Preko jednog veka stara kuća u Kisačkoj 20 je decenijama unazad poznata kao mesto gde su povremeno boravili poznati naučnici, međutim samo spomen-ploča već skoro pola veka informiše prolaznike ko je i kada boravio u tom objektu.
Kuću na ovoj adresi 1907. godine podigao je Miloš Marić nakon što je otišao u penziju.
Istoričari su zabeležili da je bio štedljiv čovek i uspeo je tokom svog vojničkog života da stekne dovoljno da kupi salaš kod Kaća i kuću na ovom mestu, imanje kod Banjaluke, kao i da kupi kuću u Kisačkoj 20. Na mestu stare kuće sagrađena je nova kuća prema projektu arhitekte Manojla Petljanskog, dok je izvođač bio Laslo Lahner.
Objekat ima oko 300 kvadratnih metara i radi se o prizemnoj kući, nalik na mnoge slične kuće sa baroknim i ornamentima iz doba secesije, a koje su građene u to vreme na prostoru Novog Sada i ovog dela Austrougarske.
Koliko je poznato, Mileva Marić i Albert Ajnštajn su dolazili u Kać, a potom u Novi Sad u različitim periodima od 1900. do 1914. godine, kada je počeo Prvi svetski rat, a potom je njihov brak prekinut jer je bio u krizi.
Istoričari do sada nisu uspeli da utvrde koliko tačno puta su Mileva i Albert Ajnštajn boravili u Novom Sadu, posebno u Kisačkoj 20, ali je nesporno da su dolazili sa decom kod Milevinih roditelja. Ono što je nesporno su posete 1905, 1907. i 1913. godine. Prilikom poslednjeg boravka zabeleženo je da su njihova deca Hans Albert i Eduard kršteni u Nikolajevskoj crkvi po pravoslavnom običaju.
Nakon razvoda, Ajnštajn više nije dolazio u Novi Sad, a Mileva retko.
Nakon Prvog svetskog rata u kući je živela Milevina majka i, koliko je poznato, oko 1938. godine ona će poslednji put boraviti u Novom Sadu, uglavnom pokušavajući da reši pitanja oko nasledstva imovine svoje porodice.
Nakon Drugog svetskog rata kuća je nacionalizovana, što je dovelo do toga da i do danas, uprkos više inicijativa, nije moguće potpuno rešiti imovinsko-pravna pitanja kako bi kuća postala muzej.
Postojao je niz inicijativa, kako od naslednika, tako i od načelnika, istoričara i drugih javnih ličnosti da se otvori muzej u Kisačkoj 20 ili barem da se deo kuće koristi za tu svrhu, međutim, i danas, nakon više decenija, sve stoji u nekom pravnom vakuumu gde pitanje vlasništva nad kućom nije rešeno.
Ono što je ipak urađeno u proteklim godinama jeste da je iz budžeta pre nekoliko godina izdvojeno skoro 10 miliona dinara za obnovu fasade i krova, tako da je sada bar zaštićena od daljeg propadanja.
Dok se jednog dana ne obnovi, na kući će i dalje stajati ploča sa informacijama o tome ko je tu živeo.
Prvobitno je još 19. decembra 1975. godine postavljena bronzana ploča veličine 57 cm puta 35 cm nepoznatog autora po narudžbini tadašnje Narodne tehnike. Na ploči je pisalo: "U ovoj kući su boravili 1905. i 1907. godine Albert Ajnštajn, tvorac teorije relativiteta, i njegov naučni saradnik i supruga Mileva. Ovo spomen-obeležje postavljeno je povodom 100 godina rođenja Mileve Marić-Ajnštajn i 20 godina Narodne tehnike, 19. decembra 1975."
Ova ploča je nekoliko puta kradena, a potom nova pravljena i vraćana na mesto.
U međuvremenu, Novi Sad je postavio još jednu ploču koja, za sada, nije ukradena.
Na njoj piše: "Ovu kuću podigao je 1907. godine Miloš Marić (1846-1922), oficir Šajkaškog bataljona. U ovom domu deo svog života proveli su: Mileva Marić Ajnštajn (1875-1948), srpska naučnica i prva supruga Alberta Ajnštajna, kao i Miloš Marić Mlađi (1885-1944), profesor Medicinskog i Veterinarskog fakulteta u Saratovu."
Realizaciju ovog teksta podržala je Turistička organizacija Novog Sada.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 15
Gari
Nele
Dule
Mitomanija ovde ne važi, žena je jedna od prvih studenata fizike na izuzetno prestižnoj instituciji (top 20 na svetu već 100 godina), gde je stigla svojim znanjem i uprkos svim klasnim i rodnim stereotipima u izuzetno konzervativnoj državi.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar