
Studija: U retkim slučajevima Alchajmerova bolest može se preneti sa čoveka na čoveka
Alchajmer se može preneti sa osobe na osobu u retkim medicinskim nesrećama, pokazuju istraživanja.

Foto: Pixabay
Ipak, stručnjaci naglašavaju da nema dokaza da se bolest može preneti s čoveka na čoveka kroz svakodnevne aktivnosti ili rutinsku negu.
Istraživači kažu da je šačica ljudi koji su primili ljudski hormon rasta iz hipofize preminulih donora razvila rani početak Alchajmerove bolesti verovatno zato što su korišćeni hormoni bili kontaminirani proteinima koji su "zasejali" bolest u njihovim mozgovima.
"Ni na trenutak ne sugerišrmo da možete dobiti Alchajmerovu bolest. Ovo nije prenosivo u smislu virusne ili bakterijske infekcije. To je samo kada je ljudima slučajno presađeno ljudsko tkivo ili ekstrakt ljudskog tkiva koji sadrže ove karakteristike, što je srećom vrlo retka i neuobičajena okolnost", rekao je profesor Džon Kolindž, koautor studije i direktor MRC Prion Unit.
Tim kaže da novi rad daje dodatnu težinu ideji da Alchajmerova bolest ima sličnosti s prionskim bolestima, uključujući mehanizam kojim se uključeni proteini šire mozgom.
Prionske bolesti, koje uključuju Krojcfeld-Jakobovu bolest (CJD), kuru i BSE, uzrokovane su infektivnim, pogrešno savijajućim proteinima koji se šire u mozgu. Ove bolesti se obično javljaju spontano, ali ređe mogu nastati usled genetske mutacije ili se mogu preneti putem zaraženog mozga ili nervnog tkiva.
Pišući u časopisu "Nature Medicine", Kolindž i kolege izveštavaju kako je između 1959. i 1985. najmanje 1.848 pacijenata u Velikoj Britaniji primilo ljudski hormon rasta ekstrahovan iz hipofize leševa.
Međutim, praksa je zabranjena 1985. nakon što se pokazalo da su neki pacijenti naknadno umrli od CJD-a kao rezultat uzoraka hormona kontaminiranih proteinima koji uzrokuju CJD.
Od 80 takvih slučajeva u Velikoj Britaniji, neki su takođe imali protein zvan amiloid-beta u mozgu kada su umrli - obeležje Alchajmerove bolesti. Iako je bilo nejasno da li bi se kod njih razvili simptomi Alchajmera, druga istraživanja su pokazala da je amiloid-beta bio prisutan u nekim serijama hormona i da su oni pokrenuli bolest sličnu Alchajmerovoj ako su davani miševima.
Istraživači su izvestili o nalazima svih osam ljudi upućenih u Nacionalnu prionsku kliniku između 2017. i 2022. godine.
Svi su primili ljudski hormon rasta iz leševa, ali nisu imali CJD. Pet je imalo simptome demencije koji su udovoljavali kliničkim kriterijumima za Alchajmerovu bolest, a koji su počeli sa 38 godina. Troje od ovih pacijenata imalo je skeniranje mozga u skladu s dijagnozom, dok su dva imala biomarkere koji su ispunjavali kriterijume za Alchajmerovu bolest.
Od ostala tri pacijenta, jedan je imao blago kognitivno oštećenje, jedan je imao kognitivne poteškoće koje je sam prijavio, a jedan nije imao takve simptome, pri čemu je prvi pokazao postmortalne rezultate u skladu s Alchajmerovom bolešću, a drugi je ispunjavao kriterijume biomarkera za tu bolest.
Pet pacijenata imalo je DNK podatke, ali samo je jedan pokazao genetski faktor rizika za kasni početak Alchajmerove bolesti, a niko nije imao genetske varijante za koje se zna da uzrokuju rani početak Alchajmerove bolesti.
Istraživači dodaju da su pacijenti pokazali neke simptome koji su se razlikovali od onih tipičnih za Alchajmerovu bolest, koja ili nastaje spontano ili je povezana s genetskim rizikom, pretpostavljajući da bi to moglo biti zbog toga što njihova bolest ima drugačije poreklo ili proizlazi iz različitih "sojeva" amiloid-beta.
Rezultati, kažu, nude dokaze da Alchajmer može nastati kao posledica lečenja kontaminiranim hormonom hipofize.
Dok su slučajevi uključivali ponavljanu izloženost kontaminiranom ljudskom hormonu rasta tokom razdoblja od nekoliko godina, Kolindž i kolege kažu da otkrića podižu važnost mera kao što je osiguranje efikasne dekontaminacije hirurških instrumenata.
Međutim, Endru Doig, profesor biohemije na Univerzitetu u Mančesteru, rekao je da su stručnjaci već bili vrlo oprezni u prenosu moždanog tkiva između ljudi.
Doig je takođe upozorio da je samo osam pacijenata bilo uključeno u studiju, od kojih su za neke nedostajali genetski podaci, dok još nije bilo direktnih dokaza za različite vrste amiloid-beta.
"Iako je novi tip Alchajmerove bolesti koji je ovde prijavljen od velikog naučnog interesa, budući da otkriva novi način širenja bolesti, nema razloga za strah od toga, jer je način na koji je bolest izazvana zaustavljen pre više od 40 godina. Prenos bolesti s ljudskog mozga na mozak na ovaj način više ne bi smeo da se dogodi", rekao je Doig.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
1
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Mikroplastika po prvi put pronađena u jajnicima
20.04.2025.•
0
Italijanski naučnici prvi put su otkrili mikroplastiku u folikularnoj tečnosti jajnika i postavili su pitanje o uticaju toksičnih supstanci na plodnost žena.
Berberi i frizeri u gradu u Engleskoj će učiti kako da razgovaraju s muškarcima o mentalnom zdravlju
20.04.2025.•
1
Berberi i frizeri u gradu Svindonu, u okrugu Viltšir u jugozapadnoj Engleskoj, proćiće obuku kako da sa svojim klijentima razgovaraju o mentalnom zdravlju muškaraca, prenosi BBC.
Preterani umor posle jela može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema
19.04.2025.•
1
Mnogi od nas osećaju pad energije nakon jela, ali u nekim slučajevima to može biti pravi razlog za zabrinutost.
Masna jetra veliki problem u zdravlju muškaraca: Kako do dijagnoze i terapije?
18.04.2025.•
0
Bolest masne jetre najviše pogađa muškarce, već i oko 30. godine života. Upravo zato su bitni sistematski pregledi - kako bi se bolest otkrila na vreme.
Kako efikasno lečiti afte?
16.04.2025.•
0
Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.
Naučnici razvijaju žvaku koja bi mogla da štiti od gripa
14.04.2025.•
1
Američki istraživači razvijaju žvakaću gumu sa biljnim sastojcima koji neutrališu viruse u ustima i grlu, uključujući viruse gripa i herpesa.
Stručnjaci savetuju: Evo kada prestati sa konzumiranjem alkoholnih pića
13.04.2025.•
6
Konzumiranje alkoholnih pića među kojima prednjače pivo i vino, široko je rasprostranjena.
Naučnici otkrili vezu između dugovečnosti i elokvencije
13.04.2025.•
1
Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovečnosti i verbalne elokvencije - sposobnosti efikasnog prisećanja i upotrebe rečnika.
Naučnici otkrili: Aorta funkcioniše kao "drugo srce"
13.04.2025.•
0
Tim lekara sa Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je da aorta - najveća arterija u telu - funkcioniše kao "drugo srce", jer aktivno pomaže u pumpanju krvi i olakšava rad srčanog mišića.
Otkrivena iznenađujuća veza između šećera i raka pluća
13.04.2025.•
0
Kada je u pitanju rizik od raka pluća prvo se pomisli na pušenje ili zagađenje vazduha, ali naučnici su otkrili intrigantnu vezu između ove bolesti i kvaliteta ishrane.
Dijabetes tipa 2 može da menja mozak kao Alchajmerova bolest
13.04.2025.•
0
Novo istraživanje sa Univerziteta Nevade (UNVL) u Las Vegasu pokazalo je da dijabetes tipa 2 može da utiče na memoriju i druge kognitivne funkcije.
Istraživanje pokazalo: Svaka treća osoba ima mizokineziju
13.04.2025.•
0
Osećaj stresa izazvan gledanjem kako se drugi ljudi vrpolje je neverovatno česta psihološka pojava, koja pogađa čak jednu od tri osobe, pokazalo je jedno istraživanje.
Alkoholizam u Kini leče ugradnjom "čipa za otrežnjenje"
13.04.2025.•
0
Nedavno je prvi put u istočnokineskoj provinciji Anhui u telo alkoholičara uspešno ugrađen specijalni "čip za otrežnjenje" koji bi trebalo značajno da smanji žudnju pacijenata za alkoholom.
SZO objavio prve globalne smernice za borbu protiv meningitisa
12.04.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smernice za dijagnozu i lečenje meningitisa i njegovih posledica.
Vitamini koje ne treba uzimati istovremeno: Lekarka objašnjava koje kombinacije izbegavati
10.04.2025.•
3
Kultura zdravstvene zaštite sve je prisutnija i čini se da je na policama više dijetetskih suplemenata nego ikada ranije, ali lekari upozoravaju na to da je kombinacija nekih vitamina čak i štetna.
Batut: Imunizacija u aprilu i maju za decu koja nisu primila MMR vakcinu
09.04.2025.•
0
Institut "Batut" saopštio je da se u više domova zdravlja u aprilu i maju sprovodi akcija dopunske imunizacije za decu koja nisu primila vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR).
Šta nedostatak sna može učiniti mozgu: Počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije
06.04.2025.•
0
Usled nedostatka sna mozak počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije, pokazala je nedavna studija objavljena u "The Journal of Neuroscience".
VIDEO Manji od zrna pirinča: Ovako izgleda najmanji pejsmejker na svetu
03.04.2025.•
1
Američki naučnici osmislili su i napravili najmanji pejsmejker na svetu, privremeni regulator otkucaja srca manji od zrna pirinča koji se može ubrizgati i kontrolisati svetlošću.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar