
Plodne zemlje u Vojvodini sve manje za male ratare: Najkvalitetniji hektari u rukama veleposednika
Samo prošle godine Holandija je izvezla jaja, mlečnih proizvoda, cveća i mesa u vrednosti od 36 milijardi evra. Ceo srpski izvoz prošle godine bio je 28,6 milijardi evra.

Foto: Pixabay
Holandija ima četiri miliona krava, mi ih nemamo više od 725.000. Ova zapadnoevropska zemlja ima 13 miliona svinja, u celoj Srbiji ih je danas koliko i posle Drugog svetskog rata - oko dva miliona.
Holandija je četiri puta manja po površini od Srbije, a otprilike ista kao Vojvodina. Osim toga, Vojvodina i Holandija imaju još jednu zajedničku stvar - plodno zemljište, i jednu vrlo bitnu razliku - odnos države prema tom zemljištu, navodi Danas.
Odnos holandske države je jasan i očigledan jer su oni druga zemlja na svetu po izvozu poljoprivrednih proizvoda, u Srbiji je sve mnogo nejasnije, od toga na koji način država pomaže ovaj bitan sektor, do toga kako se odnosi prema poljoprivrednicima i zemljištu.
Prodaja kvalitetnog zemljišta budzašto stranim kompanijama i ustupanje državne zemlje u zakup samo velikim biznismenima, najveće su zamerke domaćih poljoprivrednika koji se plaše kakvu bi budućnost ovaj sektor mogao da ima. Stotine hiljada hektara plodne vojvođanske zemlje je u rukama države, a "obični" ratari sve teže dolaze do nje. Dobar deo te zemlje rasprodat je domaćim veleposednicima, ali i stranim kompanijama, koje su se "ušunjale" na mala vrata, dobile zemlju i gazdinstva po niskim cenama - poput pojedinih kompanija poreklom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Al Dahre, Al Rawafeda, Jugo Elit Agra.
"Najveći deo državne zemlje je prodat Al Dahri. Zemlju su ranije pokupavali naši ljudi, a sad je veliki problem bio i to što je ta zemlja, na kom je je bio Poljoprivredni kombinat Beograd (PKB), dat Al Dahri za jako malo novaca, po 6.000 evra za hektar. Jedan deo poljoprivrednika iz Banata u to vreme je bio spreman da kupi tu zemlju koja se naslanja na Čentu, Barandu, ali im nije data prilika", kaže za Danas Đoka Ćurčić, poljoprivrednik iz Vilova.
On ističe da u Banatu dobar deo državne zemlje rade domaći tajkuni. Napominje da su velike korporacije uzele najveći deo državne zemlje da rade i da mladi poljoprivrednici ne mogu da dođu do njiva.
"U Banatu imamo mnogo državne zemlje, nekada se moglo doći u zakup te zemlje, redovno, licitacijom. Građani su učestvovali na licitacijama za zakup, u nekoliko krugova se to odlučivalo, a tek u trećem krugu su ljudi 'sa strane' mogli da dođu i da se prijave", napominje ovaj poljoprivrednik, koji obrađuje 17 hektara svoje i 15 hektara tetkine zemlje.
Od države ne uzima ništa u zakup, jer ta zemlja više nije dostupna "običnim" poljoprivrednicima.
"I oko tog zakupa je bilo malverzacija jer je zemlja naših predaka prodata nekim ljudima sa strane. Ta naša zemlja je prodata, a posle je u restituciji naslednicima ponuđena neka druga zemlja, dalje odavde, lošijeg kvaliteta", kaže Ćurčić, koji je treća generacija u svojoj familiji koja za život zarađuje od obrade zemlje.
Pored domaćih igrača, u igru ulaze i strani
Do pre nekoliko godina najveći zemljoposednici u Srbiji bili su Petar Matijević, Miodrag Kostić i Miroslav Mišković, ali je sada konstelacija snaga na srpskim oranicama drugačija, kaže član Nacionalnog konventa EU u Srbiji Branislav Gulan.
Ova tri biznismena među domaćim privrednicima slove za vlasnike najviše hektara vojvođanske zemlje. Međutim, poslednjih godina situacija se promenila jer su se u igru oko zemljišta uključile i neke druge, strane kompanije.
"Najveći deo zemljišta koji su kupili stranci kupljen je odmah nakon pljačkaške privatizacije koja je usledila tokom dvehiljaditih. Trenutno četiri stranca drže 120.000 hektara u Vojvodini, a isto toliko je domaćih krupnih veleposednika", ističe Gulan za Danas.
Biznismen iz Novog Sada Petar Matijević, vlasnik industrije mesa i grupacije koja ima više od 70 preduzeća, prema informacijama koje ima Gulan, obrađuje 33.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a od toga u vlasništvu ima 28.000 hektara. Osnivač i vlasnik kompanije Almeks iz Pančeva Miroslav Aleksa obrađuje 20.000 hektara, od čega je polovina u zakupu.
Uz ove domaće privrednike koji su budućnost svog biznisa videli u poljoprivredi i vojvođanskoj zemlji, poslednjih godina su na plodne ravničarske lance oko bacile i firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, što skreće pažnju javnosti jer domaće zakonodavstvo ne dozvoljava prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima.
Ceo tekst čitajte na OVOM LINKU.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina
Zrenjanin: Prijave protiv četvorice zbog vožnje sa više od dva promila alkohola
22.04.2025.•
0
Zrenjaninska policija podneće prekršajne prijave protiv četvorice muškaraca koji su vozili u stanju potpune alkoholisanosti, sa više od dva promila alkohola u krvi.
DZVM: SVM bespogovorno služi vlastima čak i po cenu ponižavanja sopstvene zajednice
22.04.2025.•
6
DZVM ocenjuje, reagujući na izjavu predsednika SVM Balinta Pastora da se "pokazalo da obojena revolucija nije uspela", da takva izjava "nije samo uvredljiva, već i duboko pogrešna".
Pokrajinska inspekcija: Izlilo se gorivo sa barže u luci Rafinerije nafte Pančevo
22.04.2025.•
4
Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine saopštila je da je danas postupala po saznanjima da je juče ujutro, u luci Rafinerije nafte Pančevo, došlo do izlivanja goriva.
Gimnazijalci u Novom Bečeju nastavljaju bojkot, traže povratak skraćenih časova
22.04.2025.•
1
Gimnazijalci u Novom Bečeju nastavljaju sa bojkotom nastave.
Zrenjaninska opozicija: Kakav se dim nadvio nad Zrenjaninom i šta to smrdi u gradu?
22.04.2025.•
3
Zrenjaninska opozicija upitala je gradonačelnika Zrenjanina Simu Salapuru kakav se to dim nadvio nad Zrenjaninom i šta to smrdi u gradu već drugi dan.
Izmenjen režim saobraćaja na deonici od Rume do Sremske Mitrovice
22.04.2025.•
0
Režim saobraćaja biće izmenjen danas, 22. aprila i sutra, 23. aprila na deonici od Rume do Sremske Mitrovice.
Menja se režim saobraćaja od Kuzmina i Šimanovaca do Sremske Mitrovice
22.04.2025.•
0
Režim saobraćaja biće izmenjen od danas, 22. aprila na deonicama od Kuzmina do Sremske Mitrovice i od Šimanovaca do Sremske Mitrovice.
Vlast prodaje odmaralište na primorju: Kikinđane niko ništa ne pita
21.04.2025.•
7
Gradska vlast u Kikindi odlučila je da proda odmaralište u Prčnju na crnogorskom primorju.
Škola u Kovinu nebezbedna za đake: Naprsli zidovi i plafoni, roditelji zabrinuti
20.04.2025.•
5
Roditelji đaka Osnovne škole "Đura Jakšić" u Kovinu odlučili su da ne šalju svoju decu na nastavu, jer su od stručnjaka saznali procenu da je škola nebezbedna.
Titula najjačeg jajeta na svetu ove godine ostala u Mokrinu
20.04.2025.•
1
Stevan Prodanov iz Mokrina pobednik je Svetskog prvenstva u kucanju farbanim uskršnjim jajima, koje se tradicionalno na Uskrs održava u tom mestu.
Nova nedelja, nova prilika da nekome spasite život: Prikupljanje krvi širom Vojvodine
20.04.2025.•
0
Ekipe Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine i sledeće nedelje će prikupljati krv na više lokacija širom Vojvodine.
Danas obustava saobraćaja u delu Mokrina, produžena zabrana na deonici od Zmajeva do Ravnog Sela
20.04.2025.•
3
Režim saobraćaja biće obustavljen danas, 20. aprila u Mokrinu zbog Vaskršnjih svečanosti.
Za čišćenje divljih deponija u Zrenjaninu 99 miliona dinara
19.04.2025.•
0
Firme Eko Maber Inženjering i Eko Road iz Pančeva biće angažovane u Zrenjaninu na čišćenju divljih deponija i radovima na nekategorisanim putevima.
VIDEO Đurđevo: Isečene gume na vozilima firme koja je besplatno vozila studente na proteste
18.04.2025.•
17
Porodici Jaćimović iz Đurđeva, koja ima autoprevozničku firmu i besplatno je prevozila studente, nepoznate osobe isekle su gume na vozilima.
RTS emituje program iz studija Sremske televizije u Šidu
18.04.2025.•
22
Dok zgrade RTS-a u Beogradu ostaju pod blokadom studenata, informativni program javnog servisa emituje se iz studija regionalne Sremske televizije – ali ne iz Inđije, već iz Šida.
Deci u somborskom vrtiću podeljene lizalice sa Vučićevim potpisom: Predškolska uprava se izvinila
18.04.2025.•
26
Predškolska uprava "Vera Gucunja" iz Sombora izvinila se roditeljima zbog podele lizalica sa političkom konotacijom u jednom vrtiću u ovom gradu.
Ribočuvari u vanrednoj kontroli delova ribarskih područja u Vojvodini: Zaplenjene mreže i alat
17.04.2025.•
15
Ribočuvarska služba JP "Vojvodinašume" organizovala je vanrednu kontrolu delova ribarskih područja "Banat" i "Labudovo okno" u noći između 15. i 16. aprila.
Tradicionalna fijakerijada u Crepaji u ponedeljak
17.04.2025.•
0
Tradicionalna Međunarodna smotra fijakera i paradnih konja "Crepajački fijaker" biće održana u ponedeljak, 21. aprila, na stadionu Sto topola u Crepaji, za drugog dana Uskrsa.
Građani preuzimaju stvari u svoje ruke u Novoj Pazovi
17.04.2025.•
5
Na zboru građana održanom 13. aprila u Novoj Pazovi, jasno je poručeno – više nema čekanja da neko drugi reši probleme sa vodom, kanalizacijom, vrtićima i javnim prostorima.
Izmenjen režim saobraćaja na deonici od Nove Crnje do Srpske Crnje
17.04.2025.•
0
Režim saobraćaja izmenjen je od danas, 17. aprila na deonici od Nove Crnje do Srpske Crnje.
Na putu Subotica - Sombor vozio 205 km/h, a dozvoljeno 80
16.04.2025.•
3
Saobraćajna policija presretačem je zaustavila tridesetosmogodišnjeg vozača D.M. koji je danas na putu Subotica - Sombor vozio "BMW" brzinom od 205,4 km/h, gde je ograničenje brzine 80 km/h.
Komentari 14
Miroslav kovacevic
vitamin
To jest, ne ako vlast ima mozga, sto je verovatno posledica rusilacke delatnosti one amebe...
Mada nije lose ni EU spomenuti, oni su to trazili, a kad oni traze oni zahtevaju, a kad oni zahtevaju oni uslovljavaju i prete...
Taj zakon treba odmah ponistiti, a u EU ne treba ulaziti ako to traze. Dovidjenja...
Т.д
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar