Pisonia stabla prepuno je cvetova oko kojih se skupljaju insekti. Kad ptica sleti po obrok, sok ploda je toliko lepljiv da se ptica zalepi za stablo tako da i sama postane plen drugim grabljivicama ili naprosto ugine od gladi.
Foto: Screenshot
Međutim, ostatke uginule ptice stablo koristi kao hranjivu materiju. Neke ptice ne uspevaju čak ni da slete na zemlju, zaglave se u granama i tu ostanu poput mumija.
Ove biljke se zovu Pisonia stabla, ili alternativno, "stabla pticolovci". Rastu u toplim krajevima na Pacifiku i Indijskom okeanu, a koreni i grane stabla umeju da budu prepuni ptičjih leševa.
Iako bi se moglo pretpostaviti da su ubojiti instinkti Pisonie samo prirodni oblik samoobrane ili možda jako grub, ali nužan način da se dođe do hrane, razlozi su mnogo jednostavniji. Istraživanje Alana Burgera, ekologa sa Univerziteta Viktorija, pokazuje da Pisonia nema očiglednu korist od ovakvog serijskog ubijanja.
Naravno, kada se ptica trajno zaplete u korenje ovog stabla, ono dobija nešto hranjivih materija, ali Burgerove studije pokazuju da one nisu ni približno iste u odnosu na ono što bi dobile od živih ptica, odnosno njihovog izmeta koje bi im poslužilo kao đubrivo. Dakle, za Pisoniu, čini se da je njihova 'želja za ubijanjem' toliko jaka da zapravo ubijaju ista ona stvorenja koja bi im obezbedila bolju hranu.
Zbog toga se postavlja pitanje zašto su Pisonijine semenke tako strašno lepljive iako bi stablo moglo bez problema da preživi i bez ubijanja ptica i insekata?
Burger se pita može li razlog biti da stablo želi da širi svoje semenke tako da ih zalepi za ptice koje bi trebalo dalje da ih odnesu, poput ptica selica, ukoliko prežive susret s drvetom?
Možda je najgora stvar u svemu tome da iz bilo kojeg razloga ptice, a posebno morske ptice, apsolutno obožavaju ovo demonsko stablo. Prema biologu Bet Flint, stabla Pisonie skoro uvek su prekrivene živim morskim pticama koje još nisu nasele na klopku koje im ovo stablo sprema. Druge pak, kao što su bele čigre, čak se igraju vatrom i polažu jaja u rupe nastale kad se odlome grane drveta.
Iako američka organizacija "Bird Conservancy" kaže da su morske ptice među najugroženijim pticama na svetu zbog krivolova i ribolova, stablo Pistonie gotovo da je za njih jednako pogubno.
Prema podacima do kojih je došao BBC, godišnje od ovog stabla ugine i do 100.000 morskih ptica. Na ostrvima kao što je Cousine na Sejšelima, čuvari su zaduženi za pronalaženje i oslobađanje ptica koje zarobi Pisonia. Posao im je da im pomognu da očiste perje od lepljive materije iz semenki.
Inače, Pisonijin cvet i plod cvatu tačno u vreme migracije morskih ptica i polaganja jaja pa tako potencijalno ugrožavaju i potomstvo ptičjih vrsta.
Ova stabla i dalje su velika misterija za naučnike i ljudi o njima moraju još mnogo toga da nauče.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Odgovor je biloška ravnoteža. Ptice na ovakvim pustim ostrvima verovatno nemaju prdatora koi bi ih lovili. Na ovaj način priroda reguliše prenamnoženost. To što čovek lovi ribu i smanjuje hranu pticama, ovo drvo još uvek ne shata. Sve se prebrzo odvija da bi priroda regulisala svoje tokove. Dovodimo egsitenciju svih živih bića na ovoj planeti u veliku opasnost, uključujući i nas same.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Danska inicijativna grupa Denmarkification predložila je da kraljevina kupi saveznu državu Kaliforniju kao odgovor na težnju predsednika Donalda Trampa da pripoji Grenland SAD.
Tokom pripremnih radova za ozelenjavanje Trga Pjer Ronodel u Bordou, u arheološkim iskopavanjima koja je pokrenuo taj francuski grad, otkriveno je devet sarkofaga koji datiraju od 5. do 8. veka.
Poljoprivrednik Ahmet Karabela (78) iz okruga Suluova u Amasiji, u Turskoj, iskopao je sam sebi grobno mesto za života kako nikoga ne bi opterećivao kada bude umro, a noću u njemu spava.
Violina koju je 1714. godine napravio legendarni Antonio Stradivari - otac "stradivarijusovih" violina - prodata je danas na aukciji u Njujorku za 11,3 miliona dolara.
Kineski graditelji postigli su značajan podvig pošto su prvi u svetu asfaltirali deonicu puta bez ijednog radnika angažovanog na tom poslu, već samo uz pomoć mašina-dronova.
Kada su vlasti odlučile da na području gde se nalazi njegova kuća u kineskom gradu Huludao izgrade nov auto-put, Kinezu Huangu Pingu su ponudili nešto više od 200.000 evra da se odseli.
Pravougaonu građevinu otkrili su istraživači Austrijske akademije nauka u Svinjaričkoj Čuki i smatra se da to otkriće baca novo svetlo na period rane poljoprivrede ali i period neolita.
Japanac star 34 godine u nedelju je stigao u Kejptaun, gde je završio više od 6.000 kilometara dugo putovanje rikšom od Kenije do Južnoafričke Republike.
Profesori sa Univerziteta u Trentu su proučavali ponašanje mrava kako bi razumeli kako se ovi insekti efikasno kreću bez ometanja čak i u velikim grupama.
Retko otvaranje biljke koja ima miris trulog mesa privuklo je stotine posetilaca u staklenik u Sidneju, gde su čekali u redovima po tri sata kako bi videli trenutak njenog cvetanja, preneo je AP.
Mermerna statua žene, za koju se veruje da je stara više od 2.000 godina, pronađena je u kanti za smeće u blizini Soluna, saopštila je policija tog grada.
Prazna kartonska kutija za "Izvorsku vodu Pekam", koja je korišćena kao rekvizit u jednoj od najpoznatijih epizoda serije "Mućke", prodata je na aukciji za sedmostruko višu cenu od očekivane.
Komentari 1
New
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar