Zimsko računanje vremena od nedelje: Časovnici se vraćaju sat unazad, a kako utiče na organizam?
Letnje računanje vremena završava se u nedelju, 27. oktobra u tri sata ujutru, kada se časovnici vraćaju jedan sat unazad i tada počinje zimsko računanje vremena.
Foto: Pixabay
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog poslednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedelje, dok se na letnje računanje vremena prelazi poslednje nedelje u martu, kada se vreme pomera jedan sat unapred.
Doktor Dušan Vešović rekao je da u ljudskom organizmu sve praktično funkcioniše na 24-satnom nivou i da remećenje tog ritma može da dovede do nekih zdravstvenih efekata i nekih problema.
"Mi kad se naučimo na jedan ritam najbolje ćemo funkcionisati tako, ali ako promenimo to je stres za nas i naš organizam. Naravno svi će se adaptirati, neko pre, neko kasnije adaptirati, jer tih sat vremena nije velika razlika, ali u nekom datom trenutku predstavlja problem", rekao je on za Tanjug.
Vešović je naglasio da zbog promene sata ljudi osećaju stanje umora, nemaju koncentraciju i pažnju, a dolazi i do promene u krvnom pritisku.
U tom periodu, kako je istakao češći su i pozivi upućeni Hitnoj pomoći i to od pacijenata koji imaju hronična oboljenja.
"Ukoliko imamo kardiovaskularne pacijente, tada mogu da se jave moždani, srčani udari, može da dođe i do aritmija", rekao je Vešović i naglasio da pacijenti ne smeju da dozvole sebi da nemaju terapiju koja je prepisana od strane lekara.
Istakao je da su rezultati istraživanja pokazali da period adaptacije može trajati svega nekoliko dana, a za grupe pacijenata koji boluju od hroničnih i kardiovaskularnih bolesti adaptacija može trajati i do dve nedelje, a prosek je da traje sedam dana.
Prema njegovim rečima, mladi ljudi se brže prilagođavaju promeni vremena, jer su njihovi adaptivni mehanizmi neistrošeni, dok se stariji, posebno oni koji imaju hronične bolesti, dijabetes, kardiovaskularna oboljenja sporije prilagođavaju.
On naglašava i da je važno da ljudi imaju dobre životne navike koje podrazumevaju dovoljan unos vode, redovne obroke i dovoljnu količinu sna.
Vešović je pojasnio i da se ljudi ne bude zbog buke oko sebe, odnosno zbog toga što su drugi ustali, već zato što ih svetlost probudi tako što preko očnog živca ulazi u nervni sistem i daje signal organizmu da je jutro i da je vreme da se započne dan.
"Bilo bi najbolje da ustanemo ujutro i da ležimo uveče oko 23 časa, zbog hormonskog statusa, u večernjim satima kako pada količina svetlosti oko nas, tako naš sistem reaguje na taj pad količine svetlosti", rekao je doktor Vešović.
Fizičar Slobodan Bubnjević izjavio je da je prema Zakonu o računanju vremena uređeno da se posljednjeg vikenda u oktobru pomera sat i prelazi na zimsko računanje vremena koje je kako je naglasio u Srbiji zapravo prirodno astronomsko vreme u ovom delu Evrope.
To pomeranje sata, kako ističe donosi i energetske uštede.
"Kada ljudi po danu žive, dakle po obdanici, tada dolazi do uštede energije, a veća je i bezbednost u saobraćaju. Međutim, ova promena vremena koja se dva puta godišnje dešava dovodi do velikog stresa kod ljudi", rekao je on za Tanjug.
Dodao je i da je pomeranje sata tekovina 20. veka. On je ukazao i na to da se često diskutuje o ukidanju pomeranja sata i da dolazi do sukoba mišljenja, jer zemljama severne Evrope ovo ne čini onu korist kao zemljama sa juga Evrope koje žive od turizma i kojima dužina obdanica u tom delu Evrope ima ulogu i u ekonomskom profitu.
"Tu nije reč samo o energetskim uštedama ili u medicini, vreme prožima naše živote i ovde imamo puno različitih aspekata koji treba da se uzmu u obzir", rekao je Bubnjević.
Prema njegovim rečima za nas bi bilo izuzetno pogubno na svim nivoima ako bismo odustali od toga da usaglašavamo merenje vremena sa našim neposrednim susedima i sa Evropom.
"Sva rešenja koja možete da smislite koje ne idu ka tome da svi jednako merimo prave mnogo veće gubitke, i po medicini praktično nema oblasti života koja ne bi bila oštećena ako bi mi izmisli neko svoje računanje vremena i odustali od usaglašavanja. Kad živite na svetlu, onda je prosto, život lepši", zaključio je Bubnjević.
Većina zemalja u Evropi i SAD pomera kazaljke
Većina zemalja u Evropi i gotovo cela Severna Amerika pomeraju kazaljke na satu dva puta godišnje, a tu praksu prvi put je uvela Nemačka 1916. u jeku Prvog svetskog rata da bi se štedeo ugalj korišćen za osvetljavanje.
Njen primer sledile su i Velika Britanija, Rusija i SAD, a sezonsku promenu sata uvelo je više od 140 država.
Osnovna ideja bila je da se bolje iskoristi dnevna svetlost što je još 1784. zagovarao američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin koji je objavio esej u kome je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svećama.
Broj zemalja koje su menjale sat između značajno se smanjio između dva rata, a letnje računanje vremena ponovo je uvedeno nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog veka, sa ciljem da se uštedi energija.
Letnje računanje vremena u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.
Iako od 1996. sve zemlje EU pomeraju sat dva puta godišnje, Evropska komisija je 2018. predložila ukidanje te prakse, a članice EU imale su rok do aprila 2020. da se izjasne da li će ostati da letnjem računanju vremena ili će se prebaciti na zimski režim.
Konačna odluka nije doneta jer je proglašena pandemija korona virusa, a izjašnjavanje o tom pitanju je odloženo. Iako je bilo najava, ni u Srbiji još nije donet zakon o ukidanju sezonske promene računanja vremena.
Pojedine države u svetu su ukinule praksu menjanja računanja vremena, a najpoznatiji primer zemlje je Rusija, koja se prostire kroz 11 vremenskih zona, a koja je 2014.godine odbacila letnje računanje vremena.
Računanje vremena ne menja se ni u Kini, Japanu, Južnoj Koreji, Turskoj, Gruziji, Belorusiji, širom afričkog kontinenta.
Kao jedan od razloga za napuštanje letnjeg računanja vremena najčešće se navode naučna istraživanja o uticaju pomeranja sata na zdravlje ljudi, kao i istraživanja o povezanosti pomeranja časovnika i saobraćajnih nezgoda.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Antidepresiv povučen iz prodaje u SAD: Pronađene kancerogene čestice
26.10.2024.•
0
Američka uprava za hranu i lekove (FDA) povukla je iz prodaje više od 7.000 flašica duloksetina, antidepresiva koji se prodaje pod imenom Kimbalta.
Sledeće nedelje vaučere za lekove i rehabilitaciju obolelih od retkih bolesti dobija 600 porodica
25.10.2024.•
0
Ministarstvo za brigu o porodici saopštilo je da će oko 600 porodica koje imaju članove obolele od retkih bolesti dobiti vaučere u toku sledeće nedelje, na kućne adrese.
U Vojvodini od 2019. pokretnim mamografima pregledano 25.000 žena
24.10.2024.•
1
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je da je od 2019, kada su kupljena dva pokretna mamografa, u Vojvodini pregledano skoro 25.000 žena i otkriveno oko 200 slučajeva karcinoma dojke.
Nestašica leka za obolele od kancera: RFZO kaže da stiže sledeće nedelje
24.10.2024.•
1
Lek "litalir", koji koriste oboleli od kancera, trebalo bi da stigne u apoteke do 1. novembra, rekli su u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje.
Bolnica u Švedskoj greškom uklonila 33 materice
23.10.2024.•
4
Tokom prošle i ove godine zbog pogrešne dijagnoze Univerzitetske bolnice u Švedskoj kod 33 žene operacijom je uklonjena materica, zbog čega je glavni lekar te bolnice izrazio duboko žaljenje.
Zbog sve više gojazne dece: Direktori meksičkih škola će biti kažnjeni ako ne ukinu brzu hranu
22.10.2024.•
0
Direktori škola u Meksiku su od Vlade dobili rok od šest meseci da postepeno ukinu brzu hranu u školama ili će dobiti novčane kazne.
Zašto je dobro piti gaziranu vodu?
21.10.2024.•
0
Gazirana voda je izvrstan osvežavajući napitak koji hidrira telo, ali ima i druge povoljne zdravstvene učinke.
Istorijsko dostignuće: Egipat iskorenio malariju
20.10.2024.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas potvrdila da u Egiptu više nema malarije, što je dostignuće koje je agencija Ujedinjenih nacija za javno zdravlje pozdravila kao "zaista istorijsko".
Još jedno istraživanje analiziralo da li povremeni post produžava život - ovo su zaključci
20.10.2024.•
5
Smanjenje unosa kalorija i preskakanje obroka mogu biti uspešna strategija za produženje godina života, mada, kako naučnici kažu - postoji "caka".
Sa tržišta povučena serija leka Diklofenak HF
20.10.2024.•
0
Serija leka Diklofenak HF 50 mg u pakovanju od 20 gastrorezistentnih tableta povučena je dobrovoljno sa tržišta, obavestila je Agenciju za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) Hemofarm.
Proglašen mrtvim, probudio se malo pre vađenja organa za doniranje
20.10.2024.•
3
Muškarac, koji je proglašen mrtvim u bolnici u Kentakiju, probudio se na operacionom stolu neposredno pre nego što su hirurzi planirali da mu izvade organe za doniranje, saopštila je njegova porodica.
Savet EU odobrio strože standarde kvaliteta vazduha
20.10.2024.•
1
Savet Evropske unije je usvojio direktivu kojom se uvode novi standardi kvaliteta vazduha i stroža ograničenja za najveće zagađivače, čime se približava smernicama Svetske zdravstvene organizacije.
Lončar tvrdi: U januaru se ukidaju liste čekanja za kataraktu i magnetnu rezonancu
19.10.2024.•
5
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izneo je tvrdnju da će u januaru naredne godine biti ukinute liste čekanja za operaciju katarakte, magnetnu rezonancu i koronarografiju.
Srbija od novembra uvodi skrining za rano otkrivanje raka pluća
17.10.2024.•
13
U Srbiji će novembra početi organizovani skrining za rano otkrivanje raka pluća.
Radioaktivni otpad za proizvodnju pribora za jelo i kuvanje: Samo ako građani Francuske to odobre
16.10.2024.•
9
Francuska bi mogla da pretvori radioaktivni otpad u pribor za jelo i kuvanje samo ukoliko javnost pristane na predloženo postrojenje za reciklažu tog otpada.
Ideja zdravstvenih vlasti u Britaniji: Nezaposlenima dati vakcine za mršavljenje da lakše nađu posao
15.10.2024.•
2
Nezaposleni u Velikoj Britaniji koji imaju problem sa gojaznošću mogli bi da dobiju vakcine za mršavljenje, što bi im pomoglo da nađu posao, predložio je ministar zdravlja Ves Striting.
Slušni aparat je higijena i kultura života
15.10.2024.•
0
Danas da idemo gluvi kroz život nekako ne ide, koristiti slušni aparat je prosto higijena i kultura života, rekla je nedavno dr Galina Joković, ORL specijalista i subspecijalista audiologije.
Kako na vreme otkriti aneurizme: "Tihe ubice" unutar mozga
15.10.2024.•
0
Proširenje krvnih sudova unutar mozga, odnosno interkranijalne aneurizme, predstavljaju ozbiljni zdravstveni problem koji, ukoliko nije otkriven na vreme, može dovesti i do smrti.
Maženje kao terapija: Pomaže protiv bola, straha i depresije
14.10.2024.•
1
Istraživači iz Bohuma, Duizburga, Esena i Amsterdama dokazali su u svojim studijama da su dodiri naročito efikasni u ublažavanju bola, depresije i straha.
Studija: Ako je dete sa 11 godina dobrog mentalnog zdravlja, manje šanse da će biti gojazno sa 17
13.10.2024.•
2
Dobro mentalno zdravlje u uzrastu od 11 godina smanjuje rizik od gojaznosti ili prekomerne tjelesne težine u uzrastu od 17 godina, pokazuje istraživanje, objavila je nemačka agencija dpa.
Komentari 3
Paja
K
Neko iz mase
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar