Ko se još seća Centroslavije - bar trostruko veće od Merkatora?

Nekadašnja novosadska trgovačka kuća "Centroslavija" bila je bar trostruko veća od "Merkatora".
Mnogo se ovih dana priča o kupovini "Merkatora" kojom "Agrokor" postaje najveća trgovačka kompanija u ovom delu Evrope, sa  60.000 zaposlenih i godišnjim prihodom od sedam milijardi evra.

Novi Sad, i Vojvodina u celini, već duže vreme nemaju jači trgovački lanac; "Univereksport" i "Gomeks" se lepo razvijaju, ali još su daleko da budu vodeći i na svom terenu, kamoli da se razmahnu na šire prostore. Kako u Srbiji nema svetskih lanaca, "Maksi" ostaje jedini jak konkurent ojačanom "Agrokoru", pa će konkurencija među trgovcima biti umanjena.

Nije uvek bilo tako. Do pre četvrt veka, novosadska "Centroslavija" je bila najmoćnija trgovačka kuća u bivšoj Jugoslaviji. Upravo je vertikalna povezanost, izuzetno kvalitetna saradnja sa dobavljačima, ono po čemu je novosadska firma bila prepoznatljiva. Ovaj momenat je bio bitan zašto je slovenačka kuća ušla u sastav carstva Ivice Todorića, a ne obrnuto, kako je izgledalo pre nekoliko godina.

Merkator je i tada bio isključivo trgovački lanac vrednosti trećine "Centroslavije", "Centromarket", srž "Maksija", je bio "šupa" u poređenju sa novosadskom firmom, dok je Todorić, nesporno najpreduzetniji od svih tajkuna na eksju prostoru, bio dobar snabdevač cvećem, ipak bukvalno neprimetan partner. Ali, kako je došlo do preokreta, da nekadašnji velikan totalno krahira, a manji rivali se prošire do regionalnih lidera?

Odlučila je politika, ujedno i drugi bitan razlog zašto je hrvatski trgovački lanac akvizovao slovenački, a ne obrnuto. "Jogurt revolucija" i atak na autonomiju Vojvodine podrazumevao je i destabilizaciju privrednih velikana. "Služba", koja je tokom jednostranačja kontrolisala spoljnu trgovinu, je aranžirala loš veći izvozni posao, potom je država pritisnula Novosadsku (danas Erste) banku, finansijera "Centroslavije", pa dobavljače da raskidaju takozvane samoupravne sporazume o udruživanju sredstava. Po današnjem shvatanju svojine, tim sporazumima je "Centroslavija" zapravo kupila dobavljače, ali vlasnička promena nije registrovana. Raskidanjem sporazuma, dobavljaču je ostajao uloženi novac, što je bio primamljiv mamac za, na podsticaj države, prekid saradnje.

Sa druge strane, Slovenija je, posebno nakon osamostaljivanja, podržavala i vlasnički kontrolisala "Merkator", postavljajući ga kao krovnog partnera domaćeg agrara i prehrambene industrije, dok je Todorić sjajno iskoristio "socijalni kapital", očevo predsednikovanje Privrednom komorom Hrvatske i dugogodišnje prijateljstvo sa svim najznačajnijim političarima, od Savke Dabčević, preko Milke Planinc, Mike Tripala, Franje Tuđmana do Stipa Mesića. I danas "Agrokor" ima podršku izuzetno širokog dijapazona hrvatskih stranaka.

Dugo je izgledalo da je "Merkator" superioran trgovački lanac. Ali, srušila ga je politika, preciznije krah dvojice favorizovanih tajkuna, Igora Bavčara i Boška Šrota, kojima je prva vlada Janeza Janše 2005. godine netransparentno prodala suvlasništvo u vodećem trgovačkom lancu, a ovi akcije založili radi dobijanja novih kredita od NLB banke. Kako su na startu globalne krize koncerni oba tajkuna totalno propali, banka nije mogla povratiti uloženo, pa je bilo samo pitanje vremena kada će prodati zalogu. Možda je bilo bolje da su to učinili pre 15 meseci kada je Todorić nudio 231, dok je sada na putu da do slovenačkog ponosa dođe plaćajući 120 evra po akciji.

No, i "Agrokor" je prezadužena kompanija; bankama, za prethodne akvizicije, investicije, za tekuću likvidnost... duguje 3,2 milijarde evra, 80 odsto godišnjeg prihoda od 3,9 milijardi evra. Prošle godine je profit iznosio beznačajnih 6,5 miliona evra. Stoga ovoga puta i neće pozajmljivati novac, već će do kapitala doći prodajom dela suvlasništva Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Naravno, da bi razvojna banka ušla u aranžman, osim poslovnih parametara, odlučuje i politička pozicija podržavanog.

Sa stanovišta Novog Sada, Vojvodine, pa i čitave Srbije, aktuelna akvizicija je zanimljiva i stoga što pokazuje koliko je značajan uticaj politike na biznis, pogotovo kada je reč o tako krupnim aranžmanima kakvo je građenje ili posustajanje velikog trgovačakog lanca. I tu valja tražiti razloge zašto u Novom Sadu više nema "Centroslavije", ali ni "Agrovojvodine", "Korpodukta", "Produktive",...

  • Deni

    01.06.2019 12:40
    Centroslavija
    Stvarno je tuzno kada covek pogleda kako je propala najveca trgovacka kuca bivse drzave. Bila je okosnica privrede Novog Sada i Vojvodine, hranila 5.000. porodica. Jesu se otvarala nove trgovine iz ostvarene dobiti, ali to je bilo pozitivno jer su otvarana nova radna mesta. Uspesno upravljana od strane Paje Crnojackog, Pere Terzica i Duska Mijica, radnici su isli na letovanje u Medveju, Igrane a zimi u Tolmin. A onda je dosla ona jogurt revolucija i oni iz Beograda sve opljackali. Tuzno i zalosno.
  • Nena

    07.05.2015 06:07
    Sta da se radi...
    Tacno je da je Centroslavija bila gigant, ali i to da smo uvek imali bedne plate, jer smo gradili i gradili nove prodavnice i iste opremali, sve od zarade. Malo, malo, pa na radnickom savetu tacka OTVARANJE RADNJE i naravno, svi dizemo ruku, jer je to za nase dobro. A sad, ni radnje, a ni nas, bome..
  • Pokojni Toza

    20.06.2013 05:38
    Ode Slovenija
    Pre neki dan je bila emisija na Euronews o Sloveniji! Neće oni još dugo! Biće opet austrijski konjušari. A gde ćemo li mi te onda spasti....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Pozorište mladih nagrađeno u Mostaru

Ansambl predstave "Na vukovom tragu" Pozorišta mladih osvojio je nagradu za kolektivnu igru na 4. Međunarodnom festivalu lutkarske umetnosti - FLUM, koji je od 21. do 25. septembra održan u Mostaru.