CSI Novi Sad - forenzičari bez glamura

Svako vreme nosi svoje, pa tako današnji klinci više ne maštaju o tome da kada porastu budu kosmonauti ili balerine, već - forenzičari.
Svako vreme nosi svoje, pa tako današnji klinci više ne maštaju o tome da kada porastu budu kosmonauti ili balerine, već - forenzičari.

Televizijski program preplavljen je detektivskim sadržajima, u kojima Masuka i Horejšio šmekerski rešavaju zločine na osnovu vlasi kose, a posao laboratorijskih štrebera nije zaintrigirao samo decu.

Napredak tehnologije otvorio je do sada neverovatne mogućnosti u rasvetljavanju zločina, a mi smo pokušali da saznamo koliko srpska policija kasni za svojim kolegama sa filmskog platna.

"Poznat miris?" - smeje se Marko Milivojević, forenzičar novosadskog odeljenja Nacionalnog kriminalističko-tehničkog centra - "Miriše na marihuanu, proveravamo prisustvo THC-a u dokaznom materijalu", uozbiljio se, dok ulazimo u laboratorije.

Posmatrajući balističare i hemijske analitičare udubljene u svoj posao, u prostorijama koje podsećaju na običnu stomatološku ambulantu, gubite osećaj da se nalazite u policijskoj stanici u Pap Pavla. Nije teško to zaključiti, jer oko vas se ne nalaze stereotipni "panduri", već naučnici sa mikroskopima i epruvetama.

"Imamo službenu legitimaciju, kao i oružje. Imamo pravo da privodimo i legitimišemo ljude. Ali već godinama unazad, naš posao je odvojen od klasičnog policijskog posla, tako da sebe više i ne doživljavamo kao službena lica, već kao stručnjake čiji se posao bazira na primeni nauke", kaže Milivojević za 021.

"Horejšio uvek nađe dlaku"

Da li je forenzika kod nas ono što je i na malim ekranima? Naš sagovornik kaže - i jeste i nije. "U filmovima sve mora da se uradi za 45-50 minuta, što je nemoguće. Nije sve ni tako jednostavno - oni uvek na mestu zločina pronađu neku vlas kose, parče dugmeta ili nešto slično, što nedvosmisleno reši slučaj. Realnost, ipak, nije tako idealna", kaže Milivojević.

Sa druge strane, on objašnjava da je prilikom seminara o međunarodnoj saradnji policijskih jedinica imao priliku da se upozna sa američkom forenzikom i tvrdi da nije naišao na poseban glamur.

"Verujte, tu smo, na sličnom nivou. Atmosfera u njihovim laboratorijama je na višem nivou, imaju bolje sprave za koje mi nemamo novca, ali i mi sa našim resursima uspevamo da dođemo do rezultata", naglašava on.

Neutralni

Za razliku od filmova i serija, novosadski forenzičari nisu ti koji "sklapaju slagalicu" i rešavaju zločine.

"Mi ne radimo posao koji treba da optuži nekog ili da ga oslobodi krivice. Naš posao je autonoman od policijskog operativnog rada i mi naša veštačenja dostavljamo istražnim organima u neutralnoj formi - samo onako kako jeste", kaže Milivojević.

Savršen zločin - ne postoji. "Tragovi uvek ostanu. Naravno, oni ponekad ne upućuju na počinioca, već su situacioni, ali uvek nešto ostane posle izvršenog krivičnog dela. Može neko da pazi na otiske koliko hoće, dovoljno je da se počeše, otpadne mu perut i - naš je", smeje se Milivojević.

Prema njegovim rečima, do 2006. godine, novosadska policija je mesta zločina "obrađivala" na isti način kao '50-ih, putem odokativnog opisa lica mesta. Sada, od mesta izvršenja zločina do analize postoji čitav put koji prođe jedan "trag". Forenzičari su prvi koji dolaze na lice mesta, tretiraju ga svetlima, traže otiske, vlakna, utvrđuju dinamičke aspekte mesta zločina, pakuju dokazni materijal i nose ga na analizu.

Zvanična DNK baza čeka novi zakon

Milivojević za Novosadski informativni portal kaže da još uvek ne postoji zvanična baza DNK uzoraka građana Srbije, budući da uspostavljanje ovog spiska mora da sačeka izmene Zakona o policiji, koji će biti u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Međutim, podaci o poznatim izvršiteljima postoje i koriste se.

"Radi se o onima koji su odranije poznati policiji. Naša baza je zaštićena i pristup ima svega nekoliko lica iz Odeljenja za DNK veštačenje u Beogradu. Što se tiče otisaka prstiju, u bazi podataka postoji oko 250.000 ljudi", kaže on.

Da biste postali deo forenzičke ekipe, fakultet je obavezan. Na Policijskoj akademiji postoji specijalizacija baš za ovaj deo posla, ali i stručnjaci iz ostalih oblasti su takođe dobrodošli. U Kriminalističko-tehničkom centru rade lekari, hemičari, fizičari, pa čak i diplomirani pravnici, koji su završili "SUP smer". (Miodrag Sovilj - miodrag@021.rs)

  • Anonimus

    27.08.2014 17:35
    Za nezaposlenu
    Tek sad sam slucajno procitao tekst. Sram te bilo, licno znam coveka od ranije, jedan je od najboljih policajaca u drzavi. To ti sigurno nije rekao cak i da si ga videla, a sumnjam i da si ga videla, nego ti je svako kriv za tvoje nezadovoljstvo!Kakav parking, kakvi bakrachi, idi molim te!
    Pokusaj da bes iskalis na drugom mestu.
  • Andrija Šrek

    05.04.2013 14:17
    @G
    Ja sam lekar, znam tačno o čemu govorim.

    @Anonimus
    Da, da, isto je tako...
  • 05.04.2013 08:08
    "Što se tiče otisaka prstiju, u bazi podataka postoji oko 250.000 ljudi", kaže on."


    Zašto se onda svima koji vade novu ličnu kartu uzimaju otisci svih prstiju? Čemu to služi? Koliko znam, u Srbiji živi mnogo više od 250.000 lica dužnih da poseduju ličnu kartu. Mada, ako se ovako nastavi, biće nas i manje od toga.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Pozorište mladih nagrađeno u Mostaru

Ansambl predstave "Na vukovom tragu" Pozorišta mladih osvojio je nagradu za kolektivnu igru na 4. Međunarodnom festivalu lutkarske umetnosti - FLUM, koji je od 21. do 25. septembra održan u Mostaru.