Pisonia stabla prepuno je cvetova oko kojih se skupljaju insekti. Kad ptica sleti po obrok, sok ploda je toliko lepljiv da se ptica zalepi za stablo tako da i sama postane plen drugim grabljivicama ili naprosto ugine od gladi.
Foto: Screenshot
Međutim, ostatke uginule ptice stablo koristi kao hranjivu materiju. Neke ptice ne uspevaju čak ni da slete na zemlju, zaglave se u granama i tu ostanu poput mumija.
Ove biljke se zovu Pisonia stabla, ili alternativno, "stabla pticolovci". Rastu u toplim krajevima na Pacifiku i Indijskom okeanu, a koreni i grane stabla umeju da budu prepuni ptičjih leševa.
Iako bi se moglo pretpostaviti da su ubojiti instinkti Pisonie samo prirodni oblik samoobrane ili možda jako grub, ali nužan način da se dođe do hrane, razlozi su mnogo jednostavniji. Istraživanje Alana Burgera, ekologa sa Univerziteta Viktorija, pokazuje da Pisonia nema očiglednu korist od ovakvog serijskog ubijanja.
Naravno, kada se ptica trajno zaplete u korenje ovog stabla, ono dobija nešto hranjivih materija, ali Burgerove studije pokazuju da one nisu ni približno iste u odnosu na ono što bi dobile od živih ptica, odnosno njihovog izmeta koje bi im poslužilo kao đubrivo. Dakle, za Pisoniu, čini se da je njihova 'želja za ubijanjem' toliko jaka da zapravo ubijaju ista ona stvorenja koja bi im obezbedila bolju hranu.
Zbog toga se postavlja pitanje zašto su Pisonijine semenke tako strašno lepljive iako bi stablo moglo bez problema da preživi i bez ubijanja ptica i insekata?
Burger se pita može li razlog biti da stablo želi da širi svoje semenke tako da ih zalepi za ptice koje bi trebalo dalje da ih odnesu, poput ptica selica, ukoliko prežive susret s drvetom?
Možda je najgora stvar u svemu tome da iz bilo kojeg razloga ptice, a posebno morske ptice, apsolutno obožavaju ovo demonsko stablo. Prema biologu Bet Flint, stabla Pisonie skoro uvek su prekrivene živim morskim pticama koje još nisu nasele na klopku koje im ovo stablo sprema. Druge pak, kao što su bele čigre, čak se igraju vatrom i polažu jaja u rupe nastale kad se odlome grane drveta.
Iako američka organizacija "Bird Conservancy" kaže da su morske ptice među najugroženijim pticama na svetu zbog krivolova i ribolova, stablo Pistonie gotovo da je za njih jednako pogubno.
Prema podacima do kojih je došao BBC, godišnje od ovog stabla ugine i do 100.000 morskih ptica. Na ostrvima kao što je Cousine na Sejšelima, čuvari su zaduženi za pronalaženje i oslobađanje ptica koje zarobi Pisonia. Posao im je da im pomognu da očiste perje od lepljive materije iz semenki.
Inače, Pisonijin cvet i plod cvatu tačno u vreme migracije morskih ptica i polaganja jaja pa tako potencijalno ugrožavaju i potomstvo ptičjih vrsta.
Ova stabla i dalje su velika misterija za naučnike i ljudi o njima moraju još mnogo toga da nauče.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Odgovor je biloška ravnoteža. Ptice na ovakvim pustim ostrvima verovatno nemaju prdatora koi bi ih lovili. Na ovaj način priroda reguliše prenamnoženost. To što čovek lovi ribu i smanjuje hranu pticama, ovo drvo još uvek ne shata. Sve se prebrzo odvija da bi priroda regulisala svoje tokove. Dovodimo egsitenciju svih živih bića na ovoj planeti u veliku opasnost, uključujući i nas same.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
U svetu se danas obeležava 1, april - Dan šale, kada ljudi saopštavaju lažne novosti i prave smicalice kako bi se smejali ili bili u smešnoj situaciji.
Ako ste odlučili da posetite zemlju koju još niste istražili, a na putovanje idete automobilom, bilo bi dobro da znate barem njihova saobraćajna pravila.
Etsenumhe Ahmad je 18-godišnji Nigerijac koji je ostavio tiktokere bez teksta nakon što je napravio potpuno funkcionalni Lamborghini koristeći ništa drugo osim - kartona.
Nacionalni arhiv Škotske utvrdio je da je akademik i profesor istorije Dejvid Makmilan, koji je umro 1987, tokom 30 godina iz tog arhiva ukrao više od 3.000 istorijskih dokumenata i pisama.
Istraživači sa Univerziteta u Kembridžu su otkrili novi deo ljudske evolucije, pokazavši da preci čoveka potiču od susreta dve sada nestale vrste pre oko 300.000 godina.
Svi stanovnici Roterdama moći će besplatno da se učlane u biblioteku od 1. maja, nakon čega će moći da posude šest knjiga godišnje iz jedne od 23 biblioteke, saopštile su gradske vlasti.
Nova studija istraživača sa Univerziteta Alto u Finskoj sugeriše da su vlade, međunarodne organizacije i istraživači možda znatno potcenili broj ljudi koji trenutno žive na planeti Zemlji.
Italijanske dnevne novine "Il Foglio" objavile su danas prvo izdanje sa sadržajem generisanim pomoću veštačke inteligencije što je eksperiment koji će trajati mesec dana.
Kompanija Majkrosoft i "Fabrika Svetog Petra", udruženje zaduženo za očuvanje Bazilike Svetog Petra, danas su predstavili zajednički projekat u vidu video-igre "Petar je ovde: AI za kulturno nasleđe".
Jedan novčić Beatriks Poter od 50 penija prodaje se za 50.000 puta veću vrednost od očekivane zbog male greške koju je primetio vlasnik, preneo je Indipendent.
Fragmenti fosilizovanih kostiju pronađeni u jednoj pećini u Španiji pripadaju najstarijem poznatom ljudskom licu u zapadnoj Evropi, saopštili su španski istraživači.
Građanski zakonik koji je pripadao Napoleonu Bonaparti, koji je insistirao da Francuskoj obezbedi set zakona koji standardizuju životna pravila, prodat je za 395.000 evra na aukciji u Parizu.
Ukradeno flamansko remek-delo Pitera Brojgela Mlađeg otkriveno je u jednom muzeju u Holandiji, zahvaljujući naporima umetničkog detektiva Artura Branda i holandskog magazina za antikvitete Vind.
Komentari 1
New
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar