
Kako do zdravijih creva: U današnjoj ishrani svega ima samo onog što nam treba nema
Mi u našim crevima imamo i dobre i loše bakterije i kada se naruši ta ravnoteža dolazi do problema.

Foto: Pixabay
O tome šta su uzroci nastanka sindroma propustljivih creva, šta on može da izazove i na koji način možemo poboljšati zdravlje creva, razgovarali smo sa doktorkom Brankom Birovljev Konstantinović, specijalistom higijene ishrane.
Šta je sindrom propustljivih creva?
To je takvo stanje gde sluzokoža tankog creva propušta bakterije, delove nesvarene hrane, kao što je na primer gluten, zatim i delovi oštećenog zida creva dospevaju u krv, kao i neki toksini. Možemo napraviti analogiju sa ribarskom mrežom koja nije dobro zakrpljena i ima jednu veliku rupu. Tada se male ribe neće upecati, a to bi u ovom slučaju bile hranljive materije koje kod sindroma propustljivih creva obično ostaju u crevima, a veliki molekuli se guraju da prođu kroz rupe.
Smatra se da čak 88 odsto ljudi ima u nekoj slabijoj formi sindrom propustljivih creva, a da trećina ima izražene tegobe.
Šta su uzroci nastanka ovog sindroma?
Mi u našim crevima imamo i dobre i loše bakterije i glavni uzrok problema je kada se naruši ta ravnoteža. Zatim ishrana, uopšte savremeni tempo života, kada imamo hranu koja je uglavnom upakovana, sve se sprema na brzinu, "tri u jedan", "dva u jedan", to je hrana puna šećera i transmasti, raznih alergena, tu ima veštačkih boja - svega ima samo onog što nam treba nema, a to su dijetetska vlakna, esencijalne masti, esencijalne aminokiseline...
Zatim, ako neko preterano pije alkohol, kafu - na duži rok i to može da utiče da se poremeti taj odnos dobrih i loših bakterija. Da ne pričam o lekovima kao što su, na primer, brufen ili aspirin koji se često piju protiv bolova. Zatim pesticidi, teški metali... Stres, posebno hronični stres, jer su centralni nervni sistem i creva jako povezani. Svi znamo kad smo neraspoloženi ili u strahu kako to utiče na naša creva - i obratno, kad su nam creva puna mi se bolje osećamo.
Takođe utiče i da li je neko rođen prirodnim porođajem ili carskim rezom, jer to utiče na našu crevnu floru. Nije svejedno ni da li je dete bilo dojeno ili nije, jer tada ne dobija te adekvatne bakterije koje se nalaze na koži. Takođe, s godinama se smanjuje raznolikost bakterija u crevima i može doći do prevage onih loših koje manje stvaraju tu zaštitu crevne barijere.
Kako nastaje sindrom propustljivih creva?
Zamislimo da naše crevne ćelije izgledaju kao prsti na ruci. Ako te prste čvrsto skupimo, između njih malo toga može da prođe, možda nekoliko kapi vode - to su hranljive materije. Međutim, ako su ti prsti razmaknuti, može svašta da prođe. Što imamo više dobrih bakterija, imamo jaču tu crevnu barijeru. Ako je ona oslabila, delovi oštećenih ćelija, delovi bakterija, njihovi toksini prolaze u krv i naš organizam ih prepozna kao strano telo, što dovodi do raznih problema.
Šta on može da izazove, koji su simptomi?
Prvo su zahvaćeni najbliži organi, organi za varenje. Može da se javi gorušica, umor, noćno znojenje, nelagodnost, bol u stomaku, osećaj nadutosti, proliv ili zatvor. Može izazvati i promene na koži - akne, ekcem. Pošto se u crevima nalazi 80 odsto imuniteta, dolazi do narušavanja imunog sistema i može doći do autoimunih bolesti. Takođe, mogu se javiti hronični umor, bolovi u mišićima, glavobolja, gubitak memorije, anksioznost, poremećaj pažnje kod dece...
Na koji način možemo pomoći svojim dobrim bakterijama i poboljšati zdravlje creva?
Dobra stvar je da sindrom propustljivih creva zaista može da se izleči. Kad bi samo primenjivali neke stvari koje su naši stari upražnjavali, a to je da se jedu pihtije i jednom nedeljno supa, bujon u kojem se kuvaju kosti, mi bismo imali zdrava creva. Pogotovo ako bismo izbacili procesuiranu hranu, kupovnu, upakovanu - ono što je dobra hrana nema etiketu.
Povećati unos dijetnih vlakana, povrća, voća. Jako su dobri bademi, lešnici, čia seme, laneno seme, pečurke. Isto tako, što su opet znali naši stari, jako je dobra fermentisana hrana - kiseli kupus, turšija, zatim jogurt, kefir... Jako je bitna riba koju treba bar dva puta nedeljno jesti i to sitna riba, koristiti ekstra devičansko maslinovo ulje za prelive, ne piti puno alkohola, kafe, izbaciti jake začine, šećer, veštačke zaslađivače, suhomesnate proizvode, raznu konzervisanu hranu, margarin.
Vrlo bitno je da se hrana dobro žvaće, ne jesti na brzinu i u hodu, kao i da pijemo dovoljno vode.
Promena životnog stila je takođe važna. Bitno je regulisati spavanje, baviti se fizičkom aktivnošću - vežbe, plivanje, šetnja, ali ne intenzivni treninzi...
Dodaci ishrani
Probiotici su već dokazani jer podstiču stvaranje dobrih bakterija. Tu još više mogu da pomognu prebiotici - dijetna vlakna koja stimulišu rast tih dobrih bakterija.
Calivita ima najsavremenije generacije takozvanih simbiotika, koji utiču ne samo na broj kolonija bakterija i njihovu raznolikost, već i na stvaranje masnih kiselina koje poboljšavaju integritet creva.
Jedan od novijih je Pure inulin koji je prebiotik. To je čist preparat dijetetskih vlakana dobijen iz cikorije. On ne podiže nivo insulina i može se koristiti kao zaslađivač. Jako se dobro pokazao i kod male dece.

U preparatu AC-zymes plus imamo taj pure inulin koji je dodat probiotiku. Ovaj preparat je probiotik sa prebiotikom što još više povećava raznovrsnost. Ima šest vrsta bakterijskih kultura i to najviše kolonija koje najčešće nedostaju i ukoliko su one oštećene crevna barijera je slaba. Takođe sadrži inulin.
Creva i mozak su jako povezani i ukoliko smo nervozni i pod stresom možemo imati ovaj sindrom. Znači, moramo se osloboditi stresa.
Calivita ima preparat Stress management B complex, zatim magnezijum sa cinkom i vitaminom B6 i Rhodiolin. Rhodiolin dovodi hormone u ravnotežu, a sadrži i cink koji je dobar za sve probleme na koži i sluzokoži.
Ako se otkrije disbioza - prevaga gljivica, loših bakterija, može se preporučiti Paraprotex sa 10 lekovitih biljaka. Postoji i u tečnom obliku, to je Gravital juice.
Može se prvo uraditi detoksikacija organizma. Može se uraditi sa tečnim hlorofilom (Liquid chlorophyll), koji se takođe preporučuje kod gastritisa, smanjene kiselosti u želucu, kod heliko bakterije.

Glam up je kompleksan preparat, mene on podseća na bujon od supe, sadrži kolagen, hijaluronsku kiselinu koja ima veliku ulogu za integritet svih sluzokoža, zatim vitamin E, alfa-lipoičnu kiselinu koja je snažan antioksidant, beta karoten koji je dobar za zdravlje kože i sluzokože.
Informacije o svim proizvodima Calivite možete pronaći OVDE, a savete lekara možete dobiti u njihovom savetovalištu koje radi svakog radnog dana od 16 do 18 časova.
Celu emisiju "Medikus" Radija 021 možete poslušati i na ovom mestu:
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Parodontopatija: Šta pomaže u prevenciji bolesti i sprečavanju gubitka zuba?
03.03.2025.•
0
Parodontopatija je oboljenje koje može dovesti do gubitka zuba iako sami zubi mogu biti zdravi.
Zašto nam ponekad zuji u ušima?
01.03.2025.•
3
Neki ljudi ponekad čuju zvuk u ušima koji podseća na zujanje, škripu, zviždanje.
Vitamin C važno unositi svakog dana: Ovo su znaci koji ukazuju na njegov nedostatak u organizmu
01.03.2025.•
0
Vitamin C se rastvara u vodi, što znači da se ne skladišti u telu, već se izlučuje putem urina.
Jod - tihi vladar štitne žlezde
28.02.2025.•
0
Jod je esencijalni mineral koji igra ključnu ulogu u radu štitne žlezde, organa odgovornog za regulaciju metabolizma, rasta i razvoja tela.
Batut: Najviše gripa među decom do četiri godine
27.02.2025.•
0
Od 17. do 23. februara u Srbiji je zabeleženo 14.315 slučajeva oboljenja sličnih gripu.
Zdraviji i manje na bolovanju: Vozite bicikl do posla
24.02.2025.•
12
Nova studija otkrila je da se ljudi koji biciklom idu na posao retko razbolevaju i mnogo su mentalno i fizički zdraviji i opušteniji.
Aditivi u hrani kao okidači za razna oboljenja i stanja: Znamo li šta jedemo?
23.02.2025.•
4
Aditivi koji su zabranjeni u Americi i Evropskoj uniji i dalje se nalaze na trpezama u Srbiji.
Osim šefova i kolega: Neočekivane stvari koje mogu podići krvni pritisak
23.02.2025.•
1
Visok krvni pritisak ili hipertenzija ponekad je povezan s uobičajenim uzrocima kao što su prekomerni unos soli i stres.
Stalno žudite za nečim slatkim nakon obroka? Studija otkriva zašto je to tako
23.02.2025.•
3
Većini nas poznat je osećaj kad se dobro najedemo, ali još želimo nešto slatko.
Batut: Više od 14.000 obolelih od gripa i prehlade prošle nedelje
21.02.2025.•
0
Od 10. do 16. februara u Srbiji su zabeležena 14.072 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Doktorka objašnjava: Kako vitamin K2 utiče na vaše kosti i zbog čega je važan?
18.02.2025.•
0
Vitamin D igra glavnu ulogu u izgradnji i održavanju zdravlja kostiju, ali deluje i direktno na imunološki odgovor organizma.
Doktori održali srce u životu van tela rekordnih 12 sati
18.02.2025.•
0
Univerzitetska bolnica u Bernu saopštila je da su lekari uspeli da održe srce živim izvan ljudskog tela rekordnih 12 sati pre nego što je uspešno obavljena transplantacija.
Uz pomoć testa sa kukuruzom izračunajte koliko hrana putuje kroz vaš organizam
16.02.2025.•
4
Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.
Salo na stomaku znatno povećava rizik od oštećenja jetre pri konzumiranju alkohola
16.02.2025.•
1
Osobe koje pate od dijabetesa ili imaju masnoće koncentrisane oko stomaka, više nego dvostruko su sklonije ozbiljnom oštećenju jetre pri unosu alkohola, pokazali su rezultati novog istraživanja.
Dremka tokom radnog vremena dobra ideja ili ne: Evo šta su pokazala istraživanja
16.02.2025.•
1
Dremanje tokom dana je u pojedinim delovima sveta kulturna norma, ali da li dremanje može promeniti radni dan? Stručnjaci razmatraju potencijalne prednosti dremanja na poslu.
SZO: Na alkoholnim pićima štampati upozorenje o opasnosti od raka
15.02.2025.•
5
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je nove nalaze o "alarmantom" nedostatku svesti o povezanosti konzumiranja alkohola sa oboljenjima raka širom Evrope
Službeni glasnik: Proglašen prestanak epidemije kovida19 na teritoriji Srbije
14.02.2025.•
2
Ministar zdravlja doneo je naredbu o proglašenju prestanka epidemije kovida na osnovu člana 50. stav 4. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i člana 15. stav 3. Zakona o državnoj upravi,
Psihoterapeut otkriva: Kako nastaju depresija i anksioznost
14.02.2025.•
1
Sve veći broj ljudi pati od anksioznog ili depresivnog poremećaja a poznati hrvatski psihoterapeut Laslo Pinter otkriva koje su sličnosti i razlike ta dva stanja.
Jod - važan za organizam
14.02.2025.•
0
Jod igra značajnu ulogu u zdravlju štitne žlezde i celokupnog organizma.
U Srbiji sve više slučajeva sifilisa: Najmlađi oboleli imao 14, a najstariji 75 godina
13.02.2025.•
2
Načelnik Službe za venerične bolesti u Gradskom zavodu za kožne i venerične bolesti Milan Bjekić rekao je da su u Srbiji, kao i u Evropi, polne bolesti poslednjih nekoliko godina u porastu.
Doktorka Batuta o tome ko najčešće oboleva od gripa i kada se očekuje pik
12.02.2025.•
0
U Srbiji je ukupno registrovan 14.081 slučaj oboljenja sličnih gripu, sa srednjim intenzitetom virusne aktivnosti, a u naredne dve nedelje se bližimo piku obolevanja.