"NS seme" najviše doniralo poplavljena područja

Seme za ponovno zasejavanje njiva stradalih u poplavama dalo je 10 poljoprivrednih kompanija, a najveća donacija je došla sa Instituta, odnosno skoro 40% ukupnog materijala koje su donirale ove kompanije.

"U situaciji kakvu smo imali pre par nedelja do izražaja je došla društvena funkcija Instituta, kada smo državi stavili na raspolaganje semena ranih hibrida suncokreta i kukuruza, kao i ranih sorti soje, u ukupnoj količini koja omogućava setvu na nekih 8 hiljada hektara. Takođe smo stavili na raspolaganje naše stručnjake, koji su obilazili poplavljena područja, učestvovali u proceni štete i savetovali, a stavili smo na raspolaganje i kapacitete naših laboratorija", kazao je Miladinović za 021.     

On je objasnio da je "NS seme" državna ustanova, koja je potpisala Ugovor za Kancelarijom za obnovu i pomoć poplavljenim područjma, jer je to bilo naophodno kako bi se pravdala sva semena koja se budu donirala. Takođe, preduzete su sve mere zaštite kako eventualno ne bi došlo do malverzacija sa donacijom semena.

"Odštampali smo nalepnice sa znakom Instituta i sa državnim grbom, na kojima piše "Donacija - Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije". Te su nalepnice takve da ih ne možete ukloniti, a da ne pocepate džak u kojem je seme i to je zaštita koju smo preduzeli kako ne bi došlo do problema", rekao je za 021 Jegor Miladinović.

Institut za ratarstvo i povrtarstvo je pomoć ugroženim poljoprivrednicima poslalo prvi put još u toku poplava, a najveći im je problem bio kako dopremiti semena i donacije do malih poplavljenih gazdinstava. "Prva pomoć otišla je u područja Uba, Koceljeve, u Obrenovac, Lazarevac, Požarevac jer su to bila područja koja su najviše stradala. Problem je bio i sa distribucijom zato što se radi o vrlo malim imanjima i onda je semena trebalo rasporediti na jako puno malih proizvođača. Uglavnom se presejavao kukuruz i u nešto manjem procentu soja", kaže direktor Instituta.

Kada se situacija stabilizuje, teško je proceniti kolikom brzinom će se usevi oporaviti, objasnio je Miladinović, jer je, kako kaže, negde došlo do propadanja useva što može da se reguliše presejavanjem, a negde je jednostavno zemlja odneta i ne postoji više oranični sloj. On veruje da će se jesenja setva odviti pod normalnim uslovima, a da ćemo već sledećeg proleća svu štetu nadoknaditi. "Jer koliko god se čovek trudio da uništi prirodu svojom nebrigom za ekologiju, priroda je ipak žilava i samoodrživa". (Gordana Ćosić, gocacosic@021.rs)