Naši drevni rođaci trčali su na dve noge, kao i homosapijensi, međutim njihova brzina bila je mnogo manja nego naša.
Foto: Pixabay
To je pokazala kompjuterska simulacija trčanja vrste australopithecus afarensis, čiji su pripadnici živeli pre više od tri miliona godina, a kojima je pripadala i čuvena Lusi. Njeni ostaci pronađeni su 1974, i smatraju se najstarijim očuvanim ostacima žene, prenosi RTS.
Naši preci vrste australopithecus afarensis hodali su uspravno, na dve noge, i to je jedan od razloga što su njihovi fosili omiljeni među istraživačima koji žele da otkriju kako je hodanje na dve noge evoluiralo kod ljudi. Ipak, mali je broj studija koje su istraživale način trčanja hominina jer to iziskuje više od analiza fosilizovanih otisaka stopala i kostiju, objasnio je Karl Bejts, istraživač evolucione biomehanike sa Univerziteta u Liverpulu.
Bejts i njegove kolege kreirali su 3D digitalni model skeleta Lusi, skoro kompletnog i oko 3,2 miliona godina starog primerka otkrivenog u Etiopiji. Koristili su mišićne karakteristike današnjih majmuna i površinu Lusinih kostiju da bi najpre izračunali mišićnu masu drevnog hominina.
Potom su koristili simulator za "pokretanje" modela koji je predstavljao Lusi. Na kraju su poredili dobijene performanse sa performansama digitalnog modela modernog čoveka.
"U ovoj analizi detaljno je prikazana brzina trčanja hominina, ali i i mišićne adaptacije koje omogućavaju savremenim ljudima da trče na duge staze. Reč je o veoma temeljnom pristupu", izjavio je Herman Poncer, evolucioni antropolog sa Univerziteta Đuk u Daramu.
Could you outrun Lucy? Researchers have tried to work out how fast Australopithecus afarensis could run by creating a 3D digital robot of the ancient hominin.https://t.co/B9AkgpArMT
Iako nema izduženu Ahilovu tetivu, simulacije su pokazale da je Lusi mogla da trči na dve noge, i pored skraćenih mišićnih vlakana. Upravo se za ta vlakna smatra da zahvaljujući njima savremeni ljudi mogu da izdrže duže trčanje.
Ipak, brzina nije bila Lusina jača strana. Ona je mogla da dostigne najviše oko pet metara u sekundi, čak i nakon što su istraživači premodelirali njeno telo sa ljudskim mišićima.
Il y a 50 ans, Maurice Taieb et Yves Coppens découvraient une nouvelle espèce de plus de 3 millions d’années, l’Australopithecus afarensis.
Ils la baptisaient Lucy. Cette histoire n’a jamais cessé d’être remodelée.
Suprotno tome, ljudski model je trčao približno osam metara u sekundi.
Svi modeli su pokazali da su njene fizičke proporcije bile glavni krivac za tu sporost, a kako objašnjava Bejts, "čak i ako joj pojačate sve mišiće, ona je i dalje imala malu brzinu".
Istraživači su onda procenili da li određeni mišići imaju ulogu u potrošnji energije za vreme trčanja. Kada su dodali ljudske skočne mišiće modelu Lusi, potrošnja energije je bila uporediva sa potrošnjom životinja slične veličine. Ipak, trčanje je postalo napornije za Lusi kada je tim istraživača zamenio ljudske skočne mišiće majmunskim. To ukazuje da adaptacije Ahilove tetive i okolnih mišića omogućavaju modernim ljudima da trče u dužem vremenskom roku.
Bejts i njegov tim sada planiraju da istraže da li su umor i opterećenje kostiju takođe uticali na to kako je Lusi trčala.
Nalazi su objavljeni u "Current Biology".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Са милијардама доказа свугде око нас или чика на небу са 0 доказа али причом коју фурају брадати мушкарци са озбиљним погледима иза којих је апсолутно ништа.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Kineski graditelji postigli su značajan podvig pošto su prvi u svetu asfaltirali deonicu puta bez ijednog radnika angažovanog na tom poslu, već samo uz pomoć mašina-dronova.
Kada su vlasti odlučile da na području gde se nalazi njegova kuća u kineskom gradu Huludao izgrade nov auto-put, Kinezu Huangu Pingu su ponudili nešto više od 200.000 evra da se odseli.
Pravougaonu građevinu otkrili su istraživači Austrijske akademije nauka u Svinjaričkoj Čuki i smatra se da to otkriće baca novo svetlo na period rane poljoprivrede ali i period neolita.
Japanac star 34 godine u nedelju je stigao u Kejptaun, gde je završio više od 6.000 kilometara dugo putovanje rikšom od Kenije do Južnoafričke Republike.
Profesori sa Univerziteta u Trentu su proučavali ponašanje mrava kako bi razumeli kako se ovi insekti efikasno kreću bez ometanja čak i u velikim grupama.
Retko otvaranje biljke koja ima miris trulog mesa privuklo je stotine posetilaca u staklenik u Sidneju, gde su čekali u redovima po tri sata kako bi videli trenutak njenog cvetanja, preneo je AP.
Mermerna statua žene, za koju se veruje da je stara više od 2.000 godina, pronađena je u kanti za smeće u blizini Soluna, saopštila je policija tog grada.
Prazna kartonska kutija za "Izvorsku vodu Pekam", koja je korišćena kao rekvizit u jednoj od najpoznatijih epizoda serije "Mućke", prodata je na aukciji za sedmostruko višu cenu od očekivane.
Među nekoliko novootkrivenih ratnih dokumenata koje je objavio britanski Nacionalni arhiv, našao se i priručnik MI5 sa uputstvima o željenom izgledu, načinu prerušavanja agenata i kako se prate osobe.
Četvrtina pripadnika takozvane generacije Z, koji imaju od 18 do 27 godina, radije pozove električara nego da sami zamene sijalicu, pokazalo je najnovije istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji.
Gradić Tibervil u Normandiji dobio je neočekivani prihod u vrednosti pet puta većoj od godišnjeg opštinskog budžeta od jednog stanovnika Pariza koji je nosio isto prezime – Tibervil.
Komentari 3
Презиме
Arheolog
Robert
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar