Naučnici: Čovečanstvo bi moglo izumreti zbog 14 evolucijskih zamki
Ukoliko gledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osećati optimizam u pogledu prosperiteta čovečanstva u budućnosti.
Foto: Pixabay
Međutim, ukoliko zagrebemo nešto dublje vrlo brzo će nam postati jasno da uspeh i opstanak ljudi kao vrste na ovoj planeti ni na koji način nije zagarantovan.
Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Stokholmu iznedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što bi na kraju rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo za sebe same prigrabili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posledicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke pretnje - od klimatskih promena do pandemija prete privođenjem antropocena kraju.
"Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagođavanje brojnim okolnostima, a u stanju smo i da sarađujemo u iznenađujuće velikim razmerama. Ipak, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamerne posledice", rekao je antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.
Globalni evolucijski ćorsokaci koji prete čovečanstvu
Od 14 potencijalnih evolucijskih slepih ulica koje prete čovečanstvu pet stručnjaci nazivaju globalnim.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorišćavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da pruži), podele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke i strukturne zamke
Drugih pet naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su zavisnost od infrastrukture (kao od fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svet koji postaje sve digitalizovaniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih pretnja za čovečanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svetu. Baš kao što mnoge insekte privlači svetlost, a taj njihov evolucijski refleks ih u modernom svetu može ubiti, čovečanstvo je u opasnosti da na nove pojave reaguje na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", kaže Søgaard Jørgensen.
Iako se sve čini prilično sumornim, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugom smeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidi i destruktivni, ali istovremeno smo kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. To, prema njihovom mišljenju, znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
"Svako od nas može da uradi vrlo jednostavnu stvar - da se više angažuje na zaštiti prirode i društva dok istovremeno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenih lokalnih akcija", kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u "Philosophical Transactions", zborniku radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Dvesta britanskih kompanija potpisalo inicijativu za uvođenje četvorodnevne radne nedelje
02.02.2025.•
0
Dvesta britanskih kompanija potpisalo je inicijativu za uvođenje četvorodnevne radne nedelje za sve zaposlene, pri čemu ne bi došlo do umanjenja njihovih zarada.
VIDEO "Golf" na aerodromu u Berlinu parkiran godinu dana: Nabio dug od 200.000 evra
02.02.2025.•
0
Na parkingu berlinskog aerodroma BER duže od godinu dana stajao je sivi "volkswagen golf", privlačeći pažnju zbog svoje neobične priče.
Na današnji dan: Spasen originalni Robinzon Kruso, umrli Nenadović, Šantić, Mendeljejev i Rasel
02.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 2. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2025.•
4
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Dokazi o zagađenju olovom sežu do Platona i Sokrata: Najzagađeniji lokalitet kod ostrva Tasos
31.01.2025.•
0
Istraživači sa Univerziteta Hajdelberg, pronašli su najstariji poznati dokaz zagađenja olovom u životnoj sredini pre oko 5.200 godina, preneo je grčki list Ekatimerini.
Na današnji dan: Donet prvi Ustav FNR Jugoslavije, rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula Marijan Fejtful, ikona 60-tih
30.01.2025.•
3
Britanska pevačica i glumica Marijan Fejtful umrla je u 78. godini, saopštio je danas njen portparol.
Na današnji dan: Rođen Ruzvelt, Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 89 sekundi od uništenja
29.01.2025.•
5
Naučnici neprofitne organizacije iz Čikaga Buletin pomerili su "sat sudnjeg dana" na 89 sekundi pre ponoći, teoretske tačke uništenja,
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Pet trendova u igranju na mobilnim telefonima koji nas očekuju u 2025.
28.01.2025.•
0
Igranje na mobilnim telefonima je u samo nekoliko godina prešlo put od podsmeha do segmenta koji generiše najveći prihod u okviru industrije digitalne zabave.
Grčka ima ideju kako da natera motocikliste da nose kacige - zabrana kupovine goriva
28.01.2025.•
1
Grčka je došla na ideju da primeni drastično rešenje za motocikliste koji ne nose kacige - zabranu kupovine goriva.
Google Maps će promeniti ime "Meksičkog zaliva" u "Zaliv Amerike"
28.01.2025.•
5
Google Maps će promeniti ime "Meksičkog zaliva" u "Zaliv Amerike" za korisnike u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na današnji dan: Island prvi legalizovao abortus, preminuo Duško Trifunović
28.01.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 28. januar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Sveti Sava i Đuzepe Verdi, oslobođen Aušvic, proglašena nezavisnost Grčke
27.01.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 27. januar, u svetu i kod nas.
Generacija Z i oni stariji od 61 godine imaju nešto zajedničko - plata im nije najbitnija
26.01.2025.•
0
Ravnoteža između posla i privatnog života sve je važnija za radnike širom sveta i ovaj faktor je po značaju prestigao i visinu zarade.
Finci su najzadovoljniji građani među narodima EU
26.01.2025.•
1
Prosečna ocena zadovoljstva životom u Evropskoj uniji tokom 2023. godine bila je 7,3 na skali od nula do 10.
Sve više biljaka na ivici izumiranja, a u botaničkim baštama više nema mesta
26.01.2025.•
0
Botaničke bašte širom sveta ne uspevaju da očuvaju najređe i najugroženije vrste koje rastu u njihovim kolekcijama jer im ponestaje prostora, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Kembridžu.
Britanci istražuju da li su LED svetla na vozilima opasna za druge vozače
26.01.2025.•
5
LED svetla na automobilima našla su se na meti kritika u Velikoj Britaniji, gde hiljade vozača žele njihovu zabranu.
VIDEO: Društvena igra inspirisana ratovima mafije na Siciliji izazvala oštre reakcije
26.01.2025.•
0
Društvena igra inspirisana ratovima mafijaških organizacija tokom 80-ih godina prošlog veka na Siciliji izazvala je niz oštrih reakcija u Italiji.
Na današnji dan: Otkriven Brazil, potpisan Karlovački mir, umrla Ava Gardner, poginuo Kobi Brajant
26.01.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 26. januar, u svetu i kod nas.
Komentari 2
Видоје
људи ће уништити све, па и сами себе.
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar