak unazad", rekao je Bišćević za "Hrvatsku riječ".
Predsednik Republike Hrvatske Zoran Milanović upitao se da li je u ovoj inicijativi "aktivno angažovana beogradska vlast".
"Vi znate kako bi na ovakvu recipročnu situaciju reagovao Beograd, verovatno bi već palili tenkove. Pitanje je imaju li za gorivo, figurativno, naravno", kazao je Milanović.
Hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova uputilo je protestnu notu Beogradu, izražavajući zabrinutost zbog brojnih pretnji, zastrašivanja i uvreda, nakon zahteva da se hrvatski jezik uvede u službenu upotrebu u Vojvodini. Hrvatsko ministarstvo je od Ministarstva spoljnih poslova Srbije, tražilo informaciju o postupanju nadležnih tela Republike Srbije, kao i o preduzetnim merama na zaštiti sigurnosti predstavnika hrvatske zajednice u Vojvodini.
Reakcija srpskog Ministarstva nije bila nešto što se inače viđa u diplomatskim odgovorima. Naime, ministar Nikola Selaković rekao je da je ovo "najbesmislenija i najgluplja nota koju je Beograd dosad primio od Zagreba".
Pretnje koje su predstavnici hrvatske zajednice dobijali nazvao je "nečijim stavovima i izlivima ružnih osećanja na društvenim mrežama", i pažnju skrenuo na "najmonstruoznije uvrede na račun najviših državnih zvaničnika Srbije" u hrvatskim medijima.
Srpski šef dilomatije ocenio je da se u Hrvatskoj, pre svega za predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a posle i za ceo narod, kaže da je psihopata, huškač, ekstremno iskompleksiran, a da hrvatska vlast na takve navode o šefu strane države ćuti, prenela je agencija Hina.
"Da bi nam onda, posle samo nekoliko dana, poslali protestnu notu u kojoj traže izveštaj povodom krivičnih prijava koje su podnete zato što je na društvenim mrežama neki nesretnik nešto ružno napisao protiv određenih pripadnika hvratske nacionalne manjine u Srbiji", ocenio je ministar Selaković.
Zaključio je da državna tela Srbije postupaju u skladu sa zakonom i štite svačiji integritet, tako da se svako u Srbiji može osećati sigurno.
Žigmanov za 021.rs kaže da ne razume zašto se reakcija Hrvatske u Srbiji doživljava kao problematična, kada je u pitanju legitimno delovanje na temelju međudržavnog sporazuma.
Na Biščevićevu ocenu da bi ovo moglo da bude korak unazad i kada je u pitanju položaj srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, Žigmanov kaže da se nada da do toga neće doći.
"Mi bismo voleli da ne utiče. Mi nismo davali povoda niti razloga našim delovanjem koje je bilo odgovorno i u skladu sa pozitivnim pravnim okvirom u Republici Srbiji. Odlučno odbacujem odgovornost hrvatskih institucija za ovu novu napetost u hrvatsko-srpskim odnosima. Slučaj male lokalne samouprave gde je hir nekih prvaka bio dovoljan da se cela lavina pretnji počne otvarati. Mi bismo voleli da to što pre prestane", zaključuje sagovornik 021.rs.
Istorija podela i asimilacija
Istorija odnosa Hrvata i Bunjevaca u Vojvodini je složena. Bunjevci su za vreme austrijske monarhije zajedno sa Srbima službovali kao graničari. Bunjevci su učestvovali i u Velikoj narodnoj skupštini 1918. godine na kojoj je proglašeno prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji. Dokumentom iz 1945. godine naloženo je da svi Bunjevci budu upisani kao Hrvati, jer "bunjevačka narodnost nije postojala".
Sprovođenje te naredbe je, smatraju predstavnici Bunjevaca, imalo katastrofalne posledice, jer je "1918. godine bilo 100.000 Bunjevaca, a danas ima tek oko 16.000 njih koji se tako izjašnjavaju".
Hrvati ovaj dokument vide kao sprečavanje zloupotreba u društvenom životu, do kakve je dolazilo u Kraljevini Jugoslaviji, a deljenje na Hrvate i Bunjevce kao politiku "zavadi pa vladaj" koju često koriste državne strukture.
Više od polovine Bunjevaca se formalno izjašnjavaju kao Hrvati, a saradnje dve zajednice koje dele istoriju i kulturu, gotovo da nema.
.jpg "Pijani vozač izazvao udes u Subotici")
.jpg "Izmenjen režim saobraćaja od petlje Novi Banovci do petlje Batajnica: Postavljaju se table")
.jpg "Produžen pritvor osumnjičenom za izazivanje požara u nelegalnom domu u Vojki")
Komentari 50
Brunova mama
https://www.coe.int/en/web/european-charter-regional-or-minority-languages/text-of-the-charter
?
Molim vas, nemojte se sramotiti ovde dalje. Pijacni je dan pa pravac na pijacu, a lingvistiku ostavite strucnima i dobronamernima.
Pravljenje novih reci, insistiranje na sopstvenoj reci, makar i novoizmisljenoj, umesto pozajmljenice nije pokazatalj da nesto nije jezik. S tim arhumentom na pijacu.
Sramotite i sebe i ostale srBske patriJote.
PurgerNS
a kada spominjete pijacu ja vam odgovaram Snježana Kordić vrhunski stručnjak ligvistike
znam da ste povređeni,ali niko ovde ne "daje" jezik nego brani bunjevačku odluku da budu bunjevci a ne hrvati na silu
naravno da ne postoji ni crnski ni gorski ni hercegovački ni bosanski jezik
sve je to srpski
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar