Svi slepi na decu koja prosjače

Kako za 021 kaže zamenica pokrajinskog ombudsmana Marija Kordić, istraživanja pokazuju da je mališana koji su prinuđeni na prosjačenje najmanje 500, a samo u Novom Sadu postoji oko pet lokacija na kojima deca svakodnevno prose. Prema njenim rečima, policija i centri za socijalni rad nemaju dovoljno sredstava i ljudstva kako bi procesuirali svaki slučaj.

"I oni su svesni da je procentualno mali broj slučajeva po kojima se postupa, ali se u tom slučaju opet vraćamo na nedostatak ljudi i tehničkih sredstava kojima nadležne službe raspolažu. Sa druge strane, centri za socijalni rad imaju takvo radno vreme da prosto fizički nisu u mogućnosti da izađu na teren u popodnevnim časovima ili vikendom", kaže zamenica pokrajinskog ombudsmana.

Kordićeva navodi da iz tog razloga veliki broj dece nikad i ne stigne da se evidentira u Centru za socijalni rad. Prema njenim rečima, nijedna od relevantnih institucija ne vrši evidentiranje slučajeva dečjeg prosjačenja kao posebne kategorije rizičnog ponašanja, već reaguju jedino ukoliko utvrde da su deo lanca trgovine ljudima ili ukoliko sami počine krivična dela. "Sve te institucije postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i zakonskim okvirima, ali činjenica je da jako malo dece dolazi do njihove evidencije. Oni postaju predmet njihovog istraživanja tek ukoliko samo dete počini neki prekršaj ili krivično delo ili ukoliko su sami žrtve fizičkog nasilja odraslih", kaže Kordićeva.

Emancipacija počinje u novčaniku

Zamenica pokrajinskog ombudsmana naglašava da je osnovni način borbe protiv ove pojave ekonomska i obrazovna emancipacija najugroženijeg dela stanovništva, jer upravo iz takvih miljea potiče najveći broj "dece ulice". Prema njenim rečima, pored obrazovanja dece, država treba da pomogne i njihovim roditeljima putem zapošljavanja i školovanja, kako bi se zatvorio krug loših primera uz koji ovi mališani generacijama odrastaju.

"Podrška nije potrebna samo deci, već i njihovim roditeljima, koja ne bi bila samo materijalna – iako je i materijalna pomoć neophodna. Govorim o vraćanju tih ljudi u školske klupe kako bi se obrazovali, a nakon toga bi država trebala da im omogući posao, kako bi jednim pozitivnim primerom prekinuli generacijski loš model koji deca usvajaju", kaže Kordićeva.

Istraživanje kancelarije pokrajinskog ombudsmana pokazuje da je čak polovina ove dece prisiljena na rad od strane organizovanih kriminalnih grupa, dok deo mališana počinje da prosjači na nagovor okoline. Skoro svako intervjuisano dete doživelo je povređivanje na semaforima i parkinzima, a neki od njih su bili i prebijani od strane odraslih. Iskustva anketirane dece uglavnom pokazuju da postoje veći izgledi da budu napadnuti ukoliko napadači misle da su mali prosjaci romske nacionalnosti. (Miodrag Sovilj)