Novo istraživanje: Muzika bi mogla da podstakne rast biljaka
Izloženost biljaka monotonom zvuku podstiče aktivnost gljivica koje podstiču rast biljaka, pokazalo je novo istraživanje.
Foto: Pixabay
To otkriće upućuje na mogućnost da bi puštanje određene vrste muzike moglo biti korisno za brži rast useva i za bujnije vrtove.
"Možemo li uticati na mikrobne zajednice tla ili biljaka u celini? Možemo li ubrzati proces obnove tla stimulišući Zemlju prirodnim zvukovima? Kakav bi to uticaj moglo da ima na faunu tla? Brojna su važna pitanja koja nas zaokupljaju i na kojima radimo", kazao je glavni autor studije Džejk Robinson sa Univerziteta Flajnders iz Australijskog grada Adelejd.
Može li puštanje Mocartove muzike pospešiti rast biljaka? To je već dugo predmet naučnih rasprava.
Američka TV emisija "MythBusters" pretpostavku je i testirala, otkrivši da su biljke koje su bile izložene metalu i klasičnoj muzici napredovale malo bolje od onih koje nisu bile izložene muzici, ali ti rezultati su odbačeni kao neuverljivi.
Međutim, s obzirom na to da je danas biljni svet suočen s nizom izazova i problema za koje su odgovorni ljudi, poput erozije tla, krčenja šuma, zagađenja i sve veće opasnosti od izumiranja određenih biljnih vrsta, naučnici strahuju da je budućnost svetske bioraznolikosti i useva ugrožena.
Prema novoj studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Biology Letters", "uloga akustične stimulacije u podsticanju oporavka ekosistema i održivih prehrambenih sistema ostaje nedovoljno istražena".
Na temelju prethodnog rada u sklopu kog je bakterija E. coli bila izložena zvučnim talasima, tim australijskih istraživača odlučio je da proceni fekat zvuka na stopu rasta i proizvodnju spora gljivice Trichoderma harzianum. Ta gljivica se često koristi pri organskom uzgoju zbog sposobnosti da zaštiti biljke od patogena, da poboljša količinu hranjivih materija u tlu i pospeši njihov rast.
Zbog toga su istraživači napravili male zvučne kabine u koje su smestili Petrijeve posude pune gljivica.
Umesto pop hitova puštali su im "Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz", sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Reč je o zvuku s jednog od mnogih videosnimaka belog šuma sa Jutjuba, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uvo može da čuje, čija je svrha da ublaži tinitus ili pomogne bebama da zaspu.
"Zamislite da između kanala čujete zvuk starog radija. Odabrali smo ovakve monotone zvukove iz kontrolisanih, eksperimentalnih razloga, ali možda je bolja raznolikija ili prirodnija zvučna kulisa", rekao je AFP-u Robinson.
Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na jačini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u poređenju s onima koje su rasle u tišini. Iako daleko od konačnog rešenja, istraživači su izneli potencijalne razloge za to.
Pojasnili su da bi se akustični talas mogao pretvoriti u električni naboj koji stimuliše gljivice pod onim što je poznato kao piezoelektrični efekat. To je pojava stvaranja električnog naboja (a time i električnog napona) na površini posebno odsečenog kristala, koji je elastično deformisan spoljašnjom silom.
Druga teorija odnosi se na sićušne receptore na membranama gljivica koji se nazivaju mehanoreceptori. Oni se mogu uporediti sa hiljadama mehanoreceptora na ljudskoj koži koji igraju važnu ulogu u našem čulu dodira, što uključuje reakciju na pritisak ili vibracije.
"Pretpostavljamo da zvučni talasi stimulišu te mehanoreceptore u gljivicama, koji potom pokreću kaskadu biohemijskih događaja, a oni dovode do uključivanja ili isključivanja gena, na primer vrsta gena odgovornih za rast", rekao je Robinson.
"Naše preliminarno istraživanje upućuje na to da gljivice reaguju na zvuk, ali još ne znamo da li to koristi biljkama. Dakle, to je naš sledeći korak u istraživanju", dodao je on.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Studija: Ledeni delovi Antarktika ozelenjavaju alarmatnom brzinom
06.10.2024.•
0
Naučnici su koristili satelitske snimke kako bi analizirali nivoe vegetacije na Antarktičkom poluostrvu i zapazili da ledeni delovi ozelenjavaju alarmantom brzinom zbog ekstremno visokih temperatura.
Naučnici pronašli alternativu zabrani mobilnih telefona: Jedna stvar pomaže učenicima
06.10.2024.•
0
Američki naučnici sa Univerziteta Južni Ilinois pronašli su alternativu potpunoj zabrani korišćenja telefona među učenicima.
Na današnji dan: Austrougarska anektirala BiH, počela era zvučnog filma, rođen Le Korbizje
06.10.2024.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 6. oktobar u svetu i kod nas.
Na Univerzitetu Kolumbija obeležen vek od dodele Pulicerove nagrade Mihajlu Pupinu
05.10.2024.•
0
Svečanom konferencijom na Univerzitetu Kolumbija obeležen je vek od dodele Pulicerove nagrade Mihajlu Pupinu.
Na današnji dan: Petooktobarska revolucija u Srbiji, umro Stiv Džobs, emitovani prvi Pajtonovci
05.10.2024.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 5. oktobar, u svetu i kod nas.
VIDEO Spasavanje čoveka okruženog bujicom kod Konjica
04.10.2024.•
2
Snimci sa društvenih mreža pokazuju razmere poplava u Bosni i Hercegovini, nakon obilnih padavina tokom noći između četvrtka i petka.
Na današnji dan: Umrli Dženet Li, Džoplin i Rembrant, životinje dobile svoj dan
04.10.2024.•
2
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 4. oktobar.
Ko su favoriti za Nobelovu nagradu za mir za 2024. godinu?
03.10.2024.•
5
Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA), Međunarodni sud pravde i generalni sekretar UN Antonio Gutereš među favoritima su za Nobelovu nagradu za mir za 2024. godinu.
Na današnji dan: Rođen Jesenjin, proglašena Kraljevina Jugoslavija, ustanovljen SOS signal za pomoć
03.10.2024.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 3. oktobar, u svetu i kod nas.
Prodavac antikviteta u podrumu pronašao Pikasovu sliku: Vredi šest miliona dolara
02.10.2024.•
0
Slika koju je pronašao italijanski trgovac antikvitetima dok je čistio podrum kuće na Kapriju je originalni portret koji je naslikao španski slikar Pablo Pikaso, otkrili su italijanski stručnjaci.
VIDEO: Solt Lejk Siti koristi laserske zrake za nadzor saobraćaja
02.10.2024.•
0
Napredna tehnologija može detektovati prestupnike, ali i aktivno optimizovati tok saobraćaja u realnom vremenu.
Evropski grad proglašen je najskupljim na svetu za život u 2024.
02.10.2024.•
0
Švajcarska je poznata po visokim troškovima života, a to je potvrdio i ovogodišnji izveštaj "Cost of Living Index by City 2024", koji je objavio Numbeo, najveća svetska baza podataka o gradovima.
Lista polovnih automobila koji će najmanje izgubiti na vrednosti u naredne četiri godine
02.10.2024.•
0
Svake godine časopis "Auto Bild" procenjuje vrednost polovnih vozila.
Na današnji dan: Rođen Mahatma Gandi, Zrenjanin dobio današnje ime, umro Rok Hadson
02.10.2024.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 2. oktobar.
Sedam načina za provođenje slobodnog vremena u zatvorenom prostoru
01.10.2024.•
0
Dolazak hladnih dana značajno menja navike i način na koji ljudi provode svoje slobodno vreme.
Na današnji dan: Umro Pavle Vuisić, Radio Beograd počeo da emituje program
01.10.2024.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 1. oktobar.
Ko je dugovečniji u Srbiji: Koliko žive žene, a koliko muškarci?
30.09.2024.•
0
Rezultati istraživanja Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da žene žive 78,7 godina, dok je očekivani životni vek muškaraca 73,9 godina.
Na današnji dan: Upotrebljena anestezija za vađenje zuba, rođen Milan Rakić, Nikson posetio Beograd
30.09.2024.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 30. septembar.
Hrvat i Srbin nisu dobijali platu od gazde Slovenca, pa mu ukrali celu kuhinju
29.09.2024.•
15
Dvojac iz Hrvatske i Srbije odneo je ceo kuhinjski inventar iz ugostiteljskog objekta na području Brtonigle, od 17. do 19. septembra, saopštila je istarska policija.
Nova kontroverzna studija: Za istrebljenje mamuta krivac - polenska alergija
29.09.2024.•
2
Bujanje vegetacije na kraju prošlog ledenog doba dovelo je do tako velikog porasta nivoa polena u vazduhu, da je to možda dovelo do nestanka mamuta, zaključak je nove kontroverzne studije.
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar