Gojazni ljudi pamte slabije od mršavijih

Gojazni ljudi pamte slabije od svojih mršavijih prijatelja, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Journal of Experimental Psychology".
Istraživanje sprovedeno na 50 dobrovoljaca pokazalo je da je gojaznost povezana s lošijim "epizodnim pamćenjem", zahvaljujući kojem se osoba može setiti scenarija iz prošlosti s početkom, sredinom i krajem. To je prirodan oblik pamćenja jer mozak na taj način lakše slaže sećanja, a osoba svoj život vidi kao hronološki sled događaja koje deli u poglavlja s obzirom na najvažnije događaje i prekretnice. 
 
Epizodno pamćenje vrsta je dugoročnog pamćenja koje se formira u delu mozga pod nazivom dorzalni hipokampus, a zaslužan je za autobiografska sećanja - sećanje na poslednje druženje s prijateljima, ali i poslednji obrok. Stručnjaci za gojaznost sve češće proučavaju vezu između dorzalnog hipokampusa i epizodnog pamćenja, jer se smatra da ima važnu ulogu u regulaciji ishrane.
 
Rezultati istraživanja pokazali su da je kod gojaznih ljudi sećanje na nedavni obrok manje snažno, zbog čega češće posežu za novim. U testu pamćenja učestvovalo je pedeset osoba čiji je indeks telesne težine iznosio od 18 (zdrava težina) do 51 (vrlo gojazne osobe). Trebalo je da "sakriju" predmete u različita vremenska razdoblja i u različite situacije prikazane na monitoru. Kasnije se od njih tražilo da se prisete šta su sakrili, kada i gde.
 
Gojazne osobe imale su za 15 odsto slabiji rezultat od mršavijih ispitanika. Kod osoba s većim indeksom telesne težine primećena je slabija slikovitost kada je o pamćenju reč, no nisu ništa zaboravile, rekla je dr Lusi Čeke sa Univerziteta u Kembridžu. Istraživanje upućuje na to da slabije sećanje na nedavno konzumiran obrok koji ostavlja slabiji trag u pamćenju debljih ljudi verovatno utiče i na njihovu slabiju sposobnost kasnijeg regulisanja količine hrane i obroka, zaključuje dr. Čeke.
 
Hormon gladi ima veliku ulogu u tome koliko hrane unosimo u organizam, no od ranije je poznato da na to utiče i naš mozak. "Uočili smo mehanizam po kojem debljina podstiče samu sebe", kaže dr Čeke i dodaje da je koncentrisanost na hranu prisutna kod svih ljudi, ali je izraženija kod gojaznih.
 
Autor: Hina
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Kako efikasno lečiti afte?

Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.