
Znate li šta je emocionalna glad?
Emocionalno prejedanje podrazumeva konzumiranje hrane koje ne prati fiziološke i biološke potrebe.

Foto: Pixabay
Dakle, radi se o nezdravom obrasacu ishrane koji u širem smislu jeste klasifikovan u psihijatrijske poremećaje iz grupe poremećaja ishrane, piše dr Marija Đurović za Stetoskop.info.
U slučaju da postoji i poremećaj raspoloženja ili anksiozni poremećaj, radi se o dva poremećaja kod jedne osobe - poremećaju ishrane i poremećaju iz grupe afektivnih i/ili anksioznih poremećaja. Emocionalna glad je u osnovi svih poremećaja ishrane, i kliničkih i subkliničkih oblika.
Šta je glad?
Postoji razlika između fiziološke gladi i uzimanja hrane iz nekih drugih razloga - emocionalne gladi. Obrasci ponašanja koji karakterišu fiziološku glad jesu sledeći:
- Javlja se postepeno i pojačava se vremenom.
- Postoji potreba za različitim namirnicama.
- Ne postoji žudnja o nekoj konkretnoj namirnici.
- Tokom obroka se javlja osećaj sitosti koji je signal da treba da se prestane sa konzumiranjem hrane.
- Posle obroka nema osećanja kajanja.
- Emocionalnu glad karakterišu sledeći obrasci ponašanja:
- Osećanje gladi koje se mora utoliti iznenada.
- Postoji potreba za određenom vrstom hrane.
- Osoba se prejeda i ne oseća sitost i punoću.
- Posle obroka postoji osećanje krivice ili stida.
Kako se uspostavlja odnos prema hrani?
Odnos prema hrani, prema osećanju gladi i sitosti i način na koji se hrana konzumira uspostavlja se još od rođenja. U odnosu prema hrani, važnu ulogu ima veza između majke i deteta, zato što predstavlja prvi značajan odnos, odnos koji formira model za kasnija iskustva. Osnova te primarne veze je hranjenje.
Hrana i prijatnost
Hranjenje i prijatnost su blisko povezani od najranijih dana života. Sa druge strane, teškoće hranjenja i glad su povezani sa neprijatnošću i neugodnošću. Najranije emocije su prvo ispoljene i doživljene u ovom odnosu.
Neke bebe imaju veću potrebu za kontaktom, dodirom, a neke ne mogu da tolerišu frustraciju koju osećaju. Majke, s druge strane, zbog sopstvenih poteškoća (npr. depresivnosti), nude hranu umesto da zbrinu druge potrebe deteta. Rezultat ove interakcije je da dete ne tumači tačno svoje unutrašnje stanje i ne može da odgovori na to na adekvatan način, da se samo umiri.
Za one koji nisu uspeli da nauče da postignu samoumirenje u situacijama kada je potrebna uteha, okretanje hrani ima smisla, jer je to delovalo ranije tokom života. Skoro svaki nerešeni psihodinamički konflikt koji se javlja u svakoj fazi psihoseksualnog razvoja može se povezati sa prejedanjem. Jasno je da konzumiranje hrane može biti povezano sa neutralizacijom neprijatnih osećanja, ali je jasno i da se radi o neprilagođenom obliku samolečenja.
Hranom se najčešće neutrališu osećanja kao što su: tuga, usamljenost, nezadovoljstvo, nervoza, frustracija, unutrašnji pritisak, anksioznost, krivica, nesigurnost.
Međutim, do prejedanja dolazi i u stanjima dosade ili umora. Dosadu možemo nazvati "kišobranom emocija", jer pokriva druga emocionalna stanja - usamljenost, prazninu, tugu. U stanju dosade može se javiti žudnja za nečim vrlo slatkim ili vrlo slanim, odnosno za nečim što će naglo podići nivo šećera u krvi i izazvati nagli skok neurotransmitera zbog kojih ćemo se na kratko osećati bolje. Unošenje ugljenih hidrata podiže nivo triptofana u mozgu, čime se ubrzava sinteza i oslobađanje serotonina što ima antidepresivne efekte.
Studije su pokazale da gojazni ljudi koji žude za ugljenim hidratima prijavljuju da se osećaju manje depresivno, smirenije i opuštenije nakon uzimanja obroka bogatih ugljenim hidratima. Zbog toga, određene osobe, slično zavisnicima od droga, biraju hranu bogatu ugljenim hidratima kako bi neutralisali bolna osećanja. Međutim, uprkos kratkotrajnom osećanju prijatnosti posle prejedanja, posebno ukoliko se radi o većim količinama hrane, osoba oseća krivicu ili stid.
Emotivno prejedanje i gojaznost
Emotivno prejedanje može dovesti do pojave drugih poremećaja ishrane, gojaznosti, dismorfofobčnih teogoba, depresivnosti. Emotivno prejedanje i gojaznost na neki način uslovljavaju jedno drugo: osoba se prejeda iz emocionalnih razloga i vremenom postane gojazna, a onda nezadovoljstvo zbog gojaznosti postane jedan od uzroka prejedanja.
Svako zna da ako iščupate korov na površini, on će ponovo izrasti. Da biste ga zauvek eliminisali, morate iščupati koren. Slično tome, naše skrivene emocije i misli koje su van našeg svesnog, motivišu mnoge naše akcije. Emocionalno prejedanje možda nema smisla razmatrano sa površnog aspekta, ali uvek postoji osnovno objašnjenje za to ponašanje.
Važno je da osobu koja ima ovaj problem pregleda psihijatar kako bi se postavila prava dijagnoza i kako bi se adekvatno moglo pristupiti lečenju. U inicijalnoj fazi lečenja, fokus je na tome da se prekine kompulzivno prejedanje, te se uključuje i nutricionista u lečenje.
Nutritivna edukacija je važan deo ranog tretmana i tretmana uopšte. Redukcijom konzumiranja hrane koje ima neku od funkcija koje smo gore naveli, može da dođe do ispoljavanja izrazitije depresivne i anksiozne simptomatologije. Važno je da psihijatar proceni depresivnost pacijenta te da u slučaju potrebe ordinira i odgovarajuću farmakoterapiju. Pomoć potražiti kod stručnih i edukovanih lica.
U međuvremenu dok se ne započne psihijatrijski i/ili psihoterapijski tretman svetujem sledeće:
- Prestanite sa dijetom. Mnogi pacijenti pokušavaju da reše emocionalnu ishranu tako što sprovode redukcionu dijetu. Sa psihološke tačke gledišta, dijeta uključuje deprivaciju što zauzvrat, dovodi do prejedanja i stvara se začarani krug.
- Utvrdite vezu između vaših emocija i vaše ishrane. Pacijenti često opisuju iskustvo "zombiranja" dok jedu, da su u stanju bez misli ili emocija. To prazno stanje je privremena zaštita od bola i misli.
- Razmislite koja su to specifična osećanja koja pokušavate da izbegnete. Mislite o sledećem: Šta vam je više potrebno u životu? U kojim oblastima se osećate uskraćeno?
- Razmislite da li jedete radi utehe. Jesti za utehu može značiti da želimo da o nama brine neko drugi, pa tako i ne čude izrazi "gladan ljubavi i gladan pažnje".
- Promenite način na koji razgovarate sa sobom. Kada počnete da kritikujete sebe, zamislite da kažete te reči nekom drugom. Da li biste ih izgovorili? Šta bi rekli drugoj, bliskoj osobi da se požali kako povremeno jede i prejeda se? Ponašajte se kao svoj najbolji prijatelj.
- Pronađite alternative za hranu. To može biti druženje, šetnja, sport, čitanje knjiga. Kada se osećate dobro smislite alternativne aktivnosti u kojima uživate i pokušajte da se njima prepustite a ne nekom ukusom zalogaju.
O "emocionalnom prejedanju" danas govori skoro svako - počev od nutricionista, trenera, zatim i ljudi koji se u svojoj svakodnevnoj praksi bave emocijama - psihijatri i psiholozi, pa sve do onih koji se sami bore sa ovim problemom i oni koji su se lečili od nekog oblika poremećaja ishrane. Termin emocionalno prejedanje je svakodnevnom govoru potpuno prihvaćen.
Ukoliko sumnjate na imate poremećaj ishrane, obratite se edukovanom licu.
Tekst je prvobitno objavljen na sajtu Stetoskop.info.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
1
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Mikroplastika po prvi put pronađena u jajnicima
20.04.2025.•
0
Italijanski naučnici prvi put su otkrili mikroplastiku u folikularnoj tečnosti jajnika i postavili su pitanje o uticaju toksičnih supstanci na plodnost žena.
Berberi i frizeri u gradu u Engleskoj će učiti kako da razgovaraju s muškarcima o mentalnom zdravlju
20.04.2025.•
1
Berberi i frizeri u gradu Svindonu, u okrugu Viltšir u jugozapadnoj Engleskoj, proćiće obuku kako da sa svojim klijentima razgovaraju o mentalnom zdravlju muškaraca, prenosi BBC.
Preterani umor posle jela može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema
19.04.2025.•
1
Mnogi od nas osećaju pad energije nakon jela, ali u nekim slučajevima to može biti pravi razlog za zabrinutost.
Masna jetra veliki problem u zdravlju muškaraca: Kako do dijagnoze i terapije?
18.04.2025.•
0
Bolest masne jetre najviše pogađa muškarce, već i oko 30. godine života. Upravo zato su bitni sistematski pregledi - kako bi se bolest otkrila na vreme.
Kako efikasno lečiti afte?
16.04.2025.•
0
Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.
Naučnici razvijaju žvaku koja bi mogla da štiti od gripa
14.04.2025.•
1
Američki istraživači razvijaju žvakaću gumu sa biljnim sastojcima koji neutrališu viruse u ustima i grlu, uključujući viruse gripa i herpesa.
Stručnjaci savetuju: Evo kada prestati sa konzumiranjem alkoholnih pića
13.04.2025.•
6
Konzumiranje alkoholnih pića među kojima prednjače pivo i vino, široko je rasprostranjena.
Naučnici otkrili vezu između dugovečnosti i elokvencije
13.04.2025.•
1
Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovečnosti i verbalne elokvencije - sposobnosti efikasnog prisećanja i upotrebe rečnika.
Naučnici otkrili: Aorta funkcioniše kao "drugo srce"
13.04.2025.•
0
Tim lekara sa Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je da aorta - najveća arterija u telu - funkcioniše kao "drugo srce", jer aktivno pomaže u pumpanju krvi i olakšava rad srčanog mišića.
Otkrivena iznenađujuća veza između šećera i raka pluća
13.04.2025.•
0
Kada je u pitanju rizik od raka pluća prvo se pomisli na pušenje ili zagađenje vazduha, ali naučnici su otkrili intrigantnu vezu između ove bolesti i kvaliteta ishrane.
Dijabetes tipa 2 može da menja mozak kao Alchajmerova bolest
13.04.2025.•
0
Novo istraživanje sa Univerziteta Nevade (UNVL) u Las Vegasu pokazalo je da dijabetes tipa 2 može da utiče na memoriju i druge kognitivne funkcije.
Istraživanje pokazalo: Svaka treća osoba ima mizokineziju
13.04.2025.•
0
Osećaj stresa izazvan gledanjem kako se drugi ljudi vrpolje je neverovatno česta psihološka pojava, koja pogađa čak jednu od tri osobe, pokazalo je jedno istraživanje.
Alkoholizam u Kini leče ugradnjom "čipa za otrežnjenje"
13.04.2025.•
0
Nedavno je prvi put u istočnokineskoj provinciji Anhui u telo alkoholičara uspešno ugrađen specijalni "čip za otrežnjenje" koji bi trebalo značajno da smanji žudnju pacijenata za alkoholom.
SZO objavio prve globalne smernice za borbu protiv meningitisa
12.04.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smernice za dijagnozu i lečenje meningitisa i njegovih posledica.
Vitamini koje ne treba uzimati istovremeno: Lekarka objašnjava koje kombinacije izbegavati
10.04.2025.•
3
Kultura zdravstvene zaštite sve je prisutnija i čini se da je na policama više dijetetskih suplemenata nego ikada ranije, ali lekari upozoravaju na to da je kombinacija nekih vitamina čak i štetna.
Batut: Imunizacija u aprilu i maju za decu koja nisu primila MMR vakcinu
09.04.2025.•
0
Institut "Batut" saopštio je da se u više domova zdravlja u aprilu i maju sprovodi akcija dopunske imunizacije za decu koja nisu primila vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR).
Šta nedostatak sna može učiniti mozgu: Počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije
06.04.2025.•
0
Usled nedostatka sna mozak počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije, pokazala je nedavna studija objavljena u "The Journal of Neuroscience".
VIDEO Manji od zrna pirinča: Ovako izgleda najmanji pejsmejker na svetu
03.04.2025.•
1
Američki naučnici osmislili su i napravili najmanji pejsmejker na svetu, privremeni regulator otkucaja srca manji od zrna pirinča koji se može ubrizgati i kontrolisati svetlošću.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar