Mnogi ljudi su primorani da žive sa bolom. Iako je bol važan pokazatelj zdravlja, on može biti iscrpljujući, izazvati umor, depresiju i smanjen kvalitet života.
Tokom devedesetih, farmaceutske kompanije su tvrdile da imaju odgovor na lečenje bolova i nudile su opioidne analgetike. Uvereni da ovi lekovi ne izazivaju zavisnost, lekari su ih često prepisivali u nadi da će olakšati patnju svojih pacijenata, piše Smitsonijan.
Otkako je otkriveno da opioidi izazivaju zavisnost, naučnici su tražili sigurnije alternative za ublažavanje bolova. Inženjer biomedicine Džon A. Rodžers sa Severozapadnog univerziteta misli da je možda napravio implantabilni uređaj koji rastvara i hladi nerve u telu. Rodžers je već stvorio brojne elektronske uređaje koje telo može da apsorbuje, uključujući prolazni pejsmejker 2021.
Implantat bi utrnuo živce hlađenjem
"Ublažavanje bola je važan deo nege pacijenata, a to se trenutno postiže različitim vrstama lekova protiv bolova, od kojih su možda najistaknutiji opioidi. Ove šeme deluju izuzetno dobro da eliminišu bol, ali imaju različite neželjene efekte, pre svega zavisnost", kaže Rodžers.
Implantat koji su Rodžers i njegov tim dizajnirali koristio bi hlađenje kako bi utrnuo određene periferne nerve koji povezuju mozak i kičmenu moždinu sa ostatkom tela. Ovo bi blokiralo signale bola u mozgu, efikasno regulišući bol u određenim delovima tela.
"Kada ste napolju po veoma hladnom danu, vaše ruke i prsti postaju previše hladni i počinjete da gubite osećaj. Vrhovi prstiju vam utrnu i to je taj efekat hlađenja koji pokušavamo da iskoristimo", objašnjava Rodžers.
Azot se koristi za hlađenje nerava
Tim je stvorio ono što Rodžers opisuje kao gumenu traku sa sićušnim kanalima. Jedna strana uređaja je široka pet milimetara i završava se strukturom nalik na manžetnu koja okružuje nerv. Drugi kraj izlazi iz tela i pričvršćuje se za uređaj za pumpanje. Rashladna tečnost se pumpa u jedan od tankih kanala gumene trake koji vodi do nerva.
Susreće se sa suvim azotom koji teče kroz poseban kanal i odmah isparava stvarajući efekat hlađenja. Gas teče nazad kroz drugi kanal, zatim se ponovo kondenzuje i prolazi kroz uređaj, formirajući zatvoreni sistem. Uređaj je detaljno opisan u novom izdanju časopisa Science.
U uređaju je mali temperaturni senzor tako da korisnik može da prati i kontroliše temperaturu nerva podešavanjem brzine protoka rashladne tečnosti jer previše hlađenja može dovesti do oštećenja tkiva.
Do sada je testiran na pacovima
Ovaj rastvorljivi implantat mogao bi da napravi revoluciju u upravljanju bolom. Testiran je na pacovima, a sledeći koraci su ispitivanje bioloških aspekata ljudskog tela kako bi se povećala funkcionalnost uređaja. Pošto je uređaj rastvorljiv, hirurško uklanjanje nije potrebno.
"Važno je znati koliko dugo traje hlađenje dok se oporavljamo kako bi se proces mogao ponovo pokrenuti. To su vrste studija za koje mislim da je najvažnije sprovesti pre upotrebe uređaja na ljudima."
Kroz inženjering su smanjili rizike na minimum
Rodžers kaže da svaki implantat nosi rizike, ali je njegov tim pokušao da ih umanji kroz inženjering. Struktura poput meke gumene trake, debljine lista papira, prirodno se kreće kroz mišićno tkivo koje okružuje nerv, a rastvaranje uređaja smanjuje rizik od oštećenja nerava.
Umesto da prolazi kroz celo telo kao sredstva protiv bolova, ovaj uređaj deluje samo na delu tela koji je neophodan za ublažavanje bolova. Rodžers predviđa da bi se uređaj mogao koristiti za ublažavanje bolova nakon operacije, pacijentu bi se stavila ovakva gumena traka pričvršćena za spoljnu pumpu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Broj ljudi koji su umrli eutanazijom u Holandiji prošle godine je porastao za 10 odsto, pokazali su novi podaci, a nadzorno telo pozvalo je lekare na veliki oprez u slučajevima psihičkih bolesti.
Kineski lekari prvi su put u svetu transplantirali svinjsku jetru ljudskom primaocu, objavili su naučnici s vojnog medicinskog univerziteta u Sijanu u severozapadnoj Kini.
Nedostatak joda može uzrokovati različite probleme sa kožom i kosom, jer je jod važan za pravilno funkcionisanje štitne žlezde, koja utiče na rast i regeneraciju tkiva.
Rezultati su pokazali da ljudi koji često jedu hranu iz plastičnih kontejnera češće imaju srčane probleme, posebno kongestivnu srčanu insuficijenciju, piše "Njujork post".
Australijski naučnici došli su do potencijalno revolucionarnog otkrića, koje bi moglo otvoriti put razvoju novih lekova za Parkinsonovu bolest, najbrže rastućoj neurodegenerativnoj bolesti na svetu.
Istraživanjem iz 2020. godine u kom je učestvovalo preko 1.600 ljudi upoređivan je nivo bola izazvan različitim stanjima, poput lomova kostiju, ubodnih rana, migrena i sličnih neugodnosti.
Lekari u Švajcarskoj proširuju terapijske metode za pacijente sa mentalnim poteškoćama i hroničnim bolestima, uključujući šetnje u javnim vrtovima, galerijama i muzejima.
Dopamin, serotonin, endorfin i oksitocin čine četiri glavna hormona sreće. Ovi neurotransmiteri sarađuju, dopunjuju jedni druge i imaju složene uloge u telu.
Često razmišljamo o ishrani kao o načinu poboljšanja fizičkog zdravlja, kao što je održavanje optimalne telesne težine, zdravlja srca i ravnoteže šećera u krvi.
Naučnici sa Univerziteta Tafts otkrili su da konzumiranje samo dve šake pistaća dnevno može pomoći u zaštiti od makularne degeneracije, glavnog uzroka gubitka vida kod starijih osoba.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar