
Da li treba da štedite u evrima ili je dolar, ipak, sigurniji?
Vrednost američke valute u odnosu na evropsku jača već duže vreme, a taj trend će se nastaviti sve dok traje rat u Ukrajini, čije se posledice snažno reflektuju na "Stari kontinent".

Foto: Pexels (Jeff Weese)
Poslednjih dana statistika potvrđuje trend inflacije. Tako je krajem marta godišnji rast cena u Evropskoj uniji dostigao 7,5 odsto, najviše u poslednje četiri decenije. U Srbiji je još i veći, 9,2 odsto, pa je razumljivo da ljudi traže način kako da sačuvaju deo novca koji im preostane nakon što izmire sve mesečne potrebe. Jasno je da će gubiti bar za iznos inflacije ukoliko ga budu čuvali u dinarima.
Evro gubi vrednost
Međutim, neizvesnost postaje veća kada vlasnici shvate da i evro gubi vrednost. Kako već desetak godina, banke, praktično, ne plaćaju kamatu na štednju, običnom čoveku nije lako da nađe formu u kojoj bi ušteđeni novac očuvao kupovnu moć.
Poprilično raširena praksa ulaganja u stanove ili garaže podrazumeva relativno veću ušteđevinu i nije rešenje za ljude koji se bore da za "crne dane" sačuvaju manje vrednosti, do otprilike 5.000-6.000 evra. Pokušaj da se novac transformiše u zlato, platinu, paladijum, znači da se novac duže vreme drži u manje likvidnom obliku. Takođe, poslednjih godina skočila je cena ovim i nekim drugim metalima u kojima se tezauriše novac, pa preti opasnost da naglo izgube na vrednosti kada aktuelan trend prođe. Tako je zlato u poslednje dve decenije poskupelo bezmalo 440 odsto, sa 410 na 1.890 dolara za finu uncu.
Jedan od novijih pokušaja očuvanja vrednosti je privatno finansiranje uspešnih preduzetnika. Tako se građani udružuju u grupe od kojih svaka finansira pet-šest zanatlija za koje procene da imaju perspektivan biznis. Praktično, svaki uzdruženi građanin ušteđevinu podeli na pet-šest delova za svakog od odabranih malih privrednika, čime je i diversifikovao ulaganja, a sve uz kamatu od šest-sedam odsto, svakako nižu od one po kojoj bankari zajme poslovnom svetu.
Veoma teško
U svakom slučaju, postaje sve teže da se sačuva vrednost ušteđevine. Takva situacija je posledica ponajviše monetarnih politika koje se vode širom sveta, a koje se svode na intenzivno štampanje novca. Lideri u upumpavanju novca su upravo najmoćnije centralne banke, američka i evropska, pa ne čudi da vrednost gube i dolar i evro. Posledica je da se svi kupovinom što brže oslobađaju novca, a kada im za pribavljanje vrednije stvari zatreba veća svota, rešenje se traži u kreditu.
Zapravo, cilj komotnih monetarnih politika i jeste bio uvećanje potrošnje i kreditiranja. Ali, običan čovek se našao u teškoj situaciji da iznađe način očuvanja vrednosti onoga što ušpara.
Na kraći period štednje, ljudi, ipak, retko kada imaju nešto bolje od ulaganja u čvrst novac. Dakle, dinarima se kupuju evri, dolari, franci, funte, jeni, a oni egzotičniji ispipavaju kakve su u ovom pogledu mogućnosti juana, kanadskog dolara ili norveške krune. A kako inflacija jača, beg iz dinara je sve veći, mada je kurs dinara već godinama neubičajeno stabilan. Povremeno, dinar čak i jača, ali ovdašnji čovek još uvek nema dovoljno poverenja u domaću valutu i zato ulaže u neku od svetski afirmisanih.
Pre pet godina
Nije, međutim, svejedno za koju valutu se kupac odluči. U nas je dugo evro bio neprikosnoven, međutim već nekoliko godina evropski novac slabi, dodatno od kada je u Ukrajini započeo rat. Pre pet godina evro je vredeo 1,29 dolara, a pre neki dan samo 1,05. Vidljivo je da je u odnosu na američku valutu slabiji 19 odsto, pri čemu je vidljivo da se dve trećine pada desilo od kako su počele žešće prepirke, potom i sukobi oko Ukrajine.
Ovih dana mnogo je bolje kupovati dolar nego evro. Razlog je pre svega u činjenici da su kamatne stope u SAD počele da rastu kako bi zauzdale unazad četiri decenije najvišu inflaciju. Rašće čitave tekuće sezone, verovatno i dve naredne godine. Time pozajmljivanje postaje skuplje, pa novcu vrednost raste.
Rat obara evro
Sa druge strane, Evropska unija još nije počele uvećanje svoje referentne kamatne stope. Nameravala je do kraja godine jednom da uveća, ali, nakon izbijanja sukoba na istoku kontinenta, veliko je pitanje hoće li od promene evropske monetarne politike išta biti. Naravno, inflacija buja.
Drugi nepovoljan momenat za evropsku valutu je snažan efekat ukrajinskiog sukoba na ekonomsku situaciju u Evropi, mnogo veći nego što je na SAD. Upravo ratna razaranja i nevolje sa energentima su razlog što se Evropska centralna banka dvoumi da li da ove godine uopšte započne zaustavljanje rasta cena.
Postoji i treći uzrok koji "gura" dolar naviše, barem u poređenju sa evropskim novcem. Reč je o opštem nivou kamata, mnogo višim na drugoj strani Atlantika, a to je, možda, i odlučujuće za vrednost valute. Dakle, po svim pokazateljima očekuje se da i u narednom periodu američka valuta jača, primetno više od evropske. Štaviše, dok rat u Ukrajini ne prestane i dok se ne razjasni način kako Evropska unija planira da reši energentske probleme, po svemu sudeći korisnije je kupovati bilo koju svetsku valutu, franak, jen ili funtu, nego evro.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
34
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
33
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
6
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
57
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Država povećala akcize na gorivo, alkohol, kafu i drugo - to znači poskupljenja
16.02.2025.•
63
Vlada Srbije je od 1. februara povećala akcize na, između ostalog, gorivo, alkohol, kafu, tečnosti za punjenje e-cigareta, nikotinske vrećice, duvanske prerađevine, prirodni gas za krajnju potrošnju.
NBS: I dalje se najviše isplati dinarska štednja
16.02.2025.•
5
Narodna banka Srbije (NBS) je saopštila da je u Srbiji i dalje isplativije štedeti u dinarima i da su štedni ulozi u domaćoj valuti krajem 2024. dostigli rekordni iznos od 191,2 milijarde dinara.
Svemirska kompanija Džefa Bezosa deli oko 1.400 otkaza
16.02.2025.•
0
Generalni direktor svemirske kompanije "Blue origin" Dejv Limp najavio je otpuštanje oko 10 odsto osoblja u celoj kompaniji, što je oko 1.400 zaposlenih od skoro 14.000.
Zbog tabloidnih napada: Đenerali se povlači iz rada Privredne komore Srbije i Udruženja osiguravača
14.02.2025.•
9
Đenerali osiguranje se povlači iz rada PKS i Udruženja osiguravača Srbije jer nijedna od tih organizacija nije reagovala na tabloidne napade na predsednika Izvršnog odbora te kuće, Dragana Filipovića.
Komentari 19
Figura
Pitanje od cega da stedis kada si na minimalcu???I
Upgrading
Degrading
Bolje I rusofob nego rusofil.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar