
Uzrok dugog kovida je konačno otkriven: Može se sprečiti i lečiti
Tim naučnika je na osnovu brojnih studija zaključio da većinu, ako ne i sve slučajeve dugotrajnog kovida, uzrokuju virusi koji su ostali skriveni u telu i nastavili da se razmnožavaju.

Foto: Pixabay
Tokom pandemije kovida naučnicima je postalo jasno da neki simptomi bolesti ipak opstaju kod značajnog broja ljudi koji su se oporavili od infekcije, piše Index.hr.
Ovaj fenomen se naziva dugi kovid, a odnosi se na stanje u kome simptomi traju tri meseca ili duže od početka bolesti.
Simptomi uključuju umor, probleme sa koncentracijom, bolove u mišićima i zglobovima, kratak dah, glavobolje, poremećaje sna i kognitivna oštećenja kao što je "magla u mozgu".
Stanje koje pogađa stotine miliona ljudi
Ovo stanje može uticati na ljude svih uzrasta, bez obzira na težinu početne infekcije, a procenjuje se da se razvija kod 5-10% zaraženih. Štaviše, podaci pokazuju da deca nisu pošteđena dugog kovida. Procenjuje se da je samo u SAD oko 5,8 miliona dece zaraženo dugotrajnim kovidom.
Njegova globalna rasprostranjenost se procenjuje na nekoliko stotina miliona.
Potraga za uzrokom dugog kovida
Do nedavno nije bilo jasno šta uzrokuje ove produžene simptome. Da bi objasnili dugi kovid, naučnici su predložili nekoliko bioloških mehanizama koji uključuju imunološku i inflamatornu disfunkciju, disbiozu mikrobiote, autoimunost, endotelnu disfunkciju, abnormalnu neurološko signaliziranje, reaktivaciju endogenih herpesvirusa i perzistentnost koronavirusa.
Virusna perzistencija
Međutim, u članku objavljenom u najnovijem izdanju Medicinskog žurnala Australije (MJA), tim naučnika je na osnovu brojnih studija zaključio da većinu, ako ne i sve slučajeve dugotrajnog kovida, uzrokuju virusi koji su ostali skriveni u telu i nastavili da se razmnožavaju.
Relativno rano u pandemiji je uočeno da kod nekih ljudi virus SARS-CoV-2, ili barem ostaci virusa, mogu da opstanu u različitim tkivima i organima tokom dužeg vremenskog perioda. Ovaj fenomen je poznat kao "virusna perzistencija".
Iako je dugotrajno prisustvo rezidualnih virusnih fragmenata u telima nekih ljudi sada dobro utvrđeno, ostaje manje jasno da li još uvek postoje živi virusi u telima onih koji su se oporavili, a ne samo u njihovim rezidualnim delovima, i ako postoje, da li su oni pravi uzrok dugotrajnog kovida.
Zašto je važno znati uzrok?
Autori novog rada iz MJA ističu da je ova razlika ključna jer živi virus može biti ciljan specifičnim antivirusnim pristupima na način na koji "mrtvi" virusni fragmenti ne mogu.
Perzistentnost virusa ima dve značajne implikacije:
1. Kada se javi kod nekih osoba sa jako oslabljenim imunitetom, može postati izvor novih i značajno drugačijih varijanti, kao što je JN.1.
2. Ima potencijal da nastavi da izaziva simptome kod mnogih ljudi u opštoj populaciji dugo nakon akutne bolesti.
Potvrda teze o upornoj infekciji
Iako ne postoji nijedno istraživanje koje nepobitno direktno potvrđuje da je uporni virus uzrok dugog kovida, brojna nedavna istraživanja snažno ukazuju na takav zaključak.
Na primer, pregledna studija objavljena u februaru u časopisu Nature pokazala je da veliki broj ljudi sa blagim simptomima kovida-19 doživljava produženi period izlučivanja genetskog materijala virusa, tzv. virusna RNK, iz respiratornog trakta. Oni sa upornim izlučivanjem ove virusne RNK, što gotovo sigurno implicira prisustvo živog virusa, imali su 50% veći rizik od razvoja dugotrajnog kovida.
Neke druge studije su otkrile replikaciju virusne RNK i proteina u krvnim tečnostima pacijenata godinama nakon početne infekcije, što je znak da se virus verovatno replicira duže vreme u nekim skrivenim rezervoarima u telu, što može uključivati krvne ćelije.
Još jedna studija, objavljena u časopisu The Lancet Infectious Diseases, otkrila je virusnu RNK na deset različitih mesta u tkivima i uzorcima krvi u periodu od jednog do četiri meseca nakon akutne infekcije. Utvrđeno je da je rizik od dugotrajnog kovida četiri meseca nakon infekcije veći kod onih sa uporno pozitivnom virusnom RNK.
Isto istraživanje je takođe dalo naznake o tome gde u telu virus može da se zadrži. Gastrointestinalni trakt se pokazao kao jedna od ključnih oblasti.
Konačno, studija objavljena nedavno u časopisu Clinical Microbiology and Infection takođe je potvrdila da uporno prisustvo virusa povećava verovatnoću dugog kovida.
Australijski naučnici, autori nove studije objavljene u AMJ, istakli su u časopisu Conversation da formalni dokazi da virus SARS-CoV-2 može ostati u telu godinama, sposoban za replikaciju, još uvek nedostaju.
Oni objašnjavaju da je razlog tome taj što je tehnički izazovno izolovati živi virus iz rezervoara u telu gde se virus "skriva".
Uprkos tome, oni veruju da sada postoji dovoljno ubedljivih kumulativnih dokaza da živi virusi izazivaju dugotrajnu akciju na toj osnovi.
Mogući lekovi
Tim smatra da bi, na osnovu postojećih saznanja, trebalo ubrzati testiranje poznatih antivirusnih lekova za prevenciju i lečenje dugotrajnog kovida, kao i istraživanje novih.
Na primer, jedan takav potencijalni lek mogao bi da bude lek za dijabetes metformin, za koji se pokazalo da ima dvostruki pozitivan efekat kod dugotrajnog kovid-19.
Posledice saznanja o uzroku dugog kovida
Ideja o "dugotrajnoj infekciji" kao doprinositelju ili čak pokretaču dugog kovida mogla bi pomoći da se razjasni stanje u očima šire zajednice i poveća svest u široj javnosti, kao i među medicinskim radnicima.
Naime, kaže australijski tim, trebalo bi da poveća svest u zajednici o važnosti smanjenja stope reinfekcija. Ističu da rizik od dugotrajnog kovida ne nosi samo prva infekcija, već i svaka naredna.
Podsećaju nas da je dugi kovid uobičajen i da nije ograničen samo na ljude sa visokim rizikom od teške akutne bolesti, već pogađa sve starosne grupe.
Ovde je zanimljivo da je studija objavljena u MJA pokazala da je najveći uticaj dugog kovida zabeležen kod ljudi starosti od 30 do 49 godina.
Nova studija objavljena u časopisu The Lancet eClinical Medicine pokazala je da je vakcinacija povezana sa manjim rizikom od dugotrajnog kovida nakon tri, šest i 12 meseci kod starije dece, kao i manjim rizikom od reinfekcije.
Preporuke za zaštitu
Na osnovu svega navedenog, autori su izneli nekoliko ključnih preporuka.
Za sada, ističu, svi bi trebalo da smanjimo svoju izloženost virusu koristeći dostupne alate:
- obezbeđivanje čistog vazduha u zatvorenim prostorima provetravanjem prostorija ili ventilacijom
- korišćenje kvalitetnih maski u situacijama kada nismo sigurni u kvalitet vazduha u zatvorenim prostorima ili u gužvi
- testiranje i lečenje u slučaju pozitivnog testa, a pogođeni treba da vode računa i o zaštiti drugih nošenjem maski, boravkom kod kuće i provetravanjem prostora
- vakcinacija buster dozama.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Testirano više od 93.000 beba: Od početka skrininga SMA otkrivena kod 10 mališana
01.04.2025.•
0
Od početka obaveznog skrininga na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA) u septembru 2023, testirano je 93.269, a dijagnoza je utvrđena kod 10 beba, saopštilo je udruženje SMA Srbija.
Nedostatak joda u ishrani
31.03.2025.•
0
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, nedostatak joda je jedan od uzroka oštećenja mozga u detinjstvu, što dovodi do poremećenog kognitivnog i motoričkog razvoja.
Sve više mladih u Holandiji traži eutanaziju zbog depresije
30.03.2025.•
4
Broj ljudi koji su umrli eutanazijom u Holandiji prošle godine je porastao za 10 odsto, pokazali su novi podaci, a nadzorno telo pozvalo je lekare na veliki oprez u slučajevima psihičkih bolesti.
Meksiko zabranio brzu hranu u školama
30.03.2025.•
0
Meksiko je uveo zabranu brze hrane u školama širom zemlje, čime vlada nastoji da reši rastući problem gojaznosti i dijabetesa u toj zemlji.
Problemi sa zubima: Zanemarivanje može dovesti do teških infekcija i ozbiljnijih problema
29.03.2025.•
0
Pokvareni zubi kod čoveka nisu samo estetski problem -oni značajno utiču na celokupno zdravlje čoveka i stanje organizma.
Prvi put u ljudsko biće presađena genetski midifikovana svinjska jetra
27.03.2025.•
3
Kineski lekari prvi su put u svetu transplantirali svinjsku jetru ljudskom primaocu, objavili su naučnici s vojnog medicinskog univerziteta u Sijanu u severozapadnoj Kini.
Studija: Žvakaće gume oslobađaju mikroplastiku direktno u usta
27.03.2025.•
0
Žvakaće gume oslobađaju stotine čestica mikroplastike direktno u usta, pokazala je nova studija.
Naučnici upozoravaju: Čaj u kesici može biti opasan po zdravlje - evo zašto
25.03.2025.•
0
Količina mikroplastike povećava se u svetu oko nas, pa samim tim i u našim telima, budući da je unosimo na razne načine.
Nedostatak joda u ishrani
24.03.2025.•
0
Nedostatak joda može uzrokovati različite probleme sa kožom i kosom, jer je jod važan za pravilno funkcionisanje štitne žlezde, koja utiče na rast i regeneraciju tkiva.
Holandska vlada pooštrava propise za reklamiranje nezdrave hrane
23.03.2025.•
2
Holandska vlada pokušava da ograniči prodaju nezdravih grickalica i pića deci, pooštravanjem propisa o televizijskim reklamama i ambalaži proizvoda.
Studija pokazala: Vruća hrana u plastičnim posudama može ugroziti zdravlje srca
23.03.2025.•
0
Rezultati su pokazali da ljudi koji često jedu hranu iz plastičnih kontejnera češće imaju srčane probleme, posebno kongestivnu srčanu insuficijenciju, piše "Njujork post".
Srce je organ koji brže stari: Evo kako da ga "podmladite"
22.03.2025.•
0
Možda mislite da sa svakim rođendanom vaše srce postaje starije, ali u stvarnosti, vaše srce ponekad stari brže od vas.
Ne škodi ponoviti: Evo šta nikako ne smete da radite ako vam se uvuče krpelj
22.03.2025.•
3
Lepo vreme i češći boravak u prirodi povezani su, nažalost, i sa neprijatnim susretima sa krpeljima.
Veliko otkriće na pomolu: Nova nada za terapiju Parkinsonove bolesti
21.03.2025.•
2
Australijski naučnici došli su do potencijalno revolucionarnog otkrića, koje bi moglo otvoriti put razvoju novih lekova za Parkinsonovu bolest, najbrže rastućoj neurodegenerativnoj bolesti na svetu.
Kad je teško pronaći pravu reč: Znak da mozak slabi
19.03.2025.•
0
Mnogi od nas osećaju da tokom godina u svakodnevnom životu imamo poteškoća da pronađemo pravu reč.
Kognitivne sposobnosti i starenje: Kako se gube i da li je to nužno?
18.03.2025.•
0
Nova studija o moći ljudskog mozga ukazuje da pad kognitivnih sposobnosti u kasnijem periodu života nije nužno dat.
Naučnici otkrili koji je najgori bol koji možemo osetiti
16.03.2025.•
5
Istraživanjem iz 2020. godine u kom je učestvovalo preko 1.600 ljudi upoređivan je nivo bola izazvan različitim stanjima, poput lomova kostiju, ubodnih rana, migrena i sličnih neugodnosti.
Švajcarski lekari prepisuju posete muzejima kao terapiju
16.03.2025.•
3
Lekari u Švajcarskoj proširuju terapijske metode za pacijente sa mentalnim poteškoćama i hroničnim bolestima, uključujući šetnje u javnim vrtovima, galerijama i muzejima.
Postoji nekoliko hormona sreće: Koji su i kako da znamo da imamo njihov manjak?
16.03.2025.•
0
Dopamin, serotonin, endorfin i oksitocin čine četiri glavna hormona sreće. Ovi neurotransmiteri sarađuju, dopunjuju jedni druge i imaju složene uloge u telu.
Neurolozi upozoravaju: Ova popularna pića ozbiljno štete zdravlju mozga
15.03.2025.•
1
Često razmišljamo o ishrani kao o načinu poboljšanja fizičkog zdravlja, kao što je održavanje optimalne telesne težine, zdravlja srca i ravnoteže šećera u krvi.
Ima neka tajna veza: Evo kako pistaći utiču na vid
13.03.2025.•
3
Naučnici sa Univerziteta Tafts otkrili su da konzumiranje samo dve šake pistaća dnevno može pomoći u zaštiti od makularne degeneracije, glavnog uzroka gubitka vida kod starijih osoba.
Komentari 1
Željo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar