Plan upravljanja Parkom prirode "Jegrička" na uvidu: Procene stanja nije bilo od 2019. godine

Park prirode "Jegrička" je područje koje obuhvata veliki deo Bačke, dok vodotokom ove reke postoje brojne opasnosti od zagađivača.
Plan upravljanja Parkom prirode "Jegrička" na uvidu: Procene stanja nije bilo od 2019. godine
Foto: Pixabay
Zagađivači bi potencijalno mogli negativno da utiču na floru i faunu ovog područja, navodi se u Predlogu plana upravljanja Parkom prirode "Jegrička" za period od 2023. do 2032. godine. Ipak, skorija istraživanja na ovu temu nisu pomenuta.
 
Ovaj dokument objavilo je JVP "Vode Vojvodine" i biće na javnom uvidu do 4. aprila, do kada se mogu poslati i primedbe i sugestije na plan.
 
Park prirode "Jegrička" proglašen je zaštićenim područjem 22. novembra 2022. godine, a prostire se na površini od skoro 1.200 hektara. Današnji tok Jegričke počinje kod Despotova i završava se kod Žablja, gde se uliva u Tisu. 
Sama reka, kao i predeo oko reke, predstavljaju jednu veliku celinu Parka prirode, sa velikim brojem zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, kao i specifičnih biljnih zajednica vodene i močvarne vegetacije.
 
U okviru celog Parka prirode "Jegrička" uspostavljeni su režimi zaštite drugog i trećeg stepena, na područjima sa delimično i/ili izmenjenim ekosistemima od velikog naučnog i praktičnog značaja, kao i posebno vrednim predelima i objektima geonasleđa.
Kakvo je stanje Parka prirode "Jegrička"?
 
Kako se navodi u Planu upravljanja Parkom prirode "Jegrička", koji je trenutno na javnom uvidu, priroda ovog zaštićenog područja je pod snažnim uticajem čovekovih aktivnosti i prirodnih procesa.
 
Dodatno, biološka istraživanja i istraživanja kvaliteta vode, sedimenta i priobalnog zemljišta vodotoka Jegrička rađena su 2013. i 2014. godine, a onda i 2018. i 2019. godine. Novija istraživanja nisu pomenuta u samom dokumentu.
 
Kako piše u planu, najveći direktni uticaj na priobalne delove staništa parka prirode registrovan je u naseljima Ravno Selo, Zmajevo i Žabalj.
 
  
 
Posredan uticaj, putem meliorativnih kanala u koje dospevaju zagađujuće materije komunalnog porekla, imaju aktivnosti u naseljima Despotovo, Sirig, Temerin, Gospođinci, Bačko Dobro Polje, Stepanovićevo i Nadalj.
 
"Uticaj na priobalje manifestuje se uništavanjem priobalne vegetacije, a veliki problem za zaštitu staništa i očuvanje ekosistemskih usluga predstavljaju procedne vode iz malih privatnih gazdinstava stoke i živine, kao i sa baštenskih površina, koje su u neposrednom kontaktu sa zaštićenim područjem", navodi se u ovom dokumentu "Voda Vojvodine".
 
Dodatno, usled neizgrađene kanalizacije, problem predstavljaju i septičke jame koje se nekontrolisano prazne u Jegričku ili detaljne kanalske mreže (DKM), koji potom dospevaju direktno u nju ili su vodopropusne i tokom vremena zagađuju zemljište i podzemne vode.
 
"Problemi sa otpadnim vodama su posebno izraženi jer su u gotovo svim naseljima izgrađeni javni vodovodni sistemi, što je dovelo do povećanja potrošnje vode, a samim tim i do povišene produkcije otpadnih voda", navodi se u Planu.
 
Ističu i da Jegrička danas nije izložena direktnom uticaju većih zagađivača industrijskog tipa, iako je i dalje prisutan štetan uticaj zagađujućih materija koje su rezultat poljoprivrednih aktivnosti.
 
U Predlogu plana upravljanja Parkom prirode "Jegrička" navodi se da su potencijalni zagađivači vode ove reke šećerana "Šajkaška" iz Žablja i preduzeće "NIVA", koji koriste vodu iz Jegričke u proizvodnom procesu.
 
"Ove kompanije mogu biti potencijalni zagađivači, jer su izgrađeni taložnici za deponovanje njihovih upotrebljivih voda u neposrednoj blizini vodotoka Jegrička", piše u ovom dokumentu.
 
Dodaje se i da u vreme nižih vodostaja i dugotrajnih visokih temperatura, u periodu između avgusta i oktobra, potencijalnu opasnost predstavljaju i svinjogojske farme u Bačkom Dobrom Polju i Temerinu.
 
Kako je 021.rs ranijih godina pisao, firma svinja "Temerin agrar" kompanije Mitros iz Sremske Mitrovice, koja je pre nekoliko godina napustila ovo mesto, godinama je ispuštala otpadne vode sa kompleksa farme koje su putem cevi dospevale u lagune na zemljištu koje nisu bile u vlasništvu zakupca, ali ni vlasnika farme. 
 
Meštani Temerina iz ovog razloga ni godinama kasnije nisu mogli normalno da žive od nesnosnog smrada, a za 021.rs su govorili da postoji i sumnja da otpadne vode kroz cevi koje je postavila farma idu u Jegričku. 
 
  
 
Vanrednim inspekcijskim nadzorom vodne inspekcije je 2019. godine utvrđeno da ovo ipak nije slučaj i da Jegrička nije ugrožena. Otkad je farma napustila ovo mesto ne postoje podaci o uticaju i posledicama ove farme poslednjih godina. 
 
Kako se navodi u Predlogu plana upravljanja Parkom prirode "Jegrička", ostale aktivnosti van građevinskog područja naselja koje predstavljaju ugrožavajuće faktore, vezane su za prostore radnih i turističko-rekreativnih zona, vikend zona i salaša.
Kako izgleda Plan upravljanja PP "Jegrička"?
 
Predlog ovog plana upravljanja do 2032. godine, odnosno ciljevi i aktivnosti planirani za očuvanje Parka prirode "Jegrička", obuhvataju uopštene aktivnosti zaštite i razvoja zaštićenih područja.
 
Tako dugoročni ciljevi podrazumevaju, između ostalog, zaštitu vodenih staništa, očuvanje populacije zaštićenih vrsta flore i faune, unapređivanje postojećih i formiranje novih ekoloških koridora, kao i uklanjanje ugrožavajućih faktora. 
 
Ove ciljeve potkrepljuju i planiranim aktivnostima na održivom korišćenju prirodnih vrednosti, kao i turističku promociju Parka prirode "Jegrička", naučno-istraživački rad na ovom predelu, poboljšanje ribnog fonda, uređenje prostora i slično. 
 
Predlog plana upravljanja Parkom prirode "Jegrička" za period od 2023. do 2032. godine objavilo je JVP "Vode Vojvodine" i biće na javnom uvidu do 4. aprila, a ceo tekst Predloga Plana upravljanjem Parkom prirode "Jegričke" OVDE.
  • av

    12.03.2024 21:30
    na zalost
    to nije park nego dubriste
  • Investitor

    12.03.2024 21:13
    NS
    Daj da gradimo tu neki spa
  • Dijana

    12.03.2024 20:38
    Ravno selo
    A ustvari je najveci problem sto je u vodovodu Ravnog sela voda prepuna arsena i teskih metala, a koju piju i koriste za kuvanje mestani naselja , pa je onda ispiske u svoje septicke jame (resenje - napravite kanalizaciju) a onda ta ista prljava voda ide u Jegricku. E to je problem.
    Sredite vodu u vodovodu koju placamo kao higijenski ispravnu pa ce biti manje i zagadjenje.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina

Nove takse u Inđiji zabrinule ugostitelje

Povećanje naknade za korišćenje javnih površina koje se predviđa u proseku od 15%, izaziva nezadovoljstvo, posebno među malim ugostiteljima u centru grada jer se na njih odnosi povećanje od 33%.