Naši drevni rođaci trčali su na dve noge, kao i homosapijensi, međutim njihova brzina bila je mnogo manja nego naša.
Foto: Pixabay
To je pokazala kompjuterska simulacija trčanja vrste australopithecus afarensis, čiji su pripadnici živeli pre više od tri miliona godina, a kojima je pripadala i čuvena Lusi. Njeni ostaci pronađeni su 1974, i smatraju se najstarijim očuvanim ostacima žene, prenosi RTS.
Naši preci vrste australopithecus afarensis hodali su uspravno, na dve noge, i to je jedan od razloga što su njihovi fosili omiljeni među istraživačima koji žele da otkriju kako je hodanje na dve noge evoluiralo kod ljudi. Ipak, mali je broj studija koje su istraživale način trčanja hominina jer to iziskuje više od analiza fosilizovanih otisaka stopala i kostiju, objasnio je Karl Bejts, istraživač evolucione biomehanike sa Univerziteta u Liverpulu.
Bejts i njegove kolege kreirali su 3D digitalni model skeleta Lusi, skoro kompletnog i oko 3,2 miliona godina starog primerka otkrivenog u Etiopiji. Koristili su mišićne karakteristike današnjih majmuna i površinu Lusinih kostiju da bi najpre izračunali mišićnu masu drevnog hominina.
Potom su koristili simulator za "pokretanje" modela koji je predstavljao Lusi. Na kraju su poredili dobijene performanse sa performansama digitalnog modela modernog čoveka.
"U ovoj analizi detaljno je prikazana brzina trčanja hominina, ali i i mišićne adaptacije koje omogućavaju savremenim ljudima da trče na duge staze. Reč je o veoma temeljnom pristupu", izjavio je Herman Poncer, evolucioni antropolog sa Univerziteta Đuk u Daramu.
Could you outrun Lucy? Researchers have tried to work out how fast Australopithecus afarensis could run by creating a 3D digital robot of the ancient hominin.https://t.co/B9AkgpArMT
Iako nema izduženu Ahilovu tetivu, simulacije su pokazale da je Lusi mogla da trči na dve noge, i pored skraćenih mišićnih vlakana. Upravo se za ta vlakna smatra da zahvaljujući njima savremeni ljudi mogu da izdrže duže trčanje.
Ipak, brzina nije bila Lusina jača strana. Ona je mogla da dostigne najviše oko pet metara u sekundi, čak i nakon što su istraživači premodelirali njeno telo sa ljudskim mišićima.
Il y a 50 ans, Maurice Taieb et Yves Coppens découvraient une nouvelle espèce de plus de 3 millions d’années, l’Australopithecus afarensis.
Ils la baptisaient Lucy. Cette histoire n’a jamais cessé d’être remodelée.
Suprotno tome, ljudski model je trčao približno osam metara u sekundi.
Svi modeli su pokazali da su njene fizičke proporcije bile glavni krivac za tu sporost, a kako objašnjava Bejts, "čak i ako joj pojačate sve mišiće, ona je i dalje imala malu brzinu".
Istraživači su onda procenili da li određeni mišići imaju ulogu u potrošnji energije za vreme trčanja. Kada su dodali ljudske skočne mišiće modelu Lusi, potrošnja energije je bila uporediva sa potrošnjom životinja slične veličine. Ipak, trčanje je postalo napornije za Lusi kada je tim istraživača zamenio ljudske skočne mišiće majmunskim. To ukazuje da adaptacije Ahilove tetive i okolnih mišića omogućavaju modernim ljudima da trče u dužem vremenskom roku.
Bejts i njegov tim sada planiraju da istraže da li su umor i opterećenje kostiju takođe uticali na to kako je Lusi trčala.
Nalazi su objavljeni u "Current Biology".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Са милијардама доказа свугде око нас или чика на небу са 0 доказа али причом коју фурају брадати мушкарци са озбиљним погледима иза којих је апсолутно ништа.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Građanski zakonik koji je pripadao Napoleonu Bonaparti, koji je insistirao da Francuskoj obezbedi set zakona koji standardizuju životna pravila, prodat je za 395.000 evra na aukciji u Parizu.
Ukradeno flamansko remek-delo Pitera Brojgela Mlađeg otkriveno je u jednom muzeju u Holandiji, zahvaljujući naporima umetničkog detektiva Artura Branda i holandskog magazina za antikvitete Vind.
Na noćnom nebu večeras će biti vidljivo sedam planeta poređanih u liniju, što je redak fenoment poznat kao "parada planeta", a naredni put ovaj fenomen biće vidljiv 2040. godine.
Indijski student Višvaa Rajakumar (20) pobedio je na Svetskom prvenstvu u igri pamćenja tačnim ponavljanjem nizova karata, brojeva, imena, slika i reči.
Jedno selo u filipinskoj prestonici ponudilo je stanovnicima jedan filipinski pezos (dva centa) za svakih pet komaraca ili larvi koje ulove - živih ili mrtvih.
Naučnici sa Istanbulskog univerziteta otkrili su novu bakterijsku vrstu pod nazivom "Facivitalis Istanbulensis" u uzorcima avionskog goriva, prenosi Anadolija.
Drevne egipatske mumije su uglavnom mirisale "drvenasto", "začinjeno" i "slatko", prema istraživanju objavljenom u "Journal of the American Chemical Society".
Danska inicijativna grupa Denmarkification predložila je da kraljevina kupi saveznu državu Kaliforniju kao odgovor na težnju predsednika Donalda Trampa da pripoji Grenland SAD.
Tokom pripremnih radova za ozelenjavanje Trga Pjer Ronodel u Bordou, u arheološkim iskopavanjima koja je pokrenuo taj francuski grad, otkriveno je devet sarkofaga koji datiraju od 5. do 8. veka.
Poljoprivrednik Ahmet Karabela (78) iz okruga Suluova u Amasiji, u Turskoj, iskopao je sam sebi grobno mesto za života kako nikoga ne bi opterećivao kada bude umro, a noću u njemu spava.
Violina koju je 1714. godine napravio legendarni Antonio Stradivari - otac "stradivarijusovih" violina - prodata je danas na aukciji u Njujorku za 11,3 miliona dolara.
Komentari 3
Презиме
Arheolog
Robert
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar