Inspekcija: U Belegišu ugroženo stanište zaštićenih vrsta

Inspekcija za zaštitu životne sredine utvrdila je da je na priobalju kod Belegiša ugroženo stanište strogo zaštićenih vrsta, kao i da su izvođeni radovi u području koje je deo ekološke mreže.
Inspekcija: U Belegišu ugroženo stanište zaštićenih vrsta
Foto: 021 (ilustracija)
Inspekcija za zaštitu životne sredine na teren je izašla po prijavi NVO "Organizacija za proučavanje prirode i životinja - OSNA", kako bi proverila da li postoje nezakonitosti u radu "Dunav-transporta" koji na predmetnoj loakaciji radi još od 2006. godine.
 
Radove vađenja rečnog nanosa i nasipanja deponije na ovom području izvodi "Karin Komerc" po nalogu "Dunav-transporta", preduzeća koje je, inače, u vlasništvu Jovana Dubroje, koji je takođe jedan od vlasnika "Karin komerca".
 
"OSNA" je prijavila izvođače radova jer su procenili da zagađuju baru Petrinjci koja je prirodno mrestilište. Kako je za 021.rs ranije rekao ribočuvar Ribolovačkog saveza Vojvodine, Oliver Adžić, ukoliko se dalje nastave radovi na tom delu priobalja, "riba tu neće moći ni da opstane, ni da se mresti".
 
Nakon nadzora, inspekcija je utvrdila da se radovi izvode u zaštićenom području, staništu strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, koje je deo ekološke mreže Republike Srbije, te da su tako ugrožena ta staništa, vidi se u zapisniku o inspekcijskom nadzoru koji je 021.rs dobio od Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine. 
 
Takođe, inspektor je utvrdio da je preduzeće radilo na ovoj lokaciji bez rešenja o merama i uslovima zaštite prirode Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.
 
"Dunav-transport" je na nalaze inspekcije odgovorio da ima sve saglasnosti i da se na predmetnoj lokaciji ponaša kao "dobar domaćin". 
 
Inspektori su, međutim, utvrdili da na toj lokaciji postoji više lokaliteta gde se odlaže pesak i šljunak, van dozvoljene deponije. Pronađene su i tri cevi koje vode od deponije sa separacijom ka bari. U trenutku kada su inspektori bili na terenu, nijedna od tih cevi nije ispuštala vodu, ali su uočeni tragovi erozije od ranijeg ispuštanja vode kroz cevi.
 
Rešenjem, koje je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine dostavio 021.rs, "Dunav-transportu" se zabranjuju radovi u zaštićenom području bez rešenja o zaštiti prirode. Preduzeću se dalje naređuje da sve buduću radove uskladi sa Rešenjem o uslovima zaštite prirode, kao i da ukloni nanose peska severno od deponije i da očisti i proširi kanal koji spaja baru i Dunav.
 
Kako je 021.rs već pisao, bara Petrinjci stanište je brojnih zaštićenih vrsta, kao što su labud grbac, belorepan, bela pliska, gak, vetruška i velika senica. Ova depresija je i mrestilište za ribu iz Dunava, ali samo kada postoji dotok vode. Prekid dotoka vode u prirodna mrestilišta, ocenio je ranije ribočuvar, jedan je od glavnih razloga smanjenja ribljeg fonda na teritoriji cele Srbije.
  • Sara

    28.06.2021 16:10
    Inspekcija da zabrani gradnju
    Inspekcija da zabrani gradnju na obalama Dunava. Kako na Belegisu,tako i NS na vodi. Tek a Dunavcu ce pobiti sve retke i zasticene vrste. A Karin komercu niko ne moze da stane crtu,ili sta?
  • Logi

    28.06.2021 13:22
    karin komerc
    Karin komerc svako malo u tekstu o uništenju prirode, a nikako da naiđem na tekst o ćorkiranju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina

Nove takse u Inđiji zabrinule ugostitelje

Povećanje naknade za korišćenje javnih površina koje se predviđa u proseku od 15%, izaziva nezadovoljstvo, posebno među malim ugostiteljima u centru grada jer se na njih odnosi povećanje od 33%.