
Stigla prognoza za jesen: Biće još toplotnih talasa, moguće je i stvaranje "medikejna"
Meteorolozi servisa Accuweather objavili su dugoročnu prognozu za jesen, a kako kažu, prelaz s leta na jesen možda neće biti primetan mnogim Evropljanima.

Foto: Pixabay
Očekuje se da će se neki od najrazličitijih vremenskih uslova jesenje sezone događati nad jugoistočnim delovima evropskog kontinenta, uključujući Grčku i ostatak Balkana, prenosi Danas.
Viši meteorolog koji godinama prognozira vreme širom Evrope, Tajler Rojs, očekuje da će tokom rane jeseni biti nekoliko toplotnih talasa pre nego što dođu promene u vremenskom obrascu.
"Uopšteno, sezona će biti topla i biće to spor prelaz prema normalnim temperaturama", rekao je Rojs.
Meteorolozi kažu da će veliki znak u ovom delu Evrope biti kako neobično tople vode Sredozemnog mora utiču na olujne sisteme koji prelaze ovu zonu.
Pune implikacije o tome šta će mediteranske vode, koje su toplije od ostalih, značiti za vremenske prilike u ovom delu Evrope tek treba da budu utvrđene. Međutim, prognostičari razmišljaju o jednoj mogućnosti.
"Ova bi područja mogla zabeležiti porast padavina do druge polovine sezone. Ako se nastavi natprosečno toplo vreme, a temperatura vode ostane visoka, mogu se povećati šanse da se kasnije tokom sezone formira medikejn", kaže Rojs.
Izraz "medikejn" kombinacija je reči "Mediteran" i "hurricane" i odnosi se na netropsku oluju koja se hrani toplim vodama Sredozemnog mora. Kako je pojasnio, medikejn može da proizvede jake vetrove i jaku kišu.
Letnja toplota polako će popuštati svoj stisak u Evropi
Zapadna Evropa pretrpela je jedan od najintenzivnijih junskih toplotnih talasa dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je stizao jul. U srcu leta od Portugala do Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zabeležene su rekordne temperature, piše Accuweather.
Očekuje se da će se dominantno područje visokog pritiska, koje je dovelo do ekstremnih toplotnih talasa ovog leta, zadržati tokom barem prvog dela jeseni. To znači da će temperature biti u proseku jedan do dva stepena Celzijusa iznad normalnih nivoa u većem delu zapadne i srednje Evrope.
Rojs kaže da će mnoga mesta u Evropi temperature u granicama normale doseći tek u novembru.
#Copernicus allows the monitoring of the effects of the #drought ongoing in Europe
— Copernicus EU (@CopernicusEU) August 14, 2022
The water shortage of the Rhine river near #Bonn is quite visible when comparing #Sentinel2 ️images of August 2021 and August 2022 pic.twitter.com/RZ6YrWB7Jo
Meteorolozi portala Accuweather-a kažu i da izgledi za raširene padavine, koje bi sprečile sušu u regijama koje su njom najviše pogođene, nisu obećavajući.
Vreme suše će biti uobičajeno u zoni od Pirinejskog poluostrva do Francuske, Italije, pa čak i na severu do južnih delova Ujedinjenog Kraljevstva, kažu prognostičari.
Dugotrajna suša nastaviće da stvara probleme u pogledu snabdevanja hranom i vodom, kao i s prevozom robe širom Evrope zbog znatno niskih vodostaja reka. Poljoprivreda će takođe pretrpeti težak udarac.
Usred najgore suše u 70 godina sliv reke Po u Italiji mogao bi da se "pretvori u pustinju", a očekuje se da će se suša nastaviti ove jeseni, prema Rojsu.
I šumski požari su već mesecima problem na ovom području, a meteorolozi očekuju da će kontinuirana suša u septembru i oktobru produžiti ovu opasnost.
Sezona šumskih požara, koja obično jenjava u septembru i početkom oktobra na jugu, verovatno će se nastaviti i tokom jeseni, objasnio je viši meteorolog Alan Repert. Područja koja će biti pošteđena povećanog rizika od požara biće malo na celom kontinentu, naročito u ranu jesen, ali, kako je istakla meteorološkinja Alisa Smitmajer, postoji jedna regija koja bi mogla imati manji rizik od šumskih požara.
"U baltičkim zemljama palo je više padavina u proteklih nekoliko meseci nego u većem delu ostatka Evrope. Što se tiče šumskih požara, u poređenju s ostatkom kontinenta, to je područje puno sigurnije", rekla je Smitmajer.
Oluje u drugoj polovini jeseni na severu
Prognostičari kažu da će biti potrebno vremena da se oluje prošire severnim delom Evrope kao rezultat snažnog područja visokog pritiska za koje se očekuje da će se zadržati tokom prvog dela sezone.
Dok bi suša mogla ostati na području Londona i Oksforda u Engleskoj, u drugom delu jeseni u ostatku Ujedinjenog Kraljevstva moguće su učestalije oluje, kao i u delovima Irske i Norveške. Ta područja će biti pogođena češćim kišama, a temperature bi mogle pasti na nivo niže od proseka.
"Svi hladni udari tokom druge polovine jeseni biće više na severu, gde će oluje biti češće u kasnoj sezoni", rekao je Rojs, dodajući da bi se do kraja novembra olujni, hladni uzorak mogao proširiti na Englesku i Baltik.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Australija vratila Poljskoj novčić ukraden u 19. veku
23.02.2025.•
0
Australijska policija vratila je novčić ukraden iz poljskog muzeja nakon što je završio u rukama kolekcionara u Pertu.
Ukrajina predlaže zabranu pesama na ruskom
23.02.2025.•
1
Peticija koja poziva na zabranu pesama na ruskom jeziku na platformama za striming u Ukrajini prikupila je 25.000 potpisa i biće razmatrana u vladi te zemlje.
Policija će uskoro pretresati đačke torbe u francuskim školama
23.02.2025.•
3
Policijski službenici u Francuskoj vršiće od proleća nenajavljane pretrese đačkih torbi na ulazima u škole, izjavila je ministarka obrazovanja Francuske Elizabet Born, prenosi Figaro.
Na današnji dan: Rođen Hendl, uhapšen Zola, Musolini osnovao fašističku stranku, umro Sten Lorel
23.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 23. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Miletić, Danilo Kiš i Bunjuel, umrli Mladen Delić i Endi Vorhol
22.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 22. februar, u svetu i kod nas.
Duboko 127 metara: Ovo je najveće podzemno termalno jezero na svetu
21.02.2025.•
0
Jezero se nalazi skoro na tromeđi Albanije i Grčke, u dolini Vromoneri kod Leskovika, a istraživači do njega nisu došli slučajno jer ih je do jezera doveo tračak pare koja se dizala iz podzemlja.
Kako klimatske promene "skraćuju" zimu u Americi: Toplije sa više vlage i više padavina
21.02.2025.•
0
Uticaj klimatskih promena mnogo je vidljiviji tokom leta, ali sve češće se takve promene mogu videti i zimi kada niske temperature preko noći pređu u plus.
Na današnji dan: Donet Ustav iz '74, Đinđić postao gradonačelnik Beograda, zapaljena ambasada SAD
21.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 21. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Slovenija pokrenula proces napuštanja SFRJ, u Novom Sadu izašao prvi broj "Danice"
20.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 20. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Đorđe Balašević i Dinko Tucaković, izašao prvi broj "Borbe", rođen Kopernik
19.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 19. februar, u svetu i kod nas.
VIDEO: Vraća se "jugo" - pogledajte kako izgleda novi protitp
18.02.2025.•
66
Prototip novog modela čuvenog automobila "jugo" (Yugo) biće predstavljen na izložbi EXPO, u Beogradu, 2027. godine.
Na današnji dan: Umrli Openhajmer, Martin Luter i Mikelanđelo, rođen Miloš Forman
18.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 18. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Spaljen Đordano Bruno, umrli Molijer i Hajne, Kosovo proglasilo nezavisnost
17.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 17. februar, u svetu i kod nas.
Naučnici otkrili ogromnu deponiju smeća na najdubljoj tački Sredozemnog mora
16.02.2025.•
4
Naučnici su na najdubljoj tački Sredozemnog mora otkrili veliku deponiju, na dubini od čak pet kilometara, prenose grčki mediji.
Koliko brzo Nemci voze na deonicama auto-puteva bez ograničenja brzine?
16.02.2025.•
3
Neretko se misli da su deonice puteva bez ograničenja brzine u Nemačkoj mesto za avanturiste, koji stisnu pedalu gasa do poda i jure, jure...ali nije baš tako.
Studija pokazala: Stvari se ujutro zaista čine boljim
16.02.2025.•
1
Opsežna studija je pokazala da je jutro doba dana kad se ljudi najčešće osećaju najbolje.
Na današnji dan: Rođena Isidora Sekulić, umro Karduči, Kastro postao premijer Kube
16.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 16. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Usvojen Sretenjski ustav, umrli Aleksandar Tišma, Stanislav Binički i Nat King Kol
15.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 15. februar, u svetu i kod nas.
Meteor pre nekoliko dana prošao iznad Atike: Oduševio i izazvao strahopoštovanje
14.02.2025.•
0
Meteor koji je pre tri dana prošao iznad Atike, bio je vidljiv i iz Korinta, a očevici su bili zadivljeni prizorom koji je istovremeno izazvao i divljenje ali i strah.
Na današnji dan: Spaljen Sveti Valentin, ubijen Džejms Kuk, osnovano prvo pozorište u Srbiji
14.02.2025.•
4
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 14. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Stefan Nemanja i Lubarda, uhapšen Galilej, rođen Jovan Ristić
13.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 13. februar, u svetu i kod nas.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar