Deca sve duže žive sa roditeljima: Sociološkinja i etnolog o tome šta sve doprinosi tom trendu

Najnovija studija Republičkog zavoda za statistiku o životu mladih u Srbiji otkrila je zabrinjavajuće trendove koji ukazuju na sve kasnije osamostaljivanje mlađih generacija.
Deca sve duže žive sa roditeljima: Sociološkinja i etnolog o tome šta sve doprinosi tom trendu
Foto: Pixabay
Podaci pokazuju da većina mladih u Srbiji i dalje živi sa roditeljima, dok značajan procenat nema decu ni u četvrtoj deceniji života. Čak 67 odsto osoba između 15 i 34 godine nikada se nije selilo iz mesta rođenja.
 
Sociološkinja Hristina Cvetičanin Knežević tumači ove podatke u širem kontekstu, ističući da oni prate globalni trend kasnijeg osamostaljivanja mladih, koji je usko povezan sa finansijskom stabilnošću.
 
"Mi jesmo u jednoj ekonomskoj krizi u poslednjih par godina i to se vidi po mladima koji treba da se osamostale i započnu samostalan život", objašnjava za Euronews Srbija Cvetičanin Knežević.
Govoreći o budućnosti, sociološkinja upozorava na ozbiljne posledice koje ovakvi trendovi mogu imati na društvo u celini. Ona naglašava da je pogrešno posmatrati demografsku sliku izolovano od drugih parametara života.
 
"Ako se nastavi ovaj trend siromaštva - koji nije prisutan samo u Srbiji, ali ga mi direktno osećamo, gde ćemo imati mnogo većih problema u odnosu na tzv. odliv mozgova, odnosno nizak natalitet. Demografska slika nam ukazuje da mladi nemaju dovoljnu podršku da započnu samostalni život, ali ne samo to, nego da nemaju dovoljno podrške da se brinu o roditeljima kada oni uđu u neke godine i kada im je potrebna tuđa nega i briga", kaže ona.
Cvetičanin Knežević ističe paradoks u kojem se društvo nalazi - s jedne strane nema adekvatnu brigu za starije, a s druge strane nema sistem podrške za mlade da započnu samostalan život. Ovakva situacija, prema njenim rečima, vodi ka regresiji društva. 
 
"To je ono što nas očekuje - da idemo u rikverc, umesto u budućnost", zaključuje Cvetičanin Knežević.
 
Položaj mladih u Srbiji je, prema mišljenju sociološkinje, izuzetno nestabilan. Društvo vrši pritisak na mlade da što pre počnu da žive svoje živote, ali ne obezbeđuje neophodne uslove za to.
 
"Ono što je karakteristično sada za mlade da čak i kada jesu u nekoj vrsti radnog odnosa, to su nestalni ugovori, neizvesnost i nemogućnost da se digne kredit i reši stambeno pitanje, ali u većini slučajeva da mesečna primanja budu dovoljno stabilna da mogu čak da iznajme stan", navodi ona.
 
Ova situacija dovodi do toga da mladi ostaju "zarobljeni u obrascima u kojima su bili kao deca i nastavljaju da bivaju u ulozi deteta", ističe sociološkinja.
 
Studija takođe ukazuje na značajnu rodnu dimenziju problema. Cvetičanin Knežević ističe da u starosnoj grupi u drugoj polovini tridesetih godina duplo više muškaraca živi sa roditeljima u odnosu na žene. Ona objašnjava ovaj fenomen kroz prizmu kulturnih očekivanja.
 
"To nam ukazuje na ta kulturna očekivanja da u jednom društvu koje je siromašno je logično da žensko dete bude to koje će otići od kuće i prestati da bude ekonomski teret, dok se od muškaraca očekuje da započnu svoju porodicu tek kada budu dovoljno finansijski samostalni", ukazuje ona.
 
Sociološkinja zaključuje da ova ekonomska nejednakost ne utiče samo na lične živote mladih, već se preliva i na živote njihovih primarnih porodica i ljudi oko njih.
 
Produžena mladost
 
Etnolog Bogdan Dražeta ističe da ideja "produžene mladosti" nije jedinstvena za Srbiju, već je prisutna i u drugim zemljama.
 
Dražeta objašnjava da se "dobrom mladošću" smatra ona koja se "proživi", što često podrazumeva postepeno osamostaljivanje kroz nekoliko faza. Ovo kulturno shvatanje podržavaju i roditelji, čineći život sa roditeljima u odraslom dobu društveno prihvatljivim.
Etnolog naglašava da trenutna situacija u Srbiji ne pruža mladima stabilan put ka samostalnosti. Nedostatak sigurnih subvencija ili drugih finansijskih podrški otežava odvajanje od roditeljskog doma. Dodatni faktor koji zadržava mlade u roditeljskoj kući jeste i briga o starijima.
 
Istraživanja pokazuju da slični fenomeni postoje i u zemljama poput Grčke, Španije i Italije. U tim zemljama postoji grupa mladih ljudi sa prihodima od 700 do 1.000 evra, što im omogućava određeni životni standard, ali ne i kupovinu nekretnine ili potpuno finansijsko osamostaljivanje.
 
Zaključak je da demografske promene u Srbiji nisu samo rezultat ekonomskih faktora ili "odliva mozgova", već su duboko povezane sa kulturnim shvatanjima o tome šta znači biti mlad i kako bi trebalo proživeti taj period života.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • S

    13.04.2025 20:44
    Prvo standard pa sve ostalo
    Sa platom od 700€ teško da se može odvojiti od roditelja i samostalno živeti .
  • Velja

    13.04.2025 15:13
    Živi se i van Novog Sada. Doduše, možda to za Vas i nije život "dostojan čoveka u 21. veku" ali ko da Vam pomogne. Borite se a ako ikako možete i opismenite se. Ima pravde i živećete kako zaslužujete.
  • Nema

    13.04.2025 12:59
    Ja sam hteo da se ostamostalim da živim dalje od roditelja iako imam 26. Godina. Hteo sam od svoje 21. Godine da zivim naprimer u Novom Sadu. Pre je to sve bilo jednostavno kad su roditelji bili mladi u našim godinama a sad je to nemoguća misija u ovo doba kirija velika, kuće puno koštaju, siromaštvo vlada, plata mala jer imam minimalac.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Deci nikad ne treba braniti ovih 10 stvari

Podsticati decu da isprobavaju nove stvari, uče i razvijaju se gradi njihovo samopouzdanje i otpornost i pomaže im da postanu baš onakvi ljudi kakve bi roditelji hteli.