Naučnici su uočili da hobotnice dok čiste jazbinu otpadom gađaju druge hobotnice i smatraju da je to neki oblik namerne interakcije.
Foto: Pixabay
Hobotnice love same, vole otpad, čak znaju i da kanibalizuju jedna drugu. Naučnici su uočili da ovi neobični glavonošci imaju još jednu antidruštvenu osobinu - izbacuju oblake mulja, algi, pa čak i školjki na mlazni pogon i gađaju svoje srodnike.
Istraživači koji proučavaju Octopus tetricus, običnu sidnejsku hobotnicu, snimili su glavonošce kako prednjim pipcima skupljaju otpatke u grudvu koju pomoću snažnog mlaza izbačenog iz posebnog otvora ispod zadnjih pipaka - katapultiraju od sebe.
Istraživači navode da ovo "izbacivanje" hobotnice koristi kada čiste jazbinu ili se oslobađaju ljuštura školjki posle jela, ali uočili su i kako udaraju druge hobotnice ovim kuglama, i to, kako im se čini, s namerom.
Profesor Peter Godfri-Smit, rukovodilac projekta na Univerzitetu u Sidneju, navodi da je ovakvo ponašanje iznenađujuće.
"Ovakvo bacanje - ili izbacivanje ili gađanje - predmetima koji su namerno skupljeni je veoma neubičajeno u životinjskom svetu. Pomeranje predmeta, čak i na kratku udaljenost, pod vodom je posebno neobično, a takođe, i prilično teško izvodljivo", objašnjava profesor.
U izveštaju objavljenom u časopisu Plos One, Godfri-Smit i njegove kolege navode kako su 2015. godine zabeležili više od dvadeset sati video-snimaka u zalivu Džervis kod južne obale Novog Južnog Velsa u Australiji, koristeći podvodne stacionarne kamere, snimajući ponašanje oko 10 hobotnica.
Snimani su i mužjaci i ženke kako izvode "gađanje". Međutim, tim navodi da su to najčešće radile ženke, pri čemu su dve izvele skoro 66 odsto bacanja. Od 102 "gađanja", tim navodi da je 32 odsto bilo obično čišćenje jazbine, osam odsto je obavljeno posle jela i većinu materijala koji su izbacili u ovim prilikama činile su školjke.
Međutim, 53 odsto zabeleženih bacanja dogodilo se u roku od dva minuta nakon što bi jedna hobotnica stupila u interakciju sa drugom, bilo da bi se borila, parila ili jurila.
Ono što je neobično je i otkriće da je prilikom gađanja druge hobotnice u sadržaju sakupljenom tokom čišćenja jazbine bilo mnogo više mulja.
Istraživači su zaključili da su ovakve akcije izvođenje s namerom. Ustanovili su, takođe i da su tamnije hobotnice bile agresivnije.
Tim navodi i da ostaje nejasno zašto tako gađaju druge hobotnice, dodajući da na snimcima takvo ponašanje nije zabeleženo kada bi započele tuču, niti da je bilo "uzvratne paljbe".
Moguće je da hobotnice udare jedna u drugu jednostavno kao rezultat interakcije dok čiste jazbinu, na primer. Ali Godfri-Smit smatra da ovakvo ponašanje ima određenu svrhu.
"Mislim da dosta toga upućuje na tvrdnju o potrebi hobotnica za 'ličnim prostorom‘. U dosta slučajeva, ženke su bacale materijal na mužjake koji su pokušavali da se pare sa njima... Ali bilo je slučajeva da su ženke gađale druge ženke", napominje profesor.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Najnovija studija britanskih naučnika, koja je analizirala snimke šimpanzi kako konzumiraju fermentisano voće, pokazala je da se životinje nakon konzumacije povezuju.
Četrnaestogodišnju devojčicu ubio je lav na periferiji glavnog grada Kenije, Najrobija, saopštila je Kenijska služba za zaštitu divljih životinja (KWS).
Dok je tlo podrhtavalo zbog zemljotresa magnitude 5,2 stepena, krdo slonova u Zoološkom vrtu u San Dijegu odmah je reagovalo kako bi zaštitilo svoje mladunce.
Afrička slonica stara 35 godina Papi stigla je u brazilsku prašumu, koja će biti njen novi dom, nakon što je provela 30 godina u zoološkom vrtu u Argentini u neadekvatnim uslovima.
Ministar nauke Holandije Epo Bruins saopštio je da će vlada te zemlje nastaviti sa eksperimenatima na majmunima u Istraživačkom centru za biomedicinska ispitivanja primata (BPRC) u Rajsvajku.
Udruženje Biom je objavila da je u Albaniji ponovo viđen jedan od najugroženijih morskih sisara na svetu - sredozemna morska medvedica - što uliva nadu u opstanak ove vrste.
Najmanje 70 sivih kitova uginulo je od početka godine u plitkim lagunama na poluostrvu Donja Kalifornija u Meksiku, gde se te životinje okupljaju da se pare i donose mladunce na svet.
Slovački i poljski ogranci organizacije "Greenpeace" pokrenuli su kampanju prikupljanja potpisa za otvoreno pismo u kome će zatražiti da se odustane od planiranog odstrela 350 medveda u Slovačkoj.
Kompanija "Colossal Biosciences", specijalizovana za genetski inženjering, objavila je da su njeni naučnici uspeli da uzgoje tri šteneta vuka iz vrste koja je izumrla pre više od 10.000 godina.
U rekama u Indiji živi 6.327 delfina, ali je njihov opstanak ugrožen zbog nekoliko faktora, uključujući hvatanje u ribarske mreže, namerno ubijanje, a njihov opstanak je ugrožen i rečnim turizmom.
Naučnici istraživačke agencije Aria istražiće potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Smeđi medved napao je i teško povredio Rusa u šumi oko 125 km od Moskve, navode lokalni mediji i stanovnici, dok su sve češći susreti s medvedima u regionu koji okružuje glavni grad.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije je saopštilo da je počela prolećna oralna vakcinacija lisica i drugih divljih mesojeda protiv besnila.
Komentari 1
Mafijaške
prave pripremu, turururu
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar