![Kuvano vino: Kako ga napraviti i koja vina izbegavati? Kuvano vino: Kako ga napraviti i koja vina izbegavati?](/images/8f58b1e9fb7dbe38519ca04814f970d1/300x175_vino_kuvanov_pxb.jpg)
Pivo postojalo i pre 13 hiljada godina: Evo kada su ljudi počeli da piju alkoholna pića
Kroz istoriju, ljudi su konzumirali alkohol kao deo verskih rituala, za socijalno povezivanje, u medicinske svrhe, i na kraju krajeva radi uživanja a naučnici otkrivaju kada je sve počelo.
![Pivo postojalo i pre 13 hiljada godina: Evo kada su ljudi počeli da piju alkoholna pića Pivo postojalo i pre 13 hiljada godina: Evo kada su ljudi počeli da piju alkoholna pića](https://www.021.rs//images/aef0d4a8297fc12777cc95a3ad78af0b/vino_i_grozdje_pixa_960.jpg)
Foto: Pixabay (ilustracija)
Okupljanje sa društvom kako biste se zabavili uz pivo ili čašu vina nije baš moderna aktivnost. Zapravo, ljudi prave i piju alkoholna pića još od davnina.
History.com piše o nekima od najranijih poznatih primera ljudi koji su pravili i konzumirali pivo, sake, vino i druga alkoholna pića, prenosi Euronews.rs.
Pivo, Izrael - 11.000 godina pre nove ere
Najraniji dokazi o alkoholu koji je napravio čovek otkriveni su na nalazištu u pećini Rakefet, blizu današnje Haife, Izrael. Tamo su pokopani Natufijci - grupa lovaca-sakupljača sa istočnog Mediterana. Istraživači sa Stanford univerziteta analizirali su ostatke sa kamenih ploča pronađenih u pećini, i prepoznali dokaze o proizvodnji piva.
U članku objavljenom u "Journal of Archaeological Science: Reports" 2018. godine, autori pretpostavljaju da su Natufijci pravili pivo za ritualne gozbe kako bi odali počast preminulim članovima svoje zajednice.
"Ovo otkriće ukazuje na to da pravljenje alkohola nije nužno bilo rezultat viška proizvodnje u poljoprivredi, već da je razvijeno iz ritualnih razloga i duhovnih potreba, barem delimično, pre nego što je poljoprivreda postala uobičajena", izjavila je Li Liu, profesorka kineske arheologije na Stanfordu.
Međutim, prema Stivenu D. Batijuku, višem istraživačkom saradniku i predavaču na Odeljenju za bliskoistočne i srednjoistočne civilizacije i Arheološkom centru Univerziteta u Torontu, verzija piva koju su pravili Natufijci "nije ni nalik onome što pijemo danas". Bilo je više poput kaše od žitarica nego osvežavajućeg napitka.
Pivo od pirinča (Sake?), Kina - 7.000 godina pre nove ere
Nakon sprovođenja hemijskih analiza ostataka pronađenih na ranoj keramici iz Jiahu, neolitskog naselja u dolini reke Huanghe u Kini, tim istraživača pod vođstvom molekularnog arheologa Patrika Mekgaverna sa Univerziteta Pensilvanija otkrio je da se mešani fermentisani napitak od pirinča, meda i voća (plodovi gloga i/ili grožđa) proizvodio već 7.000 godina pre nove ere.
Kao što tim navodi u članku iz 2004. godine objavljenom u "Proceedings of the National Academy of Sciences", njihova otkrića "pružaju direktne dokaze o fermentisanim napicima u drevnoj kineskoj kulturi, koji su imali značajnu društvenu, religijsku i medicinsku vrednost".
Dakle, šta je tačno bio ovaj rani oblik alkohola? Pošto sadrži med, neki su ga uporedili sa medovinom, dok drugi smatraju da je više ličio na vrstu sakea jer je takođe pravljen od pirinča. Prema Batijuku, napitak je uglavnom bio napravljen od plodova gloga - jedne od retkih bobica koje prirodno sadrže kvasac koji omogućava fermentaciju. Međutim, dodaje se, ne bi trebalo da se smatra vinom u najstrožem smislu.
"Najbolje je ovo smatrati više grogom - napitkom veštice, ako želite", kaže on, napominjući da je verovatno imao prilično visok sadržaj alkohola i da nije sličan ničemu što pijemo danas. Napitak je korišćen u pogrebnim ceremonijama, objašnjava Batijuk, "verovatno u pogrebnim obredima, omogućavajući živima da komuniciraju sa duhovima kroz svoje 'promenjeno stanje svesti'".
Vino, Gruzija - 5.980 godina pre nove ere
Ostaci na velikim zemljanim posudama datiranim iz 5.980. godine pre nove ere, otkopanim na dva arheološka lokaliteta blizu Tbilisija, u Gruziji, predstavljaju najraniji dokaz tradicionalnog vina pravljenog od grožđa, kaže Batijuk. Istraživački tim, predvođen Mekgavernom, objavio je svoja otkrića u "Proceedings of the National Academy of Sciences" 2017. godine.
Dokazi o vinu pronađeni su u domaćinskim kontekstima na više lokaliteta povezanim sa različitim društvenim klasama, "što sugeriše da je vino bilo prilično rasprostranjeno u društvu—zajednički napitak“, objašnjava Batijuk, dodajući da su ga pravili "obični farmeri".
Ukupno osam velikih keramičkih posuda - verovatno korišćenih za fermentaciju, sazrevanje i skladištenje vina—pronađeno je sa ostacima; neke su bile ukrašene slikama grožđa i ljudi koji plešu, izveštava BBC.
Ostaci su sadržavali vinsku kiselinu, koja se u značajnim količinama nalazi samo u evroazijskom grožđu (Vitis vinifera) na Bliskom istoku, kao i u vinu pravljenom od tog grožđa. Takođe su sadržavali male, citrične i jabučne kiseline, koje se nalaze u istoj vrsti grožđa.
Čiča, Južna Amerika - 5.000 godina pre nove ere
Neki od najranijih poznatih keramičkih predmeta iz oblasti Anda u Južnoj Americi potiču iz perioda oko 5.000. godine pre nove ere i verovatno su korišćeni za prenošenje i čuvanje čiče: napitka koji se uglavnom pravi od fermentisanog kukuruza, zajedno sa maniokom, divljim voćem, kaktusima i krompirom, prema rečima Mekgaverna.
Kukuruz je smatran svetom biljkom za Inke i druge civilizacije tog perioda, a čiča se koristila kao vrsta valute.
"U kasnoj preistoriji, ogromna lokalna i državna imanja, većina na strmim, terasastim padinama i navodnjavanim ravnicama pustinja i dolina, bila su posvećena proizvodnji kukuruza", piše Mekgavern. Sama poljoprivreda, objašnjava, "uglavnom je bilo pokretano čičom" - sa lokalnim stanovništvom koje je radilo zemlju u zamenu za ovaj napitak.
Pored toga, čiča se konzumirala u velikim količinama tokom i nakon poljoprivrednog rada, "što je stvaralo svečanu atmosferu uz pevanje, plesanje i šale", navodi on.
Destilovani liker, Evropa - 1.400-1.600 godine
Dok su prirodno fermentisani alkoholi poput piva i vina postojali još u antičko doba, destilisani alkohol postoji tek nekoliko stotina godina.
"Destilacija je zaista nedavni razvoj - barem u kontekstu našeg odnosa prema alkoholu", kaže Edvard Slingerland, profesor filozofije na Univerzitetu Britanske Kolumbije i autor knjige "Drunk: How We Sipped, Danced, and Stumbled Our Way to Civilization".
"O destilaciji znamo već vekovima, Aristotel je to opisao, i principi destilacije su bili dobro razumevani dugo vremena, ali raditi to na bilo kojoj vrsti većeg nivoa zaista je tehnološki izazovno jer morate da održavate tečnost na vrlo konstantnoj temperaturi", naveo je on.
Iako su u kineskim, indijskim, grčkim i egipatskim društvima postojali pokušaji destilacije alkohola u malim razmerama, tek zahvaljujući arapskim tehnološkim unapređenjima u kasnom srednjem veku, alkoholna pića su postala šire konzumirana. Izum štampe i pokretnih slova takođe je odigrao veliku ulogu u širenju destilacije. Pre toga, recepti i uputstva su bila uglavnom ograničena na manastire, medicinske škole i apoteke.
Objavljena u Nemačkoj 1500. godine, knjiga "The Virtuous Art of Distillation" Hijeronimusa Brunšviga smatra se prvom velikom knjigom o procesu destilacije i fokusira se na medicinsku destilaciju. Do 1600-ih, prosečna osoba u Evropi imala je pristup destilisanim alkoholima poput džina i ruma - što je zapravo bio veliki preokret.
"To alkohol čini mnogo opasnijim", objašnjava Slingerland.
Alkoholna pića stvorena prirodnom fermentacijom, poput piva i vina, mogu dostići samo određeni ABV (alkohol po zapremini), objašnjava on. Destilacija, s druge strane, nema tu sigurnosnu karakteristiku, i moguće je napraviti alkoholna pića koja su mnogo opojnija, sa, recimo, 90 odsto ABV.
Destilacija je takođe učinila alkoholna pića robom. "Destilisani alkoholi traju veoma dugo i mogu se transportovati, pa tako ljudi pretvaraju višak žitarica u destilisane alkohole - i sada ih mogu trgovati na velikim udaljenostima", kaže Slingerland.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Tajna bavarskih pereca (peciva generalno): Šta im daje hrskavost i tamnu boju?
02.02.2025.•
1
Bavarske perece (brezn na bavarskom dijalektu, a brezel na nemačkom) su tradicionalno pecivo karakteristično za Bavarsku i južnu Nemačku.
Hleb poskupeo u evropskim zemljama: Evo gde najmanje, gde najviše, a gde je tu Srbija
02.02.2025.•
4
Prema podacima Eurostata, cene hleba u evropskim zemljama značajno su porasle tokom poslednjih pet godina.
Marinada, čekić, puter: Par kuvarskih trikova da žilavo meso bude mekanije
27.01.2025.•
0
Jeftiniji komadi crvenog mesa obično su veoma žilavi i potrebno ih je pripremiti sa puno ljubavi i umeća da biste ih pretvorili u nežan zalogaj.
Važno je znati: Koju hranu ne treba da zamrzavate?
26.01.2025.•
0
Iako zamrzavanje može produžiti rok trajanja mnogih namirnica, važno je znati koje od njih ne podnose dobro ovaj proces.
VIDEO: Topla čokolada sa jednim veoma neobičnim sastojkom hit na Tiktoku
26.01.2025.•
0
Mnogi tvrde da topla čokolada s dodatkom bujona od kostiju pomaže kod nadutosti i problema sa varenjem.
Dobre za stomak, ukusne sa voćem: Evo kako spremiti ovsene pahuljice
24.01.2025.•
0
Priprema ovsenih pahuljica predstavlja jednostavan način da započnete dan zdravim i hranljivim obrokom.
Sezona gripa i prehlada u jeku: Evo kako da napravite ukusan smuti za jačanje imuniteta
20.01.2025.•
0
Smuti je odličan izbor napitka u bilo koje doba godine, a ukoliko ga pijete zimi, to može, između ostalog, pozitivno da utiče i na vaš imunitet.
Savet za kuvanje povrća: Prvo ga prokuvati pa u ledenu vodu - da odmori
19.01.2025.•
0
Iako su salate sa sirovim povrćem veoma zdrave, povrće je jednako dobro u toplom obroku, ali je važno znati kako da ga pravilno skuvamo kako ne bi izgubio hranljive materije.
Tri promene na krompiru koje znače - nije siguran za jelo
19.01.2025.•
0
Krompir je nezaobilazna namirnica u mnogim kuhinjama širom sveta zbog svoje svestranosti i ukusa. Međutim, ponekad se dogodi da krompir koji smo zaboravili u ostavi počne da klija ili postane zelen.
Namaz od čvaraka za koji vam treba samo pet minuta
19.01.2025.•
0
Zimi su čvarci (za one koji ih vole) najbolja domaća grickalica.
Fizičari razvili savršen recept za poznato italijansko jelo s testeninom
19.01.2025.•
0
Mali tim fizičara sa Instituta Maks Plank, zajedno s kolegom sa Univerziteta u Barseloni i još jednim s austrijskog Instituta za nauke i tehnologiju, razvio je "nepogrešiv" recept za cacio e pepe.
I jaja se mogu zamrznuti - evo kako
19.01.2025.•
0
Mnogi biraju jaja za doručak ili neki drugi hranjivi obrok u danu, a znamo da ih u frižideru možemo držati i nekoliko nedelja. Međutim, da li ste znali da se jaja mogu zamrznuti?
VIDEO: Objavljena lista najgore ocenjenih jela na svetu
19.01.2025.•
0
Taste Atlas objavio je listu 100 najgore ocenjenih jela na svetu. Lista je sastavljena na osnovu oko 600.000 ocena čitalaca.
Italijani dnevno naruče 14.000 kilograma pice
15.01.2025.•
1
Italija ima 40.000 picerija, od kojih je deset odsto njih u pokrajini Kampanija čiji je glavni grad Napulj, i još 15.000 restorana brze hrane u kojima se sprema pica za poneti.
VIDEO Odgajane isto a imaju različito meso: Jedna svinja jela koncentrat, druga prirodnu hranu
14.01.2025.•
1
Jedan profesor uzgojio je dve svinje u istim uslovima na farmi a razlika u ishrani koncentratom i prirodnim elementima bila je očigledna i u kvalitetu i količini masnoće na mesu.
Naplaćuju picu sa ananasom 120 evra da je niko ne bi naručivao
14.01.2025.•
3
Picerija "Lupa" u Norviču u Engleskoj naplaćuje havajsku picu sa šunkom i ananasom oko 120 evra (100 funti) sa ciljem da odvrati kupce da naruče tu vrstu pice.
Nemački sud: Dubai čokolada mora biti proizvedena u Dubaiju
14.01.2025.•
4
Sud u Kelnu presudio je da se samo proizvodi koji su zaista proizvedeni u Dubaiju mogu reklamirati kao Dubai čokolada.
FOTO: Vodu u kojoj su se kuvale kobasice prodaju za dva i po evra
14.01.2025.•
6
Norveški prvoligaš Bodo/Glimt u poslednjih nekoliko sezona etablirao se kao klub koji redovno učestvuje u evropskim takmičenjima.
Kajgana u hotelima se razlikuje od one koju pravite kod kuće: Evo u čemu je caka
13.01.2025.•
1
Jedan od omiljenih segmenata svakog putovanja, bez obzira na destinaciju, jeste hotelski doručak. U obilju hrane na švedskom stolu, većina gostiju prvo poseže za jajima, i to najčešće kajganom.
Njujork: Plan da svi učenici imaju besplatne obroke
12.01.2025.•
0
Svaki učenik u Njujorku mogao bi da dobije besplatan doručak i ručak u školi prema predlogu koji je objavila guvernerka Keti Hočul.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar