.jpg)
Znanjem protiv mitova: Da li kovid vakcine izazivaju smrt?
Pandemija covid-19 pokrenula je lavinu dezinformacija i probudila najopasnije zablude i mitove koji u društvu, barem u ovoj meri, nisu bili prisutni dugi niz godina.

Foto: 021.rs
Zablude su široko rasprostranjene i uključuju različite teorije - poput one da covid-19 uopšte ne postoji. Sledbenici ovih teorija, kao što je uvek slučaj sa teorijama zavere, svoja uverenja pakuju u "pitku" priču koja se ne uklapa u naučni narativ, ali ugađa najranjivijima podilazeći njihovom ugroženom stanju, verovanju da su nemoćni i da su uvek "na meti" donosilaca odluka.
Iako je pandemija javnosti dala niz razloga da ima sumnje u, na primer, spremnost države da reaguje na kriznu situaciju, a ogolila je i poražavajuće stanje u javnom zdravstvu, najopasniji su mitovi koji se šire o uticaju vakcina protiv covid-19.
Ubedljivo najgore uverenje koje se u javnosti može čuti je da pojedine (ili čak sve) dostupne vakcine protiv covid-19 izazivaju smrt. Tako pojedinci, deleći utiske iz bliskog okruženja, tvrde da su njihovi članovi porodice preminuli ne od posledica zaraze koronavirusom, već od posledica primanja vakcine, a budući da je smrt nastupila nakon primanja vakcine.
Zbog prisustva ovakvih i drugih veoma opasnih zabluda zdravstvene prirode, na portalu 021.rs do kraja godine možete da pratite novi serijal "Znanjem protiv mitova", posvećen raskrinkavanju zdravstvenih zabluda koje se pretežno šire "od vrata do vrata" i putem društvenih mreža, a koji mogu da ozbiljno naude svima koji u iste zapravo poveruju.
Kovid vakcine kao ubica - laž
Prvi mit kojim se bavimo upravo je smrtnost nakon dobijanja vakcine protiv covid-19. Na pitanja 021.rs odgovara epidemiolog Instituta za javno zdravlje Vojvodine asist. dr Tatjana Pustahija.
Koji je glavni cilj svih vakcina protiv covid-19, kao i svih vakcina generalno?
"Glavni cilj imunizacije jeste značajno smanjenje obolevanja ili umiranja od bolesti protiv kojih se sprovodi imunizacija. Za neke bolesti (kao što su dečija paraliza, male boginje...) krajnji cilj kome se teži je eliminacija ili iskorenjivanje tih bolesti. Za neke druge bolesti (npr. hepatitis B) kontrola, odnosno smanjenje obolevanja od te bolesti među stanovništvom ili smanjenje smrtnosti i učestalosti teških oblika bolesti, koje zahtevaju bolničko lečenje. Vakcinama se najbrže i najjeftinije ovi ciljevi postižu, stoga kažemo da je vakcinacija najefikasnija mera u sprečavanju i suzbijanju bolesti protiv kojih je usmerena", kaže dr Pustahija.
Kada je reč o preporučenoj vakcinaciji protiv covid-19, ciljeva je nekoliko, kaže naša sagovornica.
"Smanjiti rizik od razvoja teških kliničkih formi i komplikacija, smanjiti stopu hospitalizacije povezanu sa bolešću COVID-19 i samim tim smanjiti rizik od smrtnog ishoda", naglašava ona.
Na koji način deluju vakcine protiv covid-19?
"Pfizer-BioNTech i Spikevax (raniji naziv Moderna) vakcine su takozvane iRNK vakcine, koje sadrže informacionu ribonukleinsku kiselinu koja nosi 'informaciju' odnosno 'kod' za sintezu 'spike' proteina (proteina šiljka), koji je jedan od antigena SARS-CoV-2 virusa, te time omogućava stvaranje proteina šiljka u ćelijama, čime dovodi do stvaranja zaštitnog imuniteta. Važno je napomenuti da se iRNK ne umnožava i ne ugrađuje u genom ćelije, nego se brzo razgrađuje u organizmu. Imune ćelije našeg organizma prepoznaju novostvoreni protein 'šiljka' kao strani antigen čime se stimuliše naš imunitet i samim tim stvara zaštita od covid-19", objašnjava dr Tatjana Pustahija.
Kad je reč o ruskoj vakcini "Sputnik V" i oksfordskoj vakcini AstraZeneca, one su takozvane vektorske vakcine - što znači da se gen za proteina šiljka nalazi na nosaču. I ova vakcina, kaže dr Pustahija, dalje indukuje stvaranje imuniteta na infekcije izazvane virusom SARS-CoV-2.
"Sinofarm ('kineska' vakcina) je inaktivisana, tj. sadrži mrtvi virus SARS-CoV-2, i njegovi antigeni stimulišu organizam na stvaranje zaštitnog imuniteta. Proizvodi se po staroj metodologiji, ranije poznatoj u vakcinologiji", podseća naša sagovornica.
Ukoliko se neko zarazio virusom nakon dobijanja jedne ili više doza vakcine, šta nam to govori?
Ima više mogućih razloga zašto se dešava da jedan broj vakcinisanih protiv covid-19 ipak budu inficirani.
Jedan od mogućih razloga je da je neko, u trenutku kad je primao vakcinu, bio u periodu inkubacije, što znači da je neposredno pre bio u kontaktu sa nekim ko je već zaražen. To znači da organizam nije imao dovoljno vremena da stvori imunitet.
Drugi razlog je, kaže naša sagovornica iz Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, takođe prisutan i vrlo moguć u populaciji.
"Ako osoba bude izložena virusu unutar dve do tri nedelje od vakcinacije, moguće je da neće imati imunitet koji je efikasan da spreči zaražavanje virusom SARS-CoV-2, odnosno nije bilo dovoljno vremena da se stvori imunitet nakon vakcinacije, nego se desilo zaražavanje. Takođe, jedan od razloga može biti i taj da kompletno vakcinisana osoba nije stvorila imunitet nakon vakcinacije, jer ni jedna do sada proizvedena vakcina ne pruža stoprocentnu zaštitu. Isto tako, imunitet postignut vakcinacijom postepeno slabi tokom vremena i najefikasniji je unutar prva tri meseca od vakcinacije", naglašava dr Pustahija.
Kao što je poznato, oni kod kojih je prošlo više od tri do pet meseci od primanja druge doze vakcine, a koji nisu primili buster dozu, imaju značajno slabiji imunitet nego unutar prvih tri meseca.
Zato se širom sveta, pa i kod nas, primala buster doza, odnosno treća doza vakcine kojom se podsticao imunitet koji nam je prvobitno dala vakcina ili čak preležana infekcija.
"To je razlog da pozovemo stanovništvo da primi buster dozu vakcine. Ovim se pre svega značajno smanjuje rizik od teške bolesti, komplikacija i smrti usled infekcije", dodaje naša sagovornica.
Da li postoji bilo kakva uzročno-posledična veza između vakcine protiv covid-19 i smrtnog slučaja u bilo kom trenutku nakon dobijanja vakcine?
Poznato je da sve vakcine mogu da imaju neželjene reakcije neposredno nakon što primite vakcinu (tog i/ili narednog dana, ali najčešće ne duže od jednog dana). Te reakcije su uglavnom blage i prolaze bez nekog lečenja, odnosno terapije.
Kad je reč o covid-19, dr Tatjana Pustahija kaže da su ozbiljne neželjene reakcije na neku od vakcina takođe moguće, ali se dešavaju retko ili veoma retko, tako da možemo da kažemo da je rizik od obolevanja ili smrti od posledica covida zapravo neuporedivo viši nego rizik od eventualnih ozbiljnih neželjenih reakcija nakon vakcinacije.
"Smrtni slučajevi nakon primanja vakcine protiv bolesti covid-19 su izuzetno retki i registrovani su u svetu na nivou pojedinačnih. Smrtni ishod povezan sa ovim vakcinama nije zabeležen na teritoriji cele Srbije. Treba naglasiti da se većina ozbiljnih 'neželjenih događaja' samo podudara, to jest vremenski koincidira sa vakcinacijom, tačnije ovi događaji bi se desili i da nije bilo vakcinacije", zaključuje dr Tatjana Pustahija.
Zaključak?
Vakcine protiv covid-19 ne sadrže nikakvu smrtonosnu supstancu kojoj je cilj da vas eliminiše sa zemlje.
Ukoliko do smrti nakon vakcinacije i dođe, uzrok nije primanje same vakcine koliko stanje osobe u trenutku primanja vakcine - osoba je već, nažalost, bila zaražena kovidom i imunitet nije uspeo da se razvije na vreme, ili osoba zbog svog zdravstvenog stanja, znajući to ili ne, nije bila kandidat za vakcinaciju.
Ukoliko imate druge dileme u vezi sa ovim vakcinama, još neke informacije nalaze se OVDE.
U sledećem nastavku u okviru serijala "Znanjem protiv mitova", predstavićemo činjenice o još jednoj zabludi koja je široko rasprostranjena u svetu i kod nas.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Koje škole u Novom Sadu su u učeničkoj blokadi: Pridružila se još jedna
06.03.2025.•
0
Nijedna od 16 novosadskih srednjih škola ne radi redovno već nedeljama unazad.
Danas blokada kod kasarne u Futoškoj: "Ostali smo bez maturanta, naša dužnost je da čuvamo uspomenu"
06.03.2025.•
3
Maturanti novosadske Elektrotehničke škole "Mihajlo Pupin" zajedno sa vršnjacima iz drugih novosadskih škola pozivaju na blokadu raskrsnice danas, 6. marta.
Novosadski veterinari se pridružuju generalnom štrajku u petak
06.03.2025.•
1
Više od 30 veterinarskih ambulanti u Južnobačkom okrugu obustaviće rad u petak, 7. marta, kao odgovor na poziv studenata na generalni štrajk.
Orkestri u štrajku: Kultura i obrazovanje nisu luksuz, već temelji zdravog društva
06.03.2025.•
1
U znak solidarnosti sa studentima koji se nalaze u blokadi, kao i svim građanima koji se bore za pravednije i ravnopravnije društvo, muzičari širom Srbije odlučili su da prestanu sa radom.
Danas do 20 stepeni
06.03.2025.•
0
U Novom Sadu će u četvrtak, nakon hladnog jutra, tokom dana biti sunčano i još malo toplije.
Novosadski studenti o generalnom štrajku: Pridružuju se i sindikati, u fokusu javna preduzeća
06.03.2025.•
42
Generalnom štrajku najavljenom za 7. mart pridružiće se i sindikati, a u fokusu ovog puta biće javna preduzeća.
Ekspertska grupa: Dokumentacija o nadstrešnici nepotpuna, zahtevi nisu ispunjeni
05.03.2025.•
20
Ekspertska grupa Univerziteta u Beogradu ocenila je da nije objavljena kompletna dokumentacija u vezi sa rekonstrukcijom nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu
Direktor RTV-a o policiji u njihovoj zgradi: Ako je neko uznemiren što vidi uniformu, nek se zapita
05.03.2025.•
48
Generalni direktor Radio-televizije Vojvodine Goran Karadžić tvrdi da niko nema razloga da se oseća ugroženo jer policija obezbeđuje objekat javnog servisa.
Sunčani dan: Šta nam još donosi četvrtak?
05.03.2025.•
0
Novosađani spremite se, stiže nam četvrtak i donosi nam pravo prolećno vreme i temperaturu do 20 stepeni.
FOTO, VIDEO: Sremska i bačka strana sijale zajedno: Tišina za preminule, buka za preživele
05.03.2025.•
40
Šetnja podrške studentima pod nazivom "Upali svetlo, mračno je" krenula je danas iz sedam naselja sa sremske strane i iz Novog Sada, kod Rektorata. Skup je završen oko 19.30h.
Novosadski studenti u blokadi u subotu organizuju humanitarni bazar za Teodoru i Vukašina
05.03.2025.•
2
Studenti Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održaće u subotu, 8. marta, u kampusu Humanitarni blokadni bazar za dvoje povređenih u padu nadstrešnice.
Ko je uhapšeni biznismen Milinko Cicmil - i uspešan posao i pomoć države
05.03.2025.•
27
Biznismen Milinko Cicmil, vlasnik Promont grupe, uhapšen je zbog sumnje da je prao novac.
Koalicija za slobodu medija: Policija da se povuče iz RTV-a, protivzakonito mešanje
05.03.2025.•
4
Koalicija za slobodu medija zatražila je hitno povlačenje pripadnika policije iz zgrade Radio-televizije Vojvodine (RTV) u Novom Sadu.
Produžen pritvor aktivistima SNS koji su polomili vilicu studentkinji u Novom Sadu
05.03.2025.•
3
Osnovni sud u Novom Sadu produžio je pritvor četvorici aktivista Srpske napredne stranke koji su napali novosadske studente u noći između 27. i 28. januara.
Anketna komisija: Manipulativno izveštavanje medija o rekonstrukciji Železničke stanice
05.03.2025.•
3
Medijsko izveštavanje o rekonstrukciji novosadske železničke stanice bilo je izuzetno manipulativno.
Studenti pozivaju na doniranje krvi pred generalni štrajk: "Ujedinimo korisno i humano"
05.03.2025.•
0
Studenti u blokadama svojih fakulteta u Novom Sadu pozvali su građane da u četvrtak i petak, 6. i 7. marta, doniraju krv.
Bezuspešni pokušaji novosadskih škola za isplatu zarada: Ne slažu se sa evidencijom Školske uprave
05.03.2025.•
62
Neke novosadske škole su prilikom obračuna plate za februar tražile isplatu pune zarade. Međutim, ovakav zahtev im je odbijen.
Poznato zbog čega je uhapšen vlasnik Promont grupe Milinko Cicmil
05.03.2025.•
42
Vlasnik Promont grupe Milinko Cicmil uhapšen je, zajedno sa još četiri osobe, zbog sumnje da su prali novac i utajili porez.
"Slobodan univerzitet" uputio poziv prorektorima: Preuzmite inicijativu, sazovite sednicu Senata
05.03.2025.•
5
Akademska mreža "Slobodan univerzitet" uputila je poziv prorektorima Univerziteta u Novom Sadu da sazovu sednicu Senata.
Detalji o mreži finansijske solidarnosti prosvetarima: IT zajednica poziva građane da doniraju
05.03.2025.•
16
Neformalna grupa IT stručnjaka poziva građane da se priključe mreži "Solidarnost za prosvetu" i doniraju za pomoć prosvetnim radnicima.
Komentari 7
NN
Radio 021
Nemanja
Da uporedim: dizne na automobilu mi neće dijagnostikovati i popravljati lakirer, sve i da je onaj lik što rukom crta linije na svakom Rols Rojsu. Trap mi neće centrirati limar, branik mi neće (za)farbati električar. Biti "doktor" ili "lekar" ne znači expertizu u svim poljima medicine, naprotiv. Svaki dobar, iskren i pošten lekar će reći da ako je, lupam, pulmolog, o ortopediji nema pojma osim onog što se malo seća sa faksa, ako se seća i to je to. Dakle, bilo kakvo racionalno mišljenje o imunizaciji mogu dati samo ljudi koji su to specijalizirali i niko više.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar