Sporu oko dvorca Fantast se nazire kraj: Zdanje Dunđerskog propadalo, sada ima šansu da zaživi
Dvorac Fantast u Bečeju je nakon višegodišnjeg spora prvostepenom odlukom vraćen pod okrilje Zadužbine Bogdana Dunđerskog, odnosno Matice srpske.
Foto: 021.rs (Aleksandra Vidanović)
Postupak vraćanja dvorca Fantast u Bečeju pod okrilje Matice srpske trajao je 12 godina.
Iako se čeka pravnosnažnost odluke, mogućnost vraćanja dvorca pod okrilje Matice srpske otvara pitanje i o budućnosti ovog zdanja, kao i tome na koji način bi mogla da bude ispoštovana želja Bogdana Dunđerskog da njegova zadužbina postane Poljoprivredna akademija.
Matica srpska je 18. decembra 2012. godine predala Zahtev za vraćanje oduzete imovine Zadužbini Bogdana Dunđerskog pod njenu upravu. Zahtev su tada odbili i Agencija za restituciju, kao prvostepeni organ uprave, a potom i Ministarstvo finansija u drugom stepenu upravnog postupka.
Kako za 021.rs objašnjava upravnica poslova Matice srpske Jelena Veselinov, razlog za odbijanje zahteva bilo je "nepostojanje pravnog kontinuiteta". Nasuprot tome, Upravni sud je doneo odluku da pravni kontinuitet postoji, da je dokazan i vratio je predmet ponovo na odlučivanje organima uprave.
"Agencija za restituciju je sada, u ponovljenom postupku, deo zahteva koji je dozreo za odlučivanje prihvatila i vratila dvorac sa dvorskim kopleksom. Ukoliko ne bude žalbe, rešenje će postati pravnosnažno i dvorac se vraća u svojinu Zadužbine Bogdana Dunđerskog. O ostaloj imovini se i dalje vodi postupak", kaže Veselinov.
Ubrzano propadanje
Vest o vraćanju dvorca Fantast pod okrilje Matice srpske, obradovala je istraživača i biografa znamenite porodice Dunđerski, profesora Zorana Subotičkog. Kako je naveo u jednoj svojoj objavi na društvenim mrežama, "pao mu je veliki kamen sa srca".
Po njegovim rečima, i dvorac i dvorski kompleks Bogdana Dunđerskog godinama su se nalazili u pravnom i svakom drugom vakuumu. Takozvana "pat pozicija" bez nadležnosti, pretila je da od dvorca načini još jedan u nizu propalih i urušenih tragova našeg kulturnog i nacionalnog nasleđa.
"Dvorac je bio bukvalno čardak ni na nebu ni na zemlji. Nedefinisana, nejasna nadležnost nad Bogdanovom imovinom rezultirala je devastacijom dvorca, ubrzanim propadanjem, bespravnom sečom stoletnih stabala oko kapele, provalama, uzurpacijom ergele, raznim akcidentima koji su doprinosili ubrzanom propadanju jednog od najlepših dvoraca u Vojvodini", ističe profesor Subotički za 021.rs.
Veselinov je skrenula pažnju na to da je dvanaestogodišnji period u kojem je imanje ostalo bez korisnika, uticalo na stanje dvorca i čitavog kompleksa. Imovinom, koja je i dalje javna, upravlja Direkcija za imovinu Republike Srbije koja je Opštini Bečej poverila čuvanje dvorca i okoline.
"Nažalost, u ovom periodu se desilo nekoliko krađa, seča stabala oko kapele (od kojih su neka i iz vremena Dunđerskog), zapuštanje i devastacija objekta i okoline. Zadužbina i Matica nisu imale nikakvo pravo već samo pravni interes da se imovina očuva, pa su samo mogle da apeluju na nadležne organe da čuvaju imovinu do okončanja postupka restitucije. Poslato je niz dopisa Direkciji za imovinu, Opštini Bečej, Zavodu za zaštitu spomenika kulture i Ministarstvu kulture, budući da su dvorac i kapela proglašeni za spomenike kulture. U istom cilju slali smo i nekoliko urgencija organima uprave da se ubrza postupak rešavanja svojinskopravnih odnosa na imovini", kazala je ona.
Hoće li se ostvariti ideja Dunđerskog?
Postoje delovi istorije koje je prekrio "namerni zaborav" i mnogo toga je uništeno, spaljeno, sklonjeno zauvek. Bogdan Dunđerski u Bečeju još uvek nema ulicu ili trg pod svojim imenom, nema nikakvo obeležje u vidu, recimo, neke biste, a jedan je od najvećih srpskih zadužbinara, ukazuje profesor Subotički koji je pola svog radnog veka posvetio istraživanju ove vojvođanske građanske porodice.
Zbog toga je, kaže, inicirao i izdao knjigu, zajedno sa dr Jelenom Veselinov i Nemanjom Karapandžićem pod nazivom "Za večita vremena" u kojoj su po prvi put objavljeni testamenti Bogdana Dunđerskog iz 1918. i iz 1940. godine.
"Ja sam u svojim razmišljanjima o dvorcu sledio njegov trag. Zahvaljujući genijalnim idejama Bogdana Dunđerskog, sabranim u njegovom Testamentu iz 1940. godine, mi tačno znamo šta treba uraditi sa Fantastom. Znamo, ali je pitanje da li to i hoćemo. U Testamentu koji ostavlja potomstvu, jer nije imao 'od svoga srca poroda', Bogdan Dunđerski decidno naređuje da Matica srpska, pod čijom upravom će biti njegova Zadužbina, na njegovom imanju otvori – Poljoprivrednu akademiju. Pazite, čovek 1940. godine, uoči rata, usred naše panonske ravnice razmišlja o nekom 'Oksfordu', nekom akademskom kampusu za školovanje budućih agrarnih stručnjaka, obrazovanih ljudi koji će znati šta i kako sa najvećim kapitalom Vojvodine da se radi – sa zemljom", naglašava profesor Subotički.
Iako Subotički kaže da naiskrenije veruje da je ispunjenje testamenta Bogdana Dunđerskog jedini ispravan put za oživljavanje dvorca Fantast kako bi on postao naučna, obrazovna, kulturna i turistička destinacija evropskog i svetskog formata, dug period vraćanja dvorca Matici uticao je na to da sama građevina i njeni pripadajući prostori i umetnički predmeti izgube na vrednosti.
Foto: Aleksandra Vidanović
Šta konkretno podrazumeva vraćanje dvorca Fantast Matici srpskoj, delikatno je pitanje. O planovima revitalizacija i restauracije samog dvorca možda je čak prerano i govoriti dok se ne završi postupak o vraćanju ostale imovine.
Upravnica poslova Matice srpske Jelena Veselinov kaže za 021.rs da vraćanje imovine Dunđerskih njenoj Zadužbini znači oživljavanje i mogućnost da ona ponovo ostvaruje ciljeve zbog kojih je i osnovana. Veselinov smatra da je usled decenijskih društvenih promena nužno da se cilj zadužbine prilagodi današnjem vremenu tako da se ne izneveri suština želje osnivača.
"Pravni položaj zadužbina u Srbiji danas pruža niz mogućnosti, mnogo veće i šire od onih tradicionalnih - davanje zemlje ili objekata u zakup. Naravno, svaki program revitalizacije Zadužbine, definisanje modela na koji će izvorna volja dobrotvora biti ispoštovana i način korišćenja zadužbinske imovine biće tema za organe upravljanja Zadužbinom Bogdana Dunđerskog i Matice srpske", istakla je upravnica Veselinov.
Uloga zadužbinara
Kroz prizmu porodice Dunđerski mogla je da se vidi i sudbina celog jednog naroda, dodaje profesor Subotički. On kaže da su Dunđerski bili veliki stradalnici istorijskog meteža nastalog Drugim svetskim ratom i da je sa velikim sladostrašćem tada uništavana tzv. "dvorska kultura Vojvodine".
"Nisu samo materijalno uništeni i dokusureni, nego su i moralno i etički uniženi, decenijama su provlačeni kroz blato iz perspektive jedne ideologije, jednog svetonazora. U pitanju je bila samo pljačka koja je pravdana višim razlozima. Posebno je sa velikom sladostrašću uništavana tzv. dvorska kultura Vojvodine, kako sam je ja nazvao, jer je ona bila svedočanstvo o postojanju višeg staleža, građanskog staleža, jedne kulture koja je bila u dobroj meri emancipatorska po srpski narod na ovim prostorima", svedoči Subotički.
Vraćanje dvorca Matici srpskoj vidi kao dobar signal i demonstraciju dobre volje donosilaca odluka. On smatra da se time, posthumno, ispravlja nepravda naneta jednom čoveku, ali popravlja i šteta koju je pretrpeo srpski narod. Subotički se nada da će i ukupna imovina koju je testamentom Dunđerski zaveštao Matici, takođe biti vraćena.
"Svaki gest dobre volje ja pozdravljam, podržavam, ali još uvek ne vidim sistem, politiku, odlučnost da se svi ti veliki ljudi stave na pijedestal koji zaslužuju, da se njihova imovina stavi u funkciju državnog, narodnog napretka i razvitka. Nisu naši zadužbinari ostavljali svoju imovinu gladnoj deci Afrike, nego lokalnoj zajednici, potomcima svojih sugrađana. Otuda je i svaki pojedinačni slučaj, poput ovog sa Fantastom, vredan pažnje. Mnogo je posla pred nama, pred nekim novim generacijama koje stasavaju koje moraju sačuvati ne samo imovinu, nego mnogo pre vrednosti na kojima je počivala građanska kultura naših i njihovih predaka", poručuje profesor.
Dr Jelena Veselinov godinama je pratila, istraživala i izučavala probleme zadužbinarstva a nedavno je predstavila knjigu "Zadužbine u srpskom pravu: Istorijski kontekst i savremeni izazovi". Knjiga je plod višegodišnjeg istraživanja i praktičnog iskustvu koje je Veselinov sticala vodeći postupke restitucije imovine zadužbina Matice srpske.
"Zadužbine su godinama bile marginalizovane jer se nisu uklapale u tadašnji politički i pravni poredak. One nikada nisu ukinute, a njihova reafirmacija je počela sa tranzicionim procesima devedesetih godina. Ipak, privatizacija koja je gotovo završena pre otpočinjanja postupaka restitucije delom je ugrozila ovaj proces. Zadužbina Bogdana Dunđerskog ima aktivni pravni status, ali ona ne može da dela i ostvaruje ciljeve bez povraćaja njene imovine", zaključuje Veselinov.
Bitka za kapelu
Deo kompleksa Bogdana Dunđerskog je i kapela, koja je oduzeta od zadužbine i pravna bitka za nju i dalje traje. Ova kapela, sa pokretnim stvarima u njoj, koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, proglašena je pre 24 godine spomenikom kulture od velikog značaja. Veselinov je istakla da je Kapela oduzeta od Zadužbine i jedino ona ima pravni osnov da joj bude vraćena, te da o tome niko nema nedoumicu.
"Dvorac Fantast je značajan ne samo u smislu imovine koja će donositi prihod za ostvarenje cilja Zadužbine Bogdana Dunđerskog, već i kao simbol građanskog društva vremena čiji duh nosi. Vraćanje imovine Zadužbini ne bi bilo samo dosledno poštovanje pravnih propisa, već i ispravljanje istorijskih nepravdi i garancija budućim zadužbinarima da će njihova volja biti poštovana u budućnosti. Zbog svoje kulturne i istorijske vrednosti dvorac ima posebno mesto ne samo za Zadužbinu Bogdana Dunđerskog i Maticu srpsku, već za celo društvo i državu. U postupku restitucije je još šest Matičinih zadužbina", smatra Veselinov.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
FOTO: Večeras je supermesec, pogledajte kakav je nad Novim Sadom
17.10.2024.•
0
Oktobarski supermesec je najbliži Zemlji ove godine i danas je dostigao punu lunarnu fazu.
Američki kutak u Novom Sadu obeležava 20 godina postojanja
17.10.2024.•
0
Američki kutak u Novom Sadu obeležava 20 godina postojanja. Osnovan je 2004. u saradnji Američke ambasade i Kulturnog centra Novog Sada, od kada pruža različite besplatne usluge Novosađanima.
Zanimljiv petak pred Novosađanima: Predstave, koncerti, Noćni bazar...
17.10.2024.•
0
Ovog petka duvaće košava koja može da vas primora da potražite zaklon na mestu poput pozorišta, galerije ili na nekom muzičkom nastupu.
Planira se izgradnja poslovnih objekata u Novom Sadu: Pogledajte gde će se nalaziti
17.10.2024.•
4
Između pruge Beograd - Subotica i Partizanske planira se izgradnja poslovnih objekata do dva sprata uz mogućnost da objekat u severnom delu parcele bude do četiri sprata.
Drugačiji ulazak u Novi Sad: Pogledajte plan urbanista za Temerinski put
17.10.2024.•
20
Novosadski urbanisti planiraju da od Temerinskog puta naprave funkcionalnu zonu poslovanja na ulazu u grad.
Završeni radovi u Futoškoj ulici, a uskoro i oni u Novosadskog sajma
17.10.2024.•
4
Završeni su svi radovi u Futoškoj ulici, a pre roka će za saobraćaj biti otvorena i ulica Novosadskog sajma, gde se radovi završavaju do 15 sati, najavio je JKP "Put".
Najjači udari košave u subotu, biće i mraza, a sledeća nedelja počeće lepo
17.10.2024.•
0
Naredna tri dana u Novom sadu će biti vetrovito, jer će duvati košava.
Objekat nekadašnje Lutrije nadograđen, a sada se planski reguliše
17.10.2024.•
2
Izmenama plana regulacije dela grada oko bivše Lutrije planira se usklađivanje sa postojećim stanjem na terenu.
Beogradski sajam knjiga u Novom Sadu
17.10.2024.•
0
Sajamski popusti na Prometejevom sajtu počeli su 14. i trajaće do 31. oktobra.
Raspisan konkurs za kurs za policajce: Za Novi Sad se traži 85 polaznika, ovo su uslovi
17.10.2024.•
8
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku u Sremskoj Kamenici.
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 18 beba
17.10.2024.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 18 beba.
FOTO Pogledajte kako Sonja ilustruje Novi Sad: Građevine koje inspirišu
16.10.2024.•
11
Arhitektkinja Sonja Mitrović prenosi građevine i ulice Novog Sada na papir, a potražnja za njenim ilustracijama je tolika da je otvorila svoj studio za dizajn.
Novi plan vlasti za Veternik: Stambeni objekti uz zaštićeno zelenilo od nacionalnog značaja
16.10.2024.•
18
Novim planskim izmenama dela Veternika biće omogućena gradnja stambenih objekata uz zaštićenu zelenu površinu od nacionalnog značaja.
Peta Novosadska cvetna pijaca u petak i subotu kod Spensa
16.10.2024.•
0
Novosadska cvetna pijaca, peto jesenje izdanje, održaće se u petak i subotu, 18. i 19. oktobra na platou Spensa.
Gužve u Dečijoj bolnici zbog krečenja: Roditelji "lutaju" po objektu
16.10.2024.•
6
Krečenjem prostorija Poliklinike Dečije bolnice u Novom Sadu roditelji sa bolesnom decom suočeni su sa gužvama pri pronalasku službi koje su im potrebne.
Rekli ste: "Novi Sad se gradi po meri investitora, funkcionišemo na ivici prihvatljivog"
16.10.2024.•
26
Gradonačelnik Milan Đurić smatra da je Novi Sad postao najpoželjnije mesto za život u regionu. Međutim, pitanje je u kojoj meri su Novosađani saglasni sa tom tvrdnjom.
FOTO, VIDEO NS-Group proslavio 25 godina zajedništva: Lideri na tržištu i tu se ne zaustavljaju
16.10.2024.•
0
NS-Group, novosadska kompanija koja je postala sinonim za uspeh u svetu nekretnina, sa ponosom je proslavila 25 godina svog postojanja.
Sutra u Novom Sadu još hladnije jutro i košava
16.10.2024.•
0
Četvrtak će u Novom Sadu biti promenljivo oblačan.
Ništa od početka radova na izgradnji garaže kod Instituta: Nabavka mora da se ponovi
16.10.2024.•
5
Sa izgradnjom javne garaže u kompleksu Instituta u Sremskoj Kamenici sačekaće se još neko vreme, s obzirom na to da će tender morati da se ponovi zbog nepravilnosti.
Novi Sad i kineski Đinan uspostavljaju saradnju, Đurić pomenuo i mostove u vojvođanskoj prestonici
16.10.2024.•
4
Novi Sad i kineski grad Đinan uspostaviće saradnju u oblasti kulture, obrazovanja, poljoprivrede, ekonomije i trgovine.
Komentari 4
Nick
Voleo bih i da čujem i detaljniji kontraargument - taj deo priče oko kontinuitetu i čiji bi objekat bio da nije doneta presuda (pod uslovom da postane pravosnažna).
Ташоли
Auu
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar