Letnje računanje vremena počinje 30. marta

Letnje računanje vremena ove godine počinje 30. marta. To znači da ćemo tog dana u 02.00 časa posle ponoći pomeriti sat na 03.00 časa, odnosno za jedan sat unapred.
Letnje računanje vremena počinje 30. marta
Foto: Pixabay (ilustracija)
Letnje računanje vremena, kao i zimsko, svake godine izaziva dosta pažnje, iako se danas sve uglavnom odvija automatski, pa ne moramo brinuti o pomeranju kazaljki na satovima. Ipak, prelazak na letnje računanje vremena može uticati na naše svakodnevne aktivnosti, kao što su saobraćaj, san i poslovni planovi.
 
Takođe, poznato je da promena vremena može nositi određene zdravstvene rizike, kao što su problemi sa snom, umor i smanjenje produktivnosti u danima nakon pomeranja sata.
Iako se često govori o mogućnosti ukidanja pomeranja sata, trenutni raspored nas i dalje drži u ritmu sa dve promene godišnje - na proleće i na jesen, piše Danas.
Letnje računanje vremena započinje krajem marta, ali tačni datumi se svake godine menjaju. Ove godine, dakle, sat ćemo pomeriti unapred 30. marta u 2 sata ujutru, što znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri postati duže.
 
Za razliku od toga, na zimsko računanje vremena vraćamo se 26. oktobra, kada ćemo sat pomeriti unazad sa 03.00 na 02.00 ujutru.
 
Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.
 
Istorijat "promene"
 
Pomeranje vremena uveo je Bendžamin Frenklin 1784. godine, kao deo plana za uštedu energije, smatrajući da će ljudi u letnjim mesecima trošiti manje svetla i energije ako iskoriste više dnevne svetlosti.
 
Međutim, ozbiljnija primena letnjeg računanja vremena započela je u Prvom svetskom ratu, kada su mnoge evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, usvojile ovu praksu kako bi uštedele energiju tokom rata.
 
Letnje računanje vremena prva je uvela Nemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija.
 
Obe su tada bile u jeku Prvog svetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj.
 
Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživelo u Americi.
 
Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo letnje vreme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".
 
U Drugom svetskom ratu, letnje računanje vremena je ponovo postalo obavezno, a nakon rata mnoge zemlje nastavile su sa njegovom primenom.
 
U Sjedinjenim Američkim Državama, praksa letnjeg računanja vremena postala je obavezna 1966. godine Zakonom o standardnom vremenu, dok su evropske zemlje to uvele u periodu nakon 1970-ih.
Danas, mnoge zemlje širom sveta i dalje primenjuju letnje računanje vremena, dok neke zemlje, poput Rusije, Argentine i Japana, nisu usvojile ovu praksu.
 
Zanimljivo je da postoji sve više debate o tome da li je pomeranje vremena još uvek korisno, jer se pokazalo da u nekim slučajevima više donosi štete nego koristi, posebno zbog njegovog uticaja na zdravlje.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin