
Kako je uništena vojvođanska železnica: Uklonjeno više od 200 kilometara lokalnih pruga
Više od polovine lokalnih pruga u Vojvodini, od planiranih 420 kilometara, uklonjeno je otkako je ovaj ranije najavljen posao započet pre nekoliko meseci.

Foto: 021.rs
Ono što je, piše Danas, dobra vest je da su trase na kojima su se pruge nalazile u prostornom planu upisane kao železnički koridori.
Verovatno se ni to ne bi desilo da Milan Vučinić, predsednik Vojvođanskog društva za železnicu, kako kaže, ozbiljnim naporima nije uspeo da sa ovim udruženjem predloži, te se posle ubeđuje sa nadležnima na javnim raspravama, zašto je bitno da u prostornom planu Srbije trase gde su nekad prolazile pruge budu zadržane kao železnički koridori.
To daje nadu da će pruge ovde nekad ponovo postojati.
"Kao železnički koridori, te trase su usvojene i u prostornom planu Vojvodine u junu. To je neki poluzakonski oblik, da kažem, ali ovako upisani trebalo bi da budu prepreka da ih neko zloupotrebi za nešto drugo. Na redu su sada da to učine i opštine. Mi smo pismeno podneli taj zahtev i učestvovali u javnoj raspravi. Sve pritiske smo istrpeli i protiv argumenata nisu mogli. Međutim, vidite da se pruga između Novog Sada i Beočina pretvara u biciklističku stazu, a ima mesta i za stazu i za tako dragocenu saobraćajnicu koju nije trebalo dirati", kaže Vučinić, te dodaje da se Novi Sad guši u saobraćaju i novim bulevarima, a ima četiri, pet, pruga koje ne koristi.
Na teritoriji Vojvodine u naredne dve godine trebalo bi da bude uklonjeno 420 kilometara regionalnih i lokalnih pruga, ali odluka "Infrastruktura železnice Srbije" nije se zaustavila samo na ukidanju pruga. Šine pragovi i koloseci prodaju se u staro gvožđe. Vučinić procenjuje da su šine sa više od pola pruga gde je to planirano već počupane. Na nekadašnjoj pruzi između Zrenjanina i Vršca više ih nema. Firme koje su dobile te poslove trude se, kako kaže, da ostanu neprimećene.
Šine koje su u relativno dobrom stanju se rasprodaju, kao otpadni materijal za 12,14 dinara. Cene na otpadima su od 50 dinara za kilogram pa nagore, a na oglasima čak i više - 100 dinara za kilogram, pa se može pretpostaviti koliko je ovo isplativ posao.
Vučinić kaže da su Železnice prvo tražile od lokalnih samouprava da održavaju pruge, što im nije dozvolilo Ministarstvo finansija. Nakon toga, Infrastruktura železnica Srbije, koja je osnovana 2015. godine, prugama u Vojvodini nije se naročito bavila. Procenjene su kao naisplative.
Profesor na Departmanu za saobraćaj Fakulteta tehničkih nauka i nekadašnji član Upravnog odbora Železnica Srbije Ilija Tanackov kaže da Vojvodina svoj razvoj duguje upravo železnici. Imala je jednu od najgušćih mreža u Evropi. Pred Drugi svet rat jedino je Belgija imala veću gustinu pruga u Evropi, verovatno i u svetu, od Vojvodine, koja je tada na kvadratnom kilometru posedovala pet kilometara pruga, napominje Tanackov.
"Železnica razvija regione i industriju, a ne drumski transport. Nije slučajno da je Vojvodina u prvoj Jugoslaviji bila razvijenija od Slovenije. Železnica u normalnim zemljama služi za regulaciju transportnog tržišta. Priča da je nerentabilna nije tačna, pogledajte koliko poreza uplaćuje, a koliko subvencija dobija. One su uvek manje. Dakle, nije profitabilna, ali je rentabilna, državi ne pravi štetu. I verujte, u svakoj zemlji se železnica drži između rentabilnosti i profitabilnosti", kaže Tanackov.
On dodaje da je nakon ratova železnica postala politički plen.
"Zavladala je loša kadrovska politika diplomaca sa privatnih fakulteta. Uništeni su i svi fondovi, pa i onda penzioni. Naglo se investira u drumski saobraćaj, te uskoro počinjemo da veoma zaostajemo u remontu pruga. To je bio interes države zbog penzionog sistema koji je devedesetih ispražnjen. Preko akciza i poreza mi isplaćujemo penzije i plate državnim službenicima. Veliki deo toga su akcize za gorivo i količine nafte koja se troši za prevoz robe. Postojala je opasnost da se fondovi iscrpe ako bi ulagali u železnicu. S druge strane, jeftinijem prevozu železnice mogli ste da povećate kupovnu moć stanovnika. To se uvek vagalo", nastavlja Tanackov.
Tekst u celini čitajte u Danasu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina
Proglašena redovna odbrana od poplava na celom toku reke Save
28.03.2025.•
1
Javno vodoprivredno preduzeće "Vode Vojvodine" izdalo je naredbu o proglašenju redovne odbrane od poplava na celom toku reke Save, na osnovu aktuelne hidrološke situacije.
Novi postupci protiv Linglonga i Zrenjanina
28.03.2025.•
3
Građanski preokret je podneo tužbu Upravnom sudu protiv Grada Zrenjanina kojom se traži poništaj ponovljene saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu kineskoj kompaniji Linglong.
Buka pred Somborskim novinama zbog izveštavanja
28.03.2025.•
1
Večeras se nastavljaju okupljanja građana u Somboru, Stanišiću i Bačkom Monoštoru.
Nastavnica iz Bačke Palanke koja je dala otkaz: Samo jedna koleginica je otvoreno stala uz mene
28.03.2025.•
21
Maja Tarbuk Rokvić, nastavnica biologije iz Bačke Palanke koja je dala otkaz zbog pritisaka zbog podrške studentima još uvek nije našla novi posao.
Zrenjanin - prestonica kulture: Za otvaranje događaja potrošeno novca koliko ukupno ode na BITEF
28.03.2025.•
15
Zrenjanin je pre nekoliko dana postao Prestonica kulture Srbije.
Kolektiv Zrenjaninske gimnazije najavio normalizaciju nastave od 31. marta
27.03.2025.•
3
Kolektiv Zrenjaninske gimnazije odlučio je da obustavu rada stavi van snage i profesori će od ponedeljka 31. marta početi da rade prema redovnom rasporedu časova.
Uhvaćeni sa velikom količinom kafe i druge robe koje su ukrali u prodavnicama u Rumi
27.03.2025.•
0
Policija u Rumi uhapsila je N. S. (38) zbog krađe u produženom trajanju i posedovanja droga i J. S. V. (44) zbog saučesništva.
Peticija protiv neprimerene gradnje u zaštićenom jezgru Sombora
27.03.2025.•
5
Građani Sombora pokrenuli su peticiju protiv neprimerene gradnje u zaštićenom jezgru ovog grada.
Inđija: Za kafu, sokove i vodu lokalne samouprave dva miliona više nego za ugrožene građane
27.03.2025.•
1
Dok se za 250 socijalno ugroženih građana Inđije izdvaja samo 3,7 miliona dinara za osnovne namirnice, opština je za svoje potrebe planirala čak 5,7 miliona dinara za kafu, sokove i vodu.
Zrenjaninski biciklisti u subotu organizuju vožnju solidarnosti sa studentima, đacima i prosvetarima
27.03.2025.•
1
Zrenjaninski biciklisti pozvali su građane da dođu u subotu, 29. marta na grupnu vožnju u znak solidarnosti sa studentima, đacima i prosvetarima, kao i svima onima koji se bore za bolje sutra.
Nakon što je prošla šetnja završena pucnjavom: U subotu novi skup u Odžacima - "jer se ne boje"
27.03.2025.•
2
Stanovnici Odžaka organizovaće u subotu, 29. marta skup i protestnu šetnju.
Ukrali bakarne oluke sa katedrale u Subotici
27.03.2025.•
0
Subotička policija podneće krivičnu prijavu protiv dvojice Subotičana, starosti 24 i 26 godina, zbog tri krađe i jednog pokušaja krađe.
Laboratorija za uzgoj marihuane otkrivena u Novom Bečeju
26.03.2025.•
2
Zrenjaninska policija otkrila je, u okolini Novog Bečeja, ilegalnu laboratoriju za uzgoj marihuane.
VIDEO: Najavljen veliki studentski protest u Zrenjaninu: Zahtevi nisu ispunjeni
26.03.2025.•
8
Studenti Tehničkog fakulteta "Mihajlo Pupin" najavili su za četvrtak, 3. april, novi veliki studentski protest u Zrenjaninu.
Naprednjaci postavili štandove u Subotici, nakon protesta građana i studenata pokupili se i otišli
26.03.2025.•
4
Članovi Gradskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) postavili su danas u centru Subotice deset štandova, nakon čega su studenti u blokadi nastave pozvali građane na protest.
Inđija bez prevoza kad SNS putuje
26.03.2025.•
13
Dok su autobusi Javnog prevoza Inđija prevozili članove SNS-a na komemorativni skup u Batajnici, đaci iz sela inđijske opštine ostali su bez prevoza.
Studenti u blokadi zrenjaninskog Tehničkog fakulteta protestovali ispred zgrade suda
26.03.2025.•
0
Studenti zrenjaninskog tehničkog fakulteta "Mihajlo Pupin" u blokadi održali su danas protest ispred zgrade suda u tom gradu.
Najavljen novi protest u Somboru, uputiće se i pozdrav lokalnoj samoupravi
26.03.2025.•
0
Predstojeći protest u Somboru zakazan je za četvrtak u večernjim satima.
Kamionom usmrtio meštanina Turije i pobegao
26.03.2025.•
0
Policija u Srbobranu uhapsila je Lj. J. (37) sa područja ove opštine zbog teškog dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja, kao i zbog nepružanja pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi.
Ukrali veću količinu metala iz preduzeća u Sremskoj Mitrovici
26.03.2025.•
0
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je B. J. (22), B. M. (28), D. K. (25) i D. M. (33) zbog sumnje da su iz jednog preduzeća ukrali veću količinu metala.
Pastor: Vojvođanski Mađari bi da se život vrati u normalu, država tone u anarhiju
26.03.2025.•
54
Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balint Pastor izjavio je da bi vojvođanskim Mađarima odgovaralo da se život vrati u normalne tokove i da njihova svakodnevica bude mirna.
Komentari 41
dijasporac
A totalno pogresna je premisa da je u danasnje vreme razvoj zeleznicke mreze kljucan za razvoj privrede neke drzave, jeste bilo tako u industrijsko vreme od sredine 19.veka pa dokle je u kojoj dzravi trajao taj industrijski period razvoja. Da je ta tvrdnja tacna, Belgija bi medju najrazvijenijim zemljama ( a tek je 15-ta po BDP) a recimo Irska, USA i Kanada bi bile medju najnerazvijenijima zbog slabasne zeleznicke mreze. U danasnje postindustrijsko vreme drugi vidovi privrede su dominantni no mnogima u Srbiji to jos nije doslo do mozga.
djordje
Stohadin
To je na ceni u ovoj zemlji i zato je vama koji u njoj obitavate tako kako je.
Bolje cam nikad biti neće.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar