To znači da danas ima više odraslih osoba koje imaju dodatni kanal vaskularnog tkiva koji prolazi ispod njihovog zgloba nego u prošlosti.
"Anatomi još od 18. veka proučavaju učestalost ove arterije kod odraslih i naša studija pokazuje da se učestalost povećava. Bila je oko 10 procenata kod ljudi rođenih sredinom 1880-ih u poređenju sa 30 procenata kod onih rođenih krajem 20. veka, tako da je to značajno povećanje u prilično kratkom vremenskom periodu, kada je u pitanju evolucija“, kaže profesor Tegan Lukas.
Srednja arterija se kod svih ljudi formira prilično rano u razvoju ploda i transportuje krv kroz ruke kako bi ishranila njihov sve veći rast. Obično, oko osme nedelje se povlači, prenoseći ovaj zadatak na dva druga krvna suda – radijalnu (koju osećamo kada merimo puls) i ulnarnu arteriju.
Anatomi već duže vreme znaju da do ovog odumiranja srednje arterije ne dolazi uvek i ne u istom periodu. U nekim slučajevima opstaje još dodatnih mesec dana.
Dešava se da i posle rođenja i dalje funkcioniše, ponekad prokrvljujući samo podlakticu, a u nekim slučajevima i šaku.
"Ovo povećanje moglo je biti posledica mutacije gena uključenih u razvoj medijane arterije ili pak zdravstvenih problema majke tokom trudnoće. A možda su u pitanju i obe stvari", navodi profesor Lukas.
Može se pretpostaviti da će postojana srednja arterija povećati prokrvljenost spretnih prstiju ili podlakticama obezbedi pouzdan dotok krvi dugo nakon našeg rođenja. Ipak, ako imamo i taj treći krvni sud, takođe smo izloženi većem riziku od sindroma karpalnog tunela, neprijatnog stanja koje deluje na nerve šake i umanjuje njihovu sposobnost.
Koji faktori igraju ključnu ulogu u ovim procesima zahteva još mnogo više istraživanja, ali šta god da su uzroci, najverovatnije da će u budućnosti sve više ljudi imati ovu treću arteriju.
"Ako se ovaj trend nastavi, većina ljudi će imati srednju arteriju u podlaktici do 2100. godine", tvrdi profesor Lukas.
Ovaj brzi porast broja ljudi sa srednjom arterijom kod odraslih ne razlikuje se mnogo od ponovnog pojavljivanja kosti zvane fabella u kolenima odraslih ljudi tri puta češće nego pre jednog veka.
Ma koliko ove razlike bile male, te mikroevolucione promene dovode do velikih varijacija koje definišu našu vrstu i otvaraju pitanje zdravlja i bolesti koje danas ne možemo i da zamislimo.
Komentari 1
Misko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar