Inicijativu su juče predali Gradu Novom Sadu, odnosno Gradskoj upravi za zaštitu životne sredine, a od sutra će, kako kažu za 021.rs, istu nositi svim nadležnim institucijama, odnosno Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, Sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, Republičkom zavodu za zaštitu prirode, kao i Direkciji za vode.
Osnov za ovu inicijativu je to što je deo Ribarskog ostrva Studijom zaštite Republičkog zavoda za zaštitu prirode iz 2006. godine već prepoznat i opredeljen za zaštitu kao Spomenik prirode. Međutim, ovaj prostor to nikad nije postao. Aktivisti smatraju da i prostor Kameničke ade sa rukavcem Dunava predstavlja još veću površinu sa delimično očuvanim prirodnim karakteristikama u plavnoj, nebranjenoj zoni.
Udruženja ocenjuju da se do sada prema šumi na Kameničkoj adi "odnosilo neodgovorno", posebno imajući u vidu značaj područja u odbrani od poplava i predlažu da se, nakon što se ovo područje proglasi za spomenik prirode, upravljanje prepusti neformalnoj građanskoj inicijativi "Dunavac Šodroš" kojoj su osnovni ciljevi upravo zaštita, održavanja i revitalizacija plavnog područja Šodroš, Dunavac i Kamenička ada.
Zaključuju da na ovom području postoje i zaštićene biljne i životinjske vrste.
Zahtevi inicijative su uvrštavanje područja u Ekološku mrežu na osnovu staništa strogo zaštićenih vrsta, izrada studije zaštite prirodnog i plavnog područja i usvajanje Akta o zaštiti područja.
Organizacije koje su potpisale inicijativu su NVO Svet i Dunav, udruženje rekreativnih ribolovaca "Šodroš Dunavac", Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, HabiProt, Ekološki front, Futoška inicijativa, Organizacija za očuvanje prirode i životinja OSNA, Inicijativa za zaštitu Fruške gore i Udruženje za zaštitu šuma.
Podsetimo, Republički zavod za zaštitu prirode 2006. godine vrednovao je područje Ribarskog ostrva i izradio Studiju zaštite koju je dostavio Gradu Novom Sadu kao predlog za donošenje akta o zaštiti. Međutim, Grad Novi Sad nikad nije doneo akt o zaštiti, a Ribarsko ostrvo nije označeno kao spomenik prirode ni od strane Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.
Prema studiji, na ovom prostoru bi trebalo da se obezbedi korišćenje zaštićenog prirodnog dobra za miran odmor i pasivnu rekreaciju, u edukativne svrhe i za obavljanje naučnih istraživanja koja ne ugrožavaju prirodu. Studija preporučuje zabranu promene namene površine.
Ono što možda preti novosadskom priobalju uskoro je upravo promena namene površine i gradnja stambenih, poslovnih i rekreativnih površina, ukoliko dođe do realizacije takozvanog "Novog Sada na vodi". Opširnije u našoj priči na
OVOM LINKU.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 29
Bojan
Samo dođi gari, pa ćeš da vidiš da ne može.
Bacvanin
Mastodont
Shvatite već jednom, neće se graditi koliko god vi botovi njakali i kmečali. To se videlo i u Beogradu u Stepi, a i nedavno ovde na Limanu - kad mnogo ljudi neće da im nešto gradiš pod prozorom, nema te sile da to proguraš.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar