Za kupovinu su najtraženiji stanovi, dok su kuće tražene upola manje i predstavljaju 15 odsto udela na tržištu.
U Vojvodini je najviše novca izdvojeno za kupovinu stana od 125 kvadratnih metara u novogradnji na Bulevaru cara Lazara u Novom Sadu - čak 207.588 evra, a sledi stan u Ulici Narodnog fronta u starogradnji za koji je plaćeno 139.500 evra.
Novi vlasnici kuća sa placevima, na kojima će se, gotovo sigurno, graditi zgrade, morali su da izdvoje dosta novca. Tako je u Novom Sadu kuća s placem na Grbavici, površine oko 450 kvadratnih metara, kupljena za 405.000 evra.
Novi vlasnik zemljišta u Industrijskoj zoni u Novom Sadu platio je 350.000 evra, odnosno 24,4 kvadrat.
Poljoprivredno zemljište u Futogu prodato je za 35.000 evra. Cena kvadratnog mesta poslovnog prostora daleko je viša od cene kvadrata u stanovima i za kupovinu je potrebno oko 2.900 evra po kvadratu.
U Vojvodini je najskuplji kvadrat stana plaćen u Novom Sadu - 1.800 evra po kvadratu za stan u Stražilovskoj. Garažni prostor u Novom Sadu u Ulici Novosadskog sajma plaćen je 15.000 evra, a cena kvadrata bila je 1.250 evra, što je više od cene kvadratnog metra stanova u novogradnji u drugim gradovima u Vojvodini, jer se ona kreće od 660 evra u Zrenjaninu do 2.280 u Pančevu.
Međutim, sa svim iznetim podacima, postavljaju se logična pitanja - kakav je kvalitet novogradnje u Novom Sadu i da li kvadrat zaista vredi 1.000 evra i više? Pitanje je naročito bitno kada se uzme u obzir da je Novi Sad proteklih godina praktično jedno veliko gradilište stambeno-poslovnog prostora, sa posebnom pažnjom na odlazak "u visine" i pojavu solitera i urbanih celina.
Kako je ranije za 021 rekao Igor Conić, urednik portala Gradnja.rs i građevinski inženjer, kvalitet novih zgrada i te kako je upitan.
"'Rupičasta' gradnja, koja podrazumeva da se umesto porodične kuće, gde je nekada živelo četvoro ljudi, sagradi višespratnica, u kojoj sada živi 50 ljudi, postavlja pitanje gde će ti ljudi parkirati svoj auto, gde će se prošetati, gde će izvesti svoju decu kada je procenat izgrađenosti 95 odsto - što ne ostavlja mesta za zelenilo i javne površine. To nije dobro rešenje ni za grad, ni za kupce tih stanova. Svedoci smo da na Novoj Detelinari i Grbavici uslovi života nisu na zavidnom nivou, jer su postale prenaseljene i preopterećene za infrastrukturu koja nije pratila potrebe velikog broja stanovnika: nema parkinga, nema igrališta, nema zelenila... Ni po pitanju estetskih vrednosti, ove zgrade - čast izuzecima - nisu nešto čime ćemo se ponositi, niti nešto vredno što ostavljamo gradu u amanet. Arhitektura je ili prenaglašena ili previše prosta, odnosno takva da je ona u cilju smeštanja što većeg broja kvadrata u okviru zadate parcele. To je investitorska arhitektura u kojoj struka malo toga odlučuje", naveo je Conić.
Cene novogradnje najverovatnije će rasti, a u najmanju ruku, stagniraće u godinama pred nama. Na činjenicu da se stanovi rasprodaju čak i u procesu izgradnje najviše utiče sve veći broj IT stručnjaka u Novom Sadu, kao i povoljniji krediti, smatra predsednik Udruženja "Novosadska gradilišta - NSBuild" Dušan Debeljački. On je naglasio da su cene atraktivne kupcima/budućim stanarima zbog lokacije zgrada i kvaliteta gradnje.
"Svedoci smo da se protekle decenije tržište novogradnje profiltriralo, te je dosta investitora željnih samo brzog obrta, često sumnjivog kapitala i nesolventnog poslovanja izašlo sa scene, jer nakon jednog ili dva nekorektna posla bez sređenih papira i loše izvedenih objekata, nisu više imali šta da ponude nikome. Danas je prisutno više ozbiljnih investitora koji idu tempom 'od projekta do projekta', žele solidno i korektno da grade, dugo su radili na svojoj reputaciji i mahom natprosečnim kvalitetom radova privlače klijente i predstavljaju zdravu konkurenciju krupnijim firmama. A što se jakih građevinskih firmi i investitora tiče, čini se da su oni sa svojim ozbiljnim portfolijima i projektima iza i ispred sebe najčešći predmet interesovanja kupaca. Njima se veruje da će moći da iznesu regularno ceo projekat od početka do kraja u roku i zna se kakav će biti gotov proizvod", rekao je Debeljački za 021.
On je napomenuo da je o kvalitetu radova nezahvalno jednostrano govoriti i puno faktora ga određuje, ali spram filtracije koja se dogodila na tržištu za očekivati je da su aktivni investitori shvatili nužnost ulaganja u kvalitetniju izgradnju i materijale.
Više o kvalitetu gradnje i cenama nekretnina u Novom Sadu čitajte
OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 23
LIMAN 2
SATELITSKI SNIMAK ŠOKIRAO STRUČNJAKE: U Srbiji pet miliona nelegalnih objekata???
"Kako dodaje RGZ, imajući u vidu navedeno i činjenicu da je trenutno u katastru nepokretnosti upisano približno 4,75 miliona objekata, dolazi se do zaključka da postoji oko pet miliona objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti, čak i pod pretpostavkom da 10 odsto objekata evidentiranih u Registru objekata ne bude predmet upisa u katastar nepokretnosti."
"Na osnovu obrađenih podataka za 60 odsto teritorije, utvrđen je trend po kome je broj objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti ili su znatno izmenjeni u odnosu na upisane približno jednak broju objekata koji su upisani u katastar nepokretnosti", navodi se na sajtu."
Паор
На чему си ти дечко?
ZZ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar