Primarijus Snežana Medić za 021: Nije isključeno vraćanje epidemija koronavirusa, moguće su nove mutacije

Nije isključeno da u budućnosti nećemo imati epidemije i drugih tipova koronavirusa, a ne samo COVID-19, kaže primarijus Snežana Medić, epidemiolog Instituta za javno zdravlje Vojvodine u specijalnoj radijskoj emisiji 021.
Primarijus Snežana Medić za 021: Nije isključeno vraćanje epidemija koronavirusa, moguće su nove mutacije
Foto: Marija Erdelji
Ne možemo da tvrdimo, kaže dr Medić, da se SARS, MERS ili COVID-19 više neće negde pojaviti i da neće doći do epidemija, ali je mnogo verovatnije da će doći do nekih mutacija i da će se ne samo novi tip, već i drugi tipovi koronavirusa u budućnosti pojaviti i izazvati epidemije.
 
"Postoji velika varijabilnost cele familije koronavirusa i uopšte njihovoj sklonosti ka mutaciji i rekombinacijama. Potrebno je puno vremena da se vakcina proizvede i to nekad čak ni ne urodi plodom, nakon mnogo studija. Virus koji se pojavio praktično se javio na svim kontinentima i proglašen je za pandemiju, sa ogromnim i rastućim brojem slučajeva, velikim brojem smrtnih ishoda i svakako zahteva veliku pažnju svih koji učestvuju u proizvodnji vakcine. Jako je bitno da se vakcina što pre napravi i da se krene sa primenom jer je visoka smrtnost, ali i veliki broj ozbiljnih slučajeva koji zahtevaju bolničko lečenje", poručuje Snežana Medić u radijskom specijalu Radija 021 o koronavirusima i COVID-19.
 
Na pitanje 021 koliko se često stručnjaci suočavaju sa potpuno novim oboljenjima i da li ih je uopšte moguće predvideti, dr Medić kaže da je faktički teško predvideti kada će doći do mutacije virusa. 
 
"Mi smo u prošlosti imali mnoge viruse koji su se pojavljivali i za koje se kasnije ispostavilo da su u prethodnim periodima već bili prisutni - samo što medicina i virusologija nisu tad bile razvijene da detektuju taj virus. Primer vam je virus HIV, koji je otkriven 1983. godine i zbog čega je naučnicima kasnije dodeljena Nobelova nagrada, ali se kasnije ustanovilo da je taj virus bio prisutan u krvi nekih afričkih plemena još pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka. Generalno, kako medicina napreduje i kako se razvija virusologija, mi otkrivamo sve veći broj virusa, tipova i podtipova, te možemo da detektujemo mutirane viruse. A koji od njih će imati toliki klinički značaj i čije će epidemiološke karakteristike biti takve da izazovu veće ili manje epidemije, čak pandemije, to je jako teško predvideti. Medicina ima resurse da na globalnom nivou radi matematičko modelovanje, da napravimo neku predikciju epidemije ili pandemije kad se pojavi virus - ali kad će se taj virus zapravo pojaviti u smislu kad će on mutirati, preći na ljude i izazvati pandemiju, to je jako teško predvideti. Imali smo i druge patogene koji su se ili ustalili u populaciji u smislu da su se ljudi prokužili (razvili imunitet), ili su nestali sa scene. To je zaista vrlo nepredvidivo", pojašnjava naša sagovornica.
 
Upitana da li bi iste preventivne i zaštitne mere u različitim državama pokazale značajno različit rezultat, naša epidemiolog Instituta za javno zdravlje Vojvodine smatra da je situacija drugačija širom sveta.
 
"Kad je COVID-19 u pitanju, svi smo svedoci kako se bore zdravstveni sistemi različitih zemalja i kakve su brojke, učestalost ili smrtnost i to se veoma razlikuje od zemlje do zemlje. Ima to dosta veze sa brojem testiranih i uopšte mogućnošću testiranja lakih slučajeva bolesti, a ne samo registrovanja teških formi bolesti. Svedoci smo kako se Kina borila i znamo da su oni u periodu od mesec do mesec i po sproveli rigorozne mere koje su dale svoje rezultate i koje su dovele do toga da Kina ne bude više vodeća zemlja u svetu po ovoj statistici. Po mom ličnom iskustvu iz rada sa importovanim slučajevima zaraženih iz Kine - ta nacija je veoma disciplinovana i pridržavaju se svih mera, postoje i kazne ako se ne sprovode sve mere. S druge strane, mentalitet Evropljana je drugačiji", pojašnjava dr Medić.
 
Drugačiji politički sistemi, mentalitet naroda, ponašanje uopšte, shvatanje odnosa prema zdravlju, odgovornost, nije isti širom sveta. 
 
"Videli ste kako to izgleda u Engleskoj i u brojkama. Zato je vrlo bitno da se rano reaguje sa merama, koliko god one bile nepopularne - niko ne voli da bude u izolaciji drugi vremenski period. Činjenica jeste da smo mi mere uveli relativno rano u odnosu na druge zemlje, ali mnoge zemlje su zauzele komotniji pristup. Čini mi se da brojke i incidencija broja umrlih pokazuje da su ovako rigorozne mere bile opravdane jer smo svedoci da smo u sedmoj nedelji bolesti videli ozbiljno opadanje incidencije u većini okruga, pogotovo u Vojvodini. Ulazi se u drugo poluvreme sa opadajućim trendom i to ohrabruje".
 
Na pitanje 021 koji su lični utisci, kao epidemiologa, iz dosadašnje borbe protiv COVID-19, Snežana Medić navodi početnu potrebu za brzim snalaženjem, nabavkama opreme i ostalo prilagođavanje, ali i kasnije faze učenja o virusu.
 
"Strah i panika su eho koji smo dobili od građana i pacijenata, gledajući slike na televiziji, pogotovo sever Italije. Naše kolege su se susretale s mučnom slikom i delovalo je zastrašujuće i deprimirajuće za građanstvo. S druge strane, zdravstveni sistem je prenapregnut bio duži vremenski period. Kad je reč o epidemiolozima, nas je u Vojvodini malo - tridesetak svega, mi smo učinili napor van svih napora jer smo radili danonoćno i maksimalno smo se posvetili poslu, svesni da je značaj onoga što mi predlažemo, sprovodimo i preporučujemo sistemu i građanstvu ogroman kad je reč o suzbijanju epidemije. Pokazalo se da su građani, bez obzira na probleme koji su se dešavali u sprovođenju mera, ipak shvatili ozbiljnost situacije i u najvećem procentu se pridržavali, bez obzira na to što je bilo zaista teško, pogotovo starijim sugrađanima da ne izlaze jako dugo napolje. Zdravstveni sistem je i dalje prenapregnut, i dalje imamo angažovane sve privremene bolnice, ali se procenat obolelih i hospitalizovanih smanjuje i to ohrabruje", zaključuje primarijus Snežana Medić u razgovoru za 021.
 
Emisiju u produkciji Radija 021 o koronavirusima možete ovde poslušati u celini.
 
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • cool

    30.04.2020 20:53
    odavno...
    Mutacije su prisutne i kako izgleda deo su čovekove prirode, Ništa lično, samo nekako sam izgubio poverenje,
  • Milorad

    30.04.2020 20:51
    e jbg
  • неко из масе

    30.04.2020 20:32
    Ко плаћа овај ватромет у 20:30

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Danas jaka košava

U Novom Sadu će u subotu ujutro biti hladno sa mrazem, a tokom dana sunčano i vetrovito sa umerenom i jakom košavom.

VIDEO: Pogledajte "Slobodni dnevnik" RTV-a

Četvrto izdanje "Slobodnog dnevnika", koji realizuje deo zaposlenih na Radio-televiziji Vojvodine nezadovoljan uređivačkom politikom tog medija, emituje se ispred zgrade Rektorata u Novom Sadu.