
Istraživači zbunjeni: Mikroplastika prodire čak i u drevne stene
Sićušni delovi plastike ne pronalaze svoj put samo do životinja, snežnih pokrivača, okeana, pa čak i naših tela.

Foto: Pixabay
Oni takođe prodiru kroz slojeve stena, otežavajući arheolozima i drugim istraživačima da utvrđuju činjenice o ljudskoj istoriji, a naročito da koriste markere starosti.
U novoj studiji analizirani su uzorci sedimenata iz tri različita jezera u Letoniji - Seksu, Pinku i Usmasu - kako bi se videlo koliko je zapravo daleko otišla mikroplastika. Rezultati su pokazali da manje čestice mogu da putuju dublje u zemlju, dostižući slojeve koji su nastali pre nego što se proizvodnja plastike ubrzala početkom 1950-ih.
Zato prisustvo plastike u slojevima stena njih čini nepouzdanim pokazateljem prilikom ispitivanja i raznih analiza, kaže ekološkinja Inta Dimante-Dejmantovika sa Letonskog instituta za ekologiju vode koja je članica međunarodnog tima istraživača.
Neki geolozi su predložili ovo prisustvo plastike kao odgovarajuću geološku polaznu tačku za definisanje zvaničnog početka ljudskog oblikovanja površine planete, poznatog kao antropocen.
S druge strane, u novom naučnom radu se ipak navodi: "Zaključujemo da je tumačenje distribucije mikroplastike u proučavanim profilima sedimenata dvosmisleno i ne mora da ukazuje striktno na početak epohe antropocena."
Rezultati su bili relativno slični u svim jezerima, uprkos varijacijama u pogledu toga koliko su udaljena od urbanizovanih područja i nivoa pristupa javnosti - što je još više dokaza o tome koliko je mikroplastika sve prisutnija.
Svaki uzorak stena iz jezera je podvrgnut datiranju (moderno doba uzeto je kao kontrolna vrednost), a potom se otišlo sve do početka 18. veka.
Mikroplastične čestice pronađene su u uzorcima sa svih lokacija, i identifikovano je ukupno 14 različitih vrsta plastike tokom istraživanja. Tipovi mikroplastičnih čestica uključuju poliamid (koji se koristi u najlonu), polietilen (često se nalazi u ambalaži), poliuretan (koji se koristi u peni i vlaknima) i polivinil acetat (koji se nalazi u lepkovima).
Izgleda da se od plastike ne može pobeći
Razne vrste faktora mogu uticati na ovo kretanje, kažu istraživači, od vrste sedimentnog materijala, preko vrste mikroplastike, do okolnih uslova životne sredine, što je izazovan teren za proučavanje.
Ono što se čini jasnim je to da smo u fazi u kojoj ne možemo da pobegnemo od mikroplastike. Stručnjaci još pokušavaju da shvate šta ona čini našem zdravlju, ali postaje jasno da su čestice daleko prodornije nego što smo mislili da je moguće.
"Procenjuje se da se samo oko devet procenata sve proizvedene plastike reciklira, a 12 procenata spaljuje, što dovodi do zaključka da preko 6.000 miliona metričkih tona otpadne plastike ima potencijal da iscuri u životnu sredinu i da se uključi u prirodne cikluse i lance ishrane", zaključuju istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science Advances".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Miletić, Danilo Kiš i Bunjuel, umrli Mladen Delić i Endi Vorhol
22.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 22. februar, u svetu i kod nas.
Duboko 127 metara: Ovo je najveće podzemno termalno jezero na svetu
21.02.2025.•
0
Jezero se nalazi skoro na tromeđi Albanije i Grčke, u dolini Vromoneri kod Leskovika, a istraživači do njega nisu došli slučajno jer ih je do jezera doveo tračak pare koja se dizala iz podzemlja.
Kako klimatske promene "skraćuju" zimu u Americi: Toplije sa više vlage i više padavina
21.02.2025.•
0
Uticaj klimatskih promena mnogo je vidljiviji tokom leta, ali sve češće se takve promene mogu videti i zimi kada niske temperature preko noći pređu u plus.
Na današnji dan: Donet Ustav iz '74, Đinđić postao gradonačelnik Beograda, zapaljena ambasada SAD
21.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 21. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Slovenija pokrenula proces napuštanja SFRJ, u Novom Sadu izašao prvi broj "Danice"
20.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 20. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Đorđe Balašević i Dinko Tucaković, izašao prvi broj "Borbe", rođen Kopernik
19.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 19. februar, u svetu i kod nas.
VIDEO: Vraća se "jugo" - pogledajte kako izgleda novi protitp
18.02.2025.•
65
Prototip novog modela čuvenog automobila "jugo" (Yugo) biće predstavljen na izložbi EXPO, u Beogradu, 2027. godine.
Na današnji dan: Umrli Openhajmer, Martin Luter i Mikelanđelo, rođen Miloš Forman
18.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 18. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Spaljen Đordano Bruno, umrli Molijer i Hajne, Kosovo proglasilo nezavisnost
17.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 17. februar, u svetu i kod nas.
Naučnici otkrili ogromnu deponiju smeća na najdubljoj tački Sredozemnog mora
16.02.2025.•
4
Naučnici su na najdubljoj tački Sredozemnog mora otkrili veliku deponiju, na dubini od čak pet kilometara, prenose grčki mediji.
Koliko brzo Nemci voze na deonicama auto-puteva bez ograničenja brzine?
16.02.2025.•
3
Neretko se misli da su deonice puteva bez ograničenja brzine u Nemačkoj mesto za avanturiste, koji stisnu pedalu gasa do poda i jure, jure...ali nije baš tako.
Studija pokazala: Stvari se ujutro zaista čine boljim
16.02.2025.•
1
Opsežna studija je pokazala da je jutro doba dana kad se ljudi najčešće osećaju najbolje.
Na današnji dan: Rođena Isidora Sekulić, umro Karduči, Kastro postao premijer Kube
16.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 16. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Usvojen Sretenjski ustav, umrli Aleksandar Tišma, Stanislav Binički i Nat King Kol
15.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 15. februar, u svetu i kod nas.
Meteor pre nekoliko dana prošao iznad Atike: Oduševio i izazvao strahopoštovanje
14.02.2025.•
0
Meteor koji je pre tri dana prošao iznad Atike, bio je vidljiv i iz Korinta, a očevici su bili zadivljeni prizorom koji je istovremeno izazvao i divljenje ali i strah.
Na današnji dan: Spaljen Sveti Valentin, ubijen Džejms Kuk, osnovano prvo pozorište u Srbiji
14.02.2025.•
4
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 14. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Stefan Nemanja i Lubarda, uhapšen Galilej, rođen Jovan Ristić
13.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 13. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umro Kant, rođen Linkoln, ubijen Lumumba, uhapšen Solženjicin
12.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 12. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođen Edison, umrle Desanka Maksimović i Vitni Hjuston
11.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 11. februar, u svetu i kod nas.
Pariski kafić samorefleksije: Uz kafu i kroasan pišu se pisma sebi, u budućnosti
10.02.2025.•
1
Iskustvo posete pariskom kafeu je jednostavno jer uz kafu i kroasan birate razglednicu i pišete pismo sebi u budućnosti.
Na današnji dan: Puškin ubijen u dvoboju, umrli Milan Obrenović, Kardelj, Artur Miler i Širli Templ
10.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 10. februar, u svetu i kod nas.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar