
Evo šta se dešava sa našim mozgom kada odemo u penziju
Izazov je ostati mentalno svež i zdrav tokom velike tranzicije koju donosi odlazak u penziju. Pažljivo planiranje i to pre odlaska je ključno, naglašavaju stručnjaci.

Foto: Pixabay
Za milione ljudi koji svake godine odlaze u penziju, prekid radnog odnosa može izgledati kao zasluženi odmor. Ali to takođe može izazvati velike promene mentalnog zdravlja, uključujući povećan rizik od kognitivnog pada i depresije, piše RTS.
Dok ste u radnom odnosu ustajete ujutru, družite se sa kolegama i nosite se sa mentalnim izazovima svog posla. Odjednom, posle 40 godina gubite tu rutinu. Zato telo i mozak treba da se prilagode kada više nisu potrebni. I tada se javljaju pogoršanja kao prirodan odgovor na neaktivnost.
Ali penzionisanje takođe može biti prilika za poboljšanje kognitivnog i mentalnog zdravlja, sa novootkrivenim vremenom za druženje i bavljenje hobijima. Čak i ako je počelo da dolazi do nekog pada, postoje jaki dokazi da se mozak može oporaviti od perioda neaktivnosti, čak i u starijoj dobi.
Pad kognitivnih sposobnosti i raspoloženja
Jedna analiza više od 8.000 penzionera u Evropi otkrila je da je verbalno pamćenje ljudi (sposobnost da se prisete niza reči nakon određenog vremena) generalno opadala brže nakon odlaska u penziju, u poređenju sa onim kada su još bili radno aktivni. Drugo istraživanje sprovedeno u Engleskoj pokazalo je nagli pad verbalnog pamćenja nakon penzionisanja, iako druge veštine, poput apstraktnog rasuđivanja, nisu bile pogođene.
Istraživanje je takođe otkrilo vezu između penzionisanja i pojave depresije. Iznenadni prelazak sa užurbanog radnog života na nedostatak angažovanja može da pogorša osećanje bezvrednosti, lošeg raspoloženja, tuge, kao i teške simptome depresije i gubitak pamćenja, upozoravaju naučnici.
Čini se da priroda posla - i način na koji doživljavamo svoj posao - utiče na rizik od pada. Na primer, istraživači smatraju da oni koji su radili na poslovima višeg ranga pokazuju strmiji pad od drugih, verovatno zato što su njihovi identiteti bili snažnije vezani za njihovu karijeru.
Studija u Evropi je takođe otkrila da su ljudi koji su prestali da rade ranije od standardne starosne granice za penzionisanje pokazali manji pad od onih koji su prestali da rade kasnije. To bi moglo biti zato što ljudi koji su ranije otišli u penziju možda nisu imali toliko mentalno zahtevne poslove, što je rezultiralo postepenijim opadanjem nakon što su se penzionisali.
Ljudi koji su primorani da odu u penziju zbog zdravstvenih problema ili nekih drugih razloga, ili koji se suočavaju sa finansijskim izazovima u penziji, mogu trpeti teže posledice.
Takođe, manja je verovatnoća da će žene doživeti nagli mentalni ili kognitivni pad, potencijalno zato što je veća verovatnoća da će one nastaviti da se druže i provode vreme sa porodicom nakon što odu u penziju.
Vrednost posedovanja plana
Odlazak u penziju može biti povod za rast umesto za pad, kažu stručnjaci. Ključ je da se unapred postavi neka osnova.
Ne čekajte penziju da biste planirali penziju
Plan ne može biti: "Toliko sam naporno radio toliko dugo da ću prvo dobro da se odmorim, a onda ću da smislim šta ću da radim", naglašava dr Ros Andel profesor na Državnom univerzitetu Arizone.
U idealnom slučaju, trebalo bi da uvedete nove mentalno i fizički angažovane rutine nekoliko godina pre nego što prestanete da radite, savetuje dr Alison Mur, šefica odeljenja za gerijatriju, gerontologiju i palijativno zbrinjavanje na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.
Čak i ako ih ne započnete odmah, trebalo bi da napravite plan unapred. Odlaganje tih odluka - na primer, da li ćete pola godine provesti putujući - sve dok ne odete u penziju otežava preduzimanje koraka.
Cilj je da se prebaci sa jedne vrste svakodnevnog života na drugu. Otvorenost za nova iskustva pre nego što nastupi ova velika životna promena može nekako da nas pripremi.
Pronađite novi osećaj svrhe
"Ljudi su možda osećali da je njihova svrha da doprinose radom, a kada im se to oduzme, moraju da izmisle nešto drugo da zauzme to mesto", napominje Džon Berd, profesor produktivnog starenja u Medicinskom centru Univerziteta Kolumbija. Studije ukazuju da ljudi sa osećajem svrhe uglavnom diživljavaju manji pad kognitivnih sposobnosti povezan sa godinama.
Volonterski rad posebno može pomoći. Istraživanja su otkrila da ljudi koji redovno volontiraju u penziji pokazuju sporije stope biološkog starenja i da mogu da spreče kognitivni pad tako što će ostati aktivni i angažovani (bez stresa koji nosi posao sa punim radnim vremenom).
Nastojte da ostanete društveni
Uobičajeno je da ljudi izgube društvene veze posle penzionisanja. Postoje prilično čvrsti dokazi da se najpre smanjuje broj društvenih kontakata, a zatim i kognitivnih sposobnosti.
Da bi sprečili depresiju, pad kognitivnih sposobnosti i ranu smrtnost do koje može doći sa socijalnom izolacijom, preporuka je da penzioneri zamene druženje na radnom mestu redovnim ličnim ili virtuelnim okupljanjima.
Nisu sva druženja jednaka. Najbolje aktivnosti su one koje izazivaju vaš um i podstiču smislene diskusije sa drugima. Slušanje radija, gledanje televizije nije isto, upozoravaju neurolozi i psiholozi.
Probajte nove stvari
Raditi nešto kreativno i novo može vam dati osećaj svrhe i održati vaš mozak britkim. Istraživanja pokazuju da se kreativnost može vežbati kao bilo koja druga veština. To može da bude pisanje nekoliko minuta svakog dana ili pokušaj da se smisli originalan recept za večeru.
Redovno vežbanje je kritično za zdravlje mozga kako starite, tako da biste takođe mogli da razmislite o isprobavanju nove vrste časova fitnesa.
Kreativnost takođe može da podstakne čovekov osećaj smisla u životu što pruža veliko lično zadovoljstvo.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Umro Dučić, osnovana SZO, vozovi ponovo krenuli preko mosta u Novom Sadu
07.04.2025.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. april.
Zašto vozači uglavnom drže jednu ruku na volanu?
06.04.2025.•
2
Nekada se vozačima prigovaralo što jednom rukom drže volan, a drugu drže na ručnom menjaču.
U Japanu će od 2028. u automobilima biti obavezan uređaj za kontrolu pedale gasa
06.04.2025.•
0
U Japanu će od 2028. godine u automobilima biti obavezan sigurnosni uređaj za kontrolu pedale gasa.
Talibani proveravaju tvrdnju Avganistanca da ima 140 godina
06.04.2025.•
0
Talibanske vlasti pokrenule su istragu nakon što je jedan Avganistanac tvrdio da ima 140 godina.
Na današnji dan: Nemačka napala Kraljevinu Jugoslaviju, umrli Davidović, Korvin i Direr
06.04.2025.•
4
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. april.
Kimatske promene i poljoprivreda: Evo koje namirnice u budućnosti možda neće biti dostupne
05.04.2025.•
1
Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, tako bi se i posledice globalnog zagrevanja u budućnosti mogle videti čim se otvori frižider.
Poljska želi da se ponovo razmotri ukidanje pomeranja sata, razgovori pred kraj aprila
05.04.2025.•
2
Plan da se ukine pomeranje sata dva puta godišnje u Evropskoj uniji "na ledu" je već godinama.
Na današnji dan: Umrli Kurt Kobejn, Isidora Sekulić i Ginzberg, počele prve moderne Olimpijske igre
05.04.2025.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 5. april.
Na današnji dan: Rođen Đura Daničić, ubijen Martin Luter King, prvi put ugrađeno veštačko srce
04.04.2025.•
1
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 4. april.
Protest pisaca ispred Mete u Londonu protiv upotrebe njihovih dela za razvoj AI
03.04.2025.•
1
Oko 100 britanskih pisaca protestovalo je ispred londonskog sedišta američkog tehnološkog giganta Meta, optužujući ga da krade njihova dela za obuku i razvoj veštačke inteligencije (AI).
VIDEO Švedski grad Vekše bez fosilnih goriva: Kućni organski otpad "sipaju" u gradske autobuse
03.04.2025.•
1
Gradski autobusi i vozila opštinske uprave u švedskom gradu Vekšeu koriste biogorivo proizvedeno od kućnog organskog otpada.
Na današnji dan: Umrla Nadežda Petrović, ubio se Teleki, srušen Most slobode
03.04.2025.•
2
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 3. april.
U svetu trenutno rekordnih 3.028 milijardera, Ilon Mask najbogatiji
02.04.2025.•
2
U svetu trenutno postoji više milijardera nego ikada ranije, odnosno njih 3.028, što je 247 milijardera više nego prošle godine.
Na današnji dan: Rođeni Kazanova i Andersen, dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD
02.04.2025.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 2. april.
VIDEO Zabačeni gradić u Australiji traži doktora: Nudi ogromnu platu i brojne pogodnosti, ali...
01.04.2025.•
2
Gradić Džulija Krik u zabačenom, jedva naseljenom delu Australije, raspisao je konkurs za lekara i nudi mu godišnju platu od gotovo 400.000 evra.
Na današnji dan: Srušen Varadinski most, uhapšen Slobodan Milošević, nesreća u rudniku "Soko"
01.04.2025.•
1
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 1. april.
Na današnji dan: Rođeni Dekart i Bora Stanković, otvorena Ajfelova kula, umro Džesi Ovens
31.03.2025.•
0
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 31. mart.
Ovo su zemlje koje imaju najviše nesreća i neodgovornih vozača
30.03.2025.•
2
Nedavna studija otkriva zabrinjavajuće podatke o saobraćaju u Evropskoj uniji, ukazujući na zemlje sa najvišim stopama neodgovornog ponašanja vozača.
Hjundai ide na sud: Nije upozorio kupce da se njegov automobil lako krade
30.03.2025.•
0
Hjundai se suočava sa sudskim procesom zbog optužbi da nije upozorio svoje kupce da bi jedan od njegovih najpopularnijih električnih modela mogao biti ukraden "bez napora za nekoliko sekundi".
Da li je vreme da se prestane sa pomeranjem kazaljki: Članice EU kažu - ne još
30.03.2025.•
6
Izreka kaže da je vreme novac. U Evropskoj uniji vreme je i političko pitanje. Ovo pomeranje kazaljki nije poslednji put iako milioni građana žele da se takva praksa napusti.
Komentari 1
Jaa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar