Novinari na vezi sa advokatima

"Postoje jaka protivljenja ovakvom zakonu, ali uprkos tome što se zakonodavac može shvatiti kao neko ko ograničava slobodu medija, ipak se pristupilo usvajanju zakona. Mislim da će svi mediji biti suočeni sa tim i svi će to morati da poštuju", kaže Stojković. On očekuje da u praksi to znači da će novinari i urednici biti u stalnom kontaktu sa advokatima i pravnicima pre objavljivanja informacija, kao i da će morati da prođu obuku da se upoznaju sa novim propisima.

"Videćemo da li će zakon imati efekat da odvraća novinare i urednike od objavljivanja rizičnih informacija, tačnije da li će uvesti autocenzuru", kaže Stojković. On napominje da će grešaka i dalje biti u novinarstvu i da to nijedan zakon ne može da promeni. Pitanje je kako će sada sud gledati na te greške koje su deo svakodnevnog posla. "Sud jedini može da odredi koje su granice slobode izražavanja u Srbiji i sada, kada je zakon usvojen, jedino je sud dužan da se time bavi", navodi Stojković.

Sa druge strane, Vladimir Vodinelić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta "Union", kaže da se novim izmenama Zakon o javnom informisanju uklapa u neko drugo vreme i "jedan drugi pogled na medije koji je svojstven autoritarnim režimima". "On se uklapa u predstavu medijskog prava čiji je zadatak, pre svega, da štiti državu od medija, a nekad i neke druge centre moći. On je van demokratskog vremena u kome mediji predstavljaju neophodan konstitutivni sastojak demokratije, gde je prvenstveni zadatak medijskog zakona da medije štiti od vlasti", kaže Vodinelić. "Čini mi se da će se sa ovakvim izmenama zakona stvoriti teže posledice, nego sa sadašnjim nepovoljnim stanjem medijske delatnosti", kaže Vodinelić.