Studija koju su sproveli istraživači sa Državnog univerziteta u Noriču pokazala je da se čini kako su neuroni sasvim male dece kojoj se redovno govori delotvorniji, prenosi Science Alert.
Naime, skeniranjem se otkrilo da područja mozga zadužena za obradu govora i jezika, složenih funkcija koje uključuju nekoliko delova moždanog korteksa, sadrže veću koncentraciju mijelina. To je mekana bela višeslojna opna sastavljena od lipida i belančevina koja obavija neurone i omogućuje im brže i efikasnije slanje poruka.
Ne zna se da li je upravo dodatni mijelin zaslužan za jezičke sposobnosti dvoipogodišnjaka, ali naučnici smatraju da bi mogao biti od velikog značaja. Kažu da mijelin omotan oko neurona podseća na lepljivu traku postavljenu na cev s rupama. Pomaže neuronu da primi više signala na putu od tačke A do tačke B, jačajući pritom vezu s ostalim neuronima.
Iako naučnici moraju dodatno da prouče spomenute procese, poruka roditeljima i ostalim starateljima dece je jasna - razgovarajte sa svojom bebom, svojim sasvim malim ili nešto starijim detetom, razgovarajte", poručuje Džon Spenser, kognitivni psiholog sa Državnog univerziteta u Noriču.
"Osim što vas dete sluša i čuje, ono što govorite utiče na njegov mozak i tako ga oblikuje."
Poruka je jednostavna, ali u sklopu studije se pokazalo da više govora i razgovora s detetom nije baš uvek podstaklo veću delotvornost neurona u njegovom mozgu. Zbog toga su naučnici odlučili da tri dana na 140 sasvim male dece i novorođenčadi postave mini uređaje za snimanje da bi kroz hiljade sati audiozapisa čuli ono što su deca svakodnevno slušala.
Potom su nešto više od polovine dece podvrgli magnetnoj rezonanci dok su spavala. Pokazalo se da je među šestomesečnom novorođenčadi veća količina izgovorenog na dnevnoj bazi bila povezana s manjom mijelinizacijom, što je rezultat suprotan od onoga otkrivenog kod dve godine starije dece.
Iako je za naučnike rezultat bio neočekivan, prof. Spenser je objasnio da razvoj bebinog mozga prirodno prolazi kroz više faza. Ponekad je njihov mozak zauzet izgradnjom novih ćelija, dok je drugi put zauzet pročišćavanjem ćelija koje je već izgradio.
Čini se da je u prvih nekoliko godina najznačajniji upravo rast ovog važnog organa, pa tako do druge godine detetov mozak dostigne 80 odsto volumena mozga odraslog čoveka.
"Podaci ukazuju na to da je govoriti detetu kada ono ima šest meseci jednako važno kao i starijem detetu u uzrastu od 30 meseci. Međutim, taj govor drugačije utiče na dečji mozak jer je on u drugačijem stanju", piše Spenser u članku nedavno objavljenom u časopisu "The Conversation".
Iako o tome za sada može samo da se nagađa, stručnjaci kažu kako je moguće da, ako je šestomesečna beba često izložena obraćanju i govoru roditelja, to može odložiti mijelinizaciju, ali istovremeno podstaći rast mozga.
Saloni Krišnan, naučnica specijalizovana za razvojno kognitivnu neuronauku, a koja nije učestvovala u studiji, za "Guardian" je rekla da treba sprovesti dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatila uloga mijelina u učenju.
"Još nije u potpunosti jasno da li je veća mijelinizacija u tim područjima mozga važna za budući jezički ili kognitivni razvoj ili je to stabilan obrazac tokom detinjstva", kaže ona.
Ipak, mnoge studije su pokazale da je izloženost deteta govoru i jeziku važna za njegovu buduću jezičku obradu, za vokabular, gramatiku i verbalno zaključivanje.
Samo nekoliko sati nakon rođenja bebin mozak pokazuje znakove koji upućuju na to da već uči jezičke glasove, a takozvani bebeći govor dugoročno je povezan i s poboljšanim jezičkim veštinama. Štaviše, prethodne studije su otkrile da je i kod dece uzrasta od četiri do šest godina koja više razgovaraju s odraslima uočena veća mijelinizacija u područjima mozga povezanim s jezikom.
Istraživači ističu da treba sprovesti više istraživanja kako bi se bolje shvatilo na koji način takve strukturne promene u jednom trenutku utiču na učenje jezika.
U svakom slučaju, svi poručuju jedno: deca upijaju mnogo više onoga što izgovorite nego što vi mislite.
Studija je objavljena u stručnom časopisu "The Journal of Neuroscience".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar