
Naučnici: Čovečanstvo bi moglo izumreti zbog 14 evolucijskih zamki
Ukoliko gledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osećati optimizam u pogledu prosperiteta čovečanstva u budućnosti.

Foto: Pixabay
Međutim, ukoliko zagrebemo nešto dublje vrlo brzo će nam postati jasno da uspeh i opstanak ljudi kao vrste na ovoj planeti ni na koji način nije zagarantovan.
Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Stokholmu iznedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što bi na kraju rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo za sebe same prigrabili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posledicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke pretnje - od klimatskih promena do pandemija prete privođenjem antropocena kraju.
"Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagođavanje brojnim okolnostima, a u stanju smo i da sarađujemo u iznenađujuće velikim razmerama. Ipak, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamerne posledice", rekao je antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.
Globalni evolucijski ćorsokaci koji prete čovečanstvu
Od 14 potencijalnih evolucijskih slepih ulica koje prete čovečanstvu pet stručnjaci nazivaju globalnim.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorišćavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da pruži), podele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke i strukturne zamke
Drugih pet naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su zavisnost od infrastrukture (kao od fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svet koji postaje sve digitalizovaniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih pretnja za čovečanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svetu. Baš kao što mnoge insekte privlači svetlost, a taj njihov evolucijski refleks ih u modernom svetu može ubiti, čovečanstvo je u opasnosti da na nove pojave reaguje na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", kaže Søgaard Jørgensen.
Iako se sve čini prilično sumornim, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugom smeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidi i destruktivni, ali istovremeno smo kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. To, prema njihovom mišljenju, znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
"Svako od nas može da uradi vrlo jednostavnu stvar - da se više angažuje na zaštiti prirode i društva dok istovremeno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenih lokalnih akcija", kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u "Philosophical Transactions", zborniku radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođen Čarli Čaplin, umrla Madam Tiso, "Krvavi Uskrs" u Jugoslaviji
16.04.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 16. april.
Mora da plati kaznu od 4.500 evra zbog toga što je zagrlio Šolca
15.04.2025.•
1
Nemački sud je kaznio čoveka jer se 2023. umešao u pratnju tadašnjeg kancelara Nemačke Olafa Šolca i zagrlio ga dok se spremao da uđe u avion u Frankfurtu, piše nemačka novinska agencija DPA.
Na današnji dan: Potonuo Titanik, izdata prva kreditna kartica, umrla Greta Garbo, izgoreo Notr Dam
15.04.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. april.
Nemicu jedna SMS poruka koštala 240.000 evra
14.04.2025.•
1
Sud u Nemačkoj je naredio Nemici iz grada Tibingena da mora da plati kaznu od 240 hiljada evra zbog SMS poruke koju je 2021. godine poslala svojoj prijateljici koja je radila u policiji.
Na današnji dan: Izvršen atentat na Linkolna, ubio se Majakovski
14.04.2025.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. april.
Nemačka uvodi kamere za otkrivanje vozača koji koriste mobilni u vožnji
13.04.2025.•
0
Nemačka policija uvodi kamere koje otkrivaju vozače koji koriste mobilni telefon tokom vožnje.
Skoro sve škole u Engleskoj zabranile upotrebu mobilnih telefona
13.04.2025.•
0
Gotovo sve škole u Engleskoj zabranile su upotrebu mobilnih telefona učenicima, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje.
Na današnji dan: Umrli Lafonten i Ginter Gras, Marija Kiri otkrila radijum, rođen Gari Kasparov
13.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. april, u svetu i kod nas.
Otrovna riba-balon širi se Sredozemnim morem: Stigla i do Jadrana
12.04.2025.•
0
Otrovna riblja vrsta poznata, između ostalog i kao riba-balon (Lagocephalus sceleratus) nastanila se u Sredozemnom moru i preti da ugrozi biodiverzitet, pokazuje najnovija studija hrvatskih naučnika.
Austrijski glečeri mogli da nestanu zbog klimatskih promena
12.04.2025.•
1
Stručnjaci upozoravaju da bi austrijski glečeri mogli da nestanu u bliskoj budućnosti zbog klimatskih promena, piše agencija dpa.
Na današnji dan: Nacisti ušli u Beograd, počeo američki građanski rat, Gagarin odleteo u kosmos
12.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 12. april, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Počelo suđenje Ajhmanu, ubijen Slavko Ćuruvija, Šešelj osuđen u Hagu
11.04.2025.•
0
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 11. april.
Tematski park Universal studija gradi se severno od Londona: Planirano 20.000 novih radnih mesta
10.04.2025.•
0
Američki medijski gigant "Comcast corporation" izgradiće prvi evropski tematski park posvećen holivudskim studijima Universal u gradu Bedford, severno od Londona.
Na današnji dan: Rođen Pulicer, ubijen Zapata, u Srbiji uveden policijski čas
10.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 10. april, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođen Bodler, umro Bekon, prvi let "Konkorda", umro princ Filip
09.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 9. april, u svetu i kod nas.
Mask javno vređao Trampovog savetnika za trgovinu, nazvao ga kretenom
08.04.2025.•
0
Izvršni direktor kompanije Tesla, Ilon Mask danas je javno vređao Trampovog savetnika za trgovinu Pitera Navara otkrivajući na taj način nesuglasice unutar tima predsednika SAD.
Evropa ove godine imala najtopliji mart od kad se vodi evidencija
08.04.2025.•
0
Evropa je ove godine imala najtopliji zabeležen mart, saopštila je evropska opservatorija Kopernikus.
Na današnji dan: Umrli Pikaso i Tačer, u Sremskim Karlovcima održan Blagoveštenski sabor
08.04.2025.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 8. april.
Naučnici dokazali da dan na planeti Uran traje 28 sekundi duže
07.04.2025.•
0
Svemirski teleskop Habl potvrdio je da planeti Uran treba 17 sati 14 minuta i 52 sekunde da izvrši rotaciju, što je za 28 sekundi više nego procena teleskopa Vojadžer 2 napravljena osamdesetih godina.
Na današnji dan: Umro Dučić, osnovana SZO, vozovi ponovo krenuli preko mosta u Novom Sadu
07.04.2025.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. april.
Evo šta se dešava sa našim mozgom kada odemo u penziju
06.04.2025.•
1
Izazov je ostati mentalno svež i zdrav tokom velike tranzicije koju donosi odlazak u penziju. Pažljivo planiranje i to pre odlaska je ključno, naglašavaju stručnjaci.
Komentari 2
Видоје
људи ће уништити све, па и сами себе.
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar