Na šta se najčešće žale srpski turisti?

On je podsetio da je broj opravdanih prijava ranije bio veći i u proseku je iznosio 50 odsto, dok su ove godine potrošači počeli da pišu prijave za "sve i svašta", pa inspekciji stižu "čudne" i neopravdane žalbe među kojima se nađu i fotografije insekata.

Broj postignutih dogovora između klijenata i agencija iznosio je od januara do oktobra 107, a ukupan iznos koji su agencije vratile putnicima je 2,9 miliona dinara, naveo je Arizanović u Privrednoj komori Srbije (PKS).

"Najčešći razlozi za prijave su to što je nivo komfora manji od ugovorenog, smeštajni objekti nemaju programom utvrđeni sadržaj, udaljenost smeštajnog objekta od grada ili mora je veća nego što je to navedeno u ugovoru", kazao je Arizanović na zajedničkoj sednici Odbora Udruženja za turizam PKS i Privredne komore Beograda.

On je podsetio da turistička inspekcija godišnje dobija od 1.600 do 2.000 prijava, od čega se četvrtina odnosi na rad turističkih agencija, a tri četvrtine na rad ugostiteljskih objekata. "Što se tiče rada turističkih agencija, broj prijava se kreće oko 500, plus minus 10 odsto, što znači da je ove godine broj prijava nešto veći", napomenuo je.

Arizanović je ukazao da je broj žalbi putnika turističkoj inspekciji u Srbiji ispod jedan odsto, i manji je čak nego i u nekim razvijenim evropskim zemljama. Ipak, kako je napomenuo, nedostaju podaci o tome koliko prijava rešavaju same agencije, pa će sada ta slika biti upotpunjena putem knjiga reklamacija čije je vođenje obavezno po novom Zakonu o zaštiti potrošača.

Od 2008. do 2014. turističkim agencijama je oduzeto ukupno 54 licenci, a najviše 2013. godine, kada je oduzeto 16 licenci, kazao je Arizanović. On je dodao da toj inspekciji godišnje stigne od 1.600 do 2.000 prijava, od čega se jedna četvrtina odnosi na turističke agencije, a ostalo na ugostiteljske objekte.

Predstavnica Sektora za zaštitu potrošača Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Nevena Praizović kazala je novinarima da je novina Zakona o zaštiti potrošača i postupak zaštite kolektivnog interesa potrošača, što do sada nije postojalo, koji se odnosi na sankcionisanje nepoštene poslovne prakse i nepravičnih ugovornih odredaba.

Nepoštena poslovna praksa, prema njenim rečima, odnosi se na "nasrtljivu i obmanjujuću poslovnu praksu", a nepravični ugovorne odrebe određuju se prema direktivi EU, koja je propisala listu takvih odredaba u ugovorima o kojima se ne pregovara - kao što su pretplatnički ugovori u telekomunikacijama ili turistički ugovori.

"Pre nego što potpišu takve ugovore neophodno je da ih građani pročitaju. Praksa je da naši građani to ne čine, potpisuju, a da se ne upoznaju sa sadržajem takvih odredbi", kazao je ona.

Praizović je dodala da u tom slučaju građani treba prvo da se obrate udruženjima za zaštitu potrošača, koja se potom obraćaju resornom ministarstvu, radi otpočinjanja postupka zaštite kolektivnog interesa, ukoliko povreda zakona postoji.