
Novo istraživanje: Muzika bi mogla da podstakne rast biljaka
Izloženost biljaka monotonom zvuku podstiče aktivnost gljivica koje podstiču rast biljaka, pokazalo je novo istraživanje.

Foto: Pixabay
To otkriće upućuje na mogućnost da bi puštanje određene vrste muzike moglo biti korisno za brži rast useva i za bujnije vrtove.
"Možemo li uticati na mikrobne zajednice tla ili biljaka u celini? Možemo li ubrzati proces obnove tla stimulišući Zemlju prirodnim zvukovima? Kakav bi to uticaj moglo da ima na faunu tla? Brojna su važna pitanja koja nas zaokupljaju i na kojima radimo", kazao je glavni autor studije Džejk Robinson sa Univerziteta Flajnders iz Australijskog grada Adelejd.
Može li puštanje Mocartove muzike pospešiti rast biljaka? To je već dugo predmet naučnih rasprava.
Američka TV emisija "MythBusters" pretpostavku je i testirala, otkrivši da su biljke koje su bile izložene metalu i klasičnoj muzici napredovale malo bolje od onih koje nisu bile izložene muzici, ali ti rezultati su odbačeni kao neuverljivi.
Međutim, s obzirom na to da je danas biljni svet suočen s nizom izazova i problema za koje su odgovorni ljudi, poput erozije tla, krčenja šuma, zagađenja i sve veće opasnosti od izumiranja određenih biljnih vrsta, naučnici strahuju da je budućnost svetske bioraznolikosti i useva ugrožena.
Prema novoj studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Biology Letters", "uloga akustične stimulacije u podsticanju oporavka ekosistema i održivih prehrambenih sistema ostaje nedovoljno istražena".
Na temelju prethodnog rada u sklopu kog je bakterija E. coli bila izložena zvučnim talasima, tim australijskih istraživača odlučio je da proceni fekat zvuka na stopu rasta i proizvodnju spora gljivice Trichoderma harzianum. Ta gljivica se često koristi pri organskom uzgoju zbog sposobnosti da zaštiti biljke od patogena, da poboljša količinu hranjivih materija u tlu i pospeši njihov rast.
Zbog toga su istraživači napravili male zvučne kabine u koje su smestili Petrijeve posude pune gljivica.
Umesto pop hitova puštali su im "Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz", sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Reč je o zvuku s jednog od mnogih videosnimaka belog šuma sa Jutjuba, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uvo može da čuje, čija je svrha da ublaži tinitus ili pomogne bebama da zaspu.
"Zamislite da između kanala čujete zvuk starog radija. Odabrali smo ovakve monotone zvukove iz kontrolisanih, eksperimentalnih razloga, ali možda je bolja raznolikija ili prirodnija zvučna kulisa", rekao je AFP-u Robinson.
Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na jačini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u poređenju s onima koje su rasle u tišini. Iako daleko od konačnog rešenja, istraživači su izneli potencijalne razloge za to.
Pojasnili su da bi se akustični talas mogao pretvoriti u električni naboj koji stimuliše gljivice pod onim što je poznato kao piezoelektrični efekat. To je pojava stvaranja električnog naboja (a time i električnog napona) na površini posebno odsečenog kristala, koji je elastično deformisan spoljašnjom silom.
Druga teorija odnosi se na sićušne receptore na membranama gljivica koji se nazivaju mehanoreceptori. Oni se mogu uporediti sa hiljadama mehanoreceptora na ljudskoj koži koji igraju važnu ulogu u našem čulu dodira, što uključuje reakciju na pritisak ili vibracije.
"Pretpostavljamo da zvučni talasi stimulišu te mehanoreceptore u gljivicama, koji potom pokreću kaskadu biohemijskih događaja, a oni dovode do uključivanja ili isključivanja gena, na primer vrsta gena odgovornih za rast", rekao je Robinson.
"Naše preliminarno istraživanje upućuje na to da gljivice reaguju na zvuk, ali još ne znamo da li to koristi biljkama. Dakle, to je naš sledeći korak u istraživanju", dodao je on.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođen Hendl, uhapšen Zola, Musolini osnovao fašističku stranku, umro Sten Lorel
23.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 23. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Miletić, Danilo Kiš i Bunjuel, umrli Mladen Delić i Endi Vorhol
22.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 22. februar, u svetu i kod nas.
Duboko 127 metara: Ovo je najveće podzemno termalno jezero na svetu
21.02.2025.•
0
Jezero se nalazi skoro na tromeđi Albanije i Grčke, u dolini Vromoneri kod Leskovika, a istraživači do njega nisu došli slučajno jer ih je do jezera doveo tračak pare koja se dizala iz podzemlja.
Kako klimatske promene "skraćuju" zimu u Americi: Toplije sa više vlage i više padavina
21.02.2025.•
0
Uticaj klimatskih promena mnogo je vidljiviji tokom leta, ali sve češće se takve promene mogu videti i zimi kada niske temperature preko noći pređu u plus.
Na današnji dan: Donet Ustav iz '74, Đinđić postao gradonačelnik Beograda, zapaljena ambasada SAD
21.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 21. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Slovenija pokrenula proces napuštanja SFRJ, u Novom Sadu izašao prvi broj "Danice"
20.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 20. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Đorđe Balašević i Dinko Tucaković, izašao prvi broj "Borbe", rođen Kopernik
19.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 19. februar, u svetu i kod nas.
VIDEO: Vraća se "jugo" - pogledajte kako izgleda novi protitp
18.02.2025.•
65
Prototip novog modela čuvenog automobila "jugo" (Yugo) biće predstavljen na izložbi EXPO, u Beogradu, 2027. godine.
Na današnji dan: Umrli Openhajmer, Martin Luter i Mikelanđelo, rođen Miloš Forman
18.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 18. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Spaljen Đordano Bruno, umrli Molijer i Hajne, Kosovo proglasilo nezavisnost
17.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 17. februar, u svetu i kod nas.
Naučnici otkrili ogromnu deponiju smeća na najdubljoj tački Sredozemnog mora
16.02.2025.•
4
Naučnici su na najdubljoj tački Sredozemnog mora otkrili veliku deponiju, na dubini od čak pet kilometara, prenose grčki mediji.
Koliko brzo Nemci voze na deonicama auto-puteva bez ograničenja brzine?
16.02.2025.•
3
Neretko se misli da su deonice puteva bez ograničenja brzine u Nemačkoj mesto za avanturiste, koji stisnu pedalu gasa do poda i jure, jure...ali nije baš tako.
Studija pokazala: Stvari se ujutro zaista čine boljim
16.02.2025.•
1
Opsežna studija je pokazala da je jutro doba dana kad se ljudi najčešće osećaju najbolje.
Na današnji dan: Rođena Isidora Sekulić, umro Karduči, Kastro postao premijer Kube
16.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 16. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Usvojen Sretenjski ustav, umrli Aleksandar Tišma, Stanislav Binički i Nat King Kol
15.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 15. februar, u svetu i kod nas.
Meteor pre nekoliko dana prošao iznad Atike: Oduševio i izazvao strahopoštovanje
14.02.2025.•
0
Meteor koji je pre tri dana prošao iznad Atike, bio je vidljiv i iz Korinta, a očevici su bili zadivljeni prizorom koji je istovremeno izazvao i divljenje ali i strah.
Na današnji dan: Spaljen Sveti Valentin, ubijen Džejms Kuk, osnovano prvo pozorište u Srbiji
14.02.2025.•
4
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 14. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Stefan Nemanja i Lubarda, uhapšen Galilej, rođen Jovan Ristić
13.02.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 13. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umro Kant, rođen Linkoln, ubijen Lumumba, uhapšen Solženjicin
12.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 12. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođen Edison, umrle Desanka Maksimović i Vitni Hjuston
11.02.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 11. februar, u svetu i kod nas.
Pariski kafić samorefleksije: Uz kafu i kroasan pišu se pisma sebi, u budućnosti
10.02.2025.•
1
Iskustvo posete pariskom kafeu je jednostavno jer uz kafu i kroasan birate razglednicu i pišete pismo sebi u budućnosti.
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar