
Krediti uskoro i trostruko skuplji
Kamate na državne obveznice desetogodišnje ročnosti u SAD su, posle bezmalo pola decenije, dostigle tri odsto.

Foto: Pexels (Monstera)
To se smatra signalom da dolazi do promene na najsnažnijem finansijskom tržištu, odnosno da počinje poskupljivanje svih formi kreditiranja.
Razlog promena je odluka Federalnih rezervi, svojevrsne centralne banke u SAD, da po drugi put u tekućoj godini poveća osnovnu kamatnu stopu. Nakon što je 19. marta povećana za 0,25, u sredu 4. maja je uvećana za dodatnih 0,50 odsto i sada se kreće između 0,75 i jedan odsto.
Podsetimo, nakon krize 2008. godine ova stopa je neprekidno umanjivana, pa je pre nešto više od pet sezona po prvi put u istoriji postala negativna, potom dugo bila na nuli. Posledično, novac nikada nije bio jeftiniji, te je usledio talas pozajmljivanja love i masovne kupovine.
Protiv inflacije
Naravno, bio je to način da se savlada finansijski kriza čije je osnovno obeležje bila slaba potražnja. No, 14 godina upumpavanja novca i gotovo besplatnog kreditiranja ostavilo je traga u vidu uvećane potrošnje i sledstvenog rasta cena. Pandemija je dve i po godine dodatno zadavala probleme, prvo naglo smanjenom aktivnošću ljudi, potom dosta brzim izlaskom iz najsnažnije faze globalne bolesti. Sve je kulminiralo snažnom inflacijom, u februaru je bila 7,5, da bi u martu premašila 8,5 odsto, što je najviše još od 1981. godine.
Moglo bi se reći da u FED-u nisu mogli da zažmure i počeli su sa podizanjem kamatne stope. Guverner Džej Pauel je još krajem prošle godine najavljivao promenu monetarne politike SAD, da bi sredinom januara najavio da će ove godine osnovna kamatna stopa biti podizana čak pet puta. Međutim, malo ko je očekivao da će u samo jednoj promeni rasti i po 0,5 odsto.
Ali, inflacija ubrzano buja, pa je Pauel najavio realnim da i u naredna dva puta porast bude veći nego što je uobičajeno. Šta više, među američkim monetaristima nije mali broj onih koji procenjuju da će prvi naredni skok osnovne kamate biti 0,75 odsto.
Prodaja nakupljenih obveznica
Američke stručnjake je posebno zabrinuo pad BDP-a u prvom kvartalu tekuće godine za 1,5 odsto. To je posledica snažne inflacije. Stoga je Pauel odučio da FED započne i prodaju obveznice tokom poslednjih 14 sezona masovno otkupljivanih. Prvo će se mesečno prodavati državne obveznice u vrednosti od 30 milijardi dolara i privatne u visini od 17,5 milijardi, da bi se do oktobra udvostručila ponuda i jednih i drugih.
Nije sporno da se FED usmerio da obuzda inflaciju koja ovog puta ima krajnje neugodnu ulogu pošto se najviše iskazuje kroz poskupljenje hrane i energije, dva stavke na koje odlazi i do 60 odsto prihoda najsiromašnijih Amerikanaca. Istina, nisu velika količina novca u opticaju i jeftino zaduživanje jedini koji podstiču rast cena.
Ovaj trend podupiru i poteškoće u funkcionisanju proizvodnih i lanaca snabdevanja, te veoma izraženo deljenje javnog novca građanima Amerike radi lakšeg savladavanja pandemijskih poteškoća. Procenjuje se da je u ove potrebe utrošeno 5.700 milijardi dolara, što se smatra najvećim deljenjem državnog novca u finansijskoj istoriji.
Evropa sa zadrškom
Prvi rezultati promene politike dolara su u skladu sa očekivanjima monetarista. Cena novca uočljivo raste u svim formama pozajmljivanja. Uobičajen pokazatelj je ponašanje na tržištu državnih obveznica desetogodišnje ročnosti na kojima je kamata premašila tri odsto, više nego bilo kada unazad četiri godine. Smatra se da će poskupeti sve forme pozajmljivanja, od kupovina državnih obveznica do potrošačkih kredita. Koliko ubrzano će rasti umnogome će zavisiti od brzine uvećanja osnovne kamatne stope za koju postaje realno da do kraja godine dostigne dva odsto.
Osim SAD, monetarnu politiku menja i Velika Britanija, gde je osnovna stopa već četvrti put uvećana. Međutim, Evropska centralna banka još uvek više razmišlja o promeni nego što aktivno dela. Razlog uzdržanosti evropskih bankara je procena da bi promena monetarne politike dovela u lošu situaciju, možda i bankrot, najzaduženije države poput Grčke i Italije. Takođe, zazire se i od kraha velikog broja takozvanih "zombi" kompanija, koje jedva vraćaju pozajmice uzete po istorijski rekordno niskim kamatama, dok je veliko pitanje da li bi uspele da vrate kredite uz uobičajenu kamatu.
Poskupeće i stari krediti
No, inflacija u evrozoni se približava granici od devet odsto, a kada se ima u vidu da će se dešavanja u Ukrajini na rast cena ispoljiti tek u drugom kvartalu, vidi se da je i pred bankarima u Frankfurtu period podizanja kamatnih stopa.
Kako će se promene monetarnih politika najsnažnijih centralnih banaka na svetu odraziti na srpsku finansijsku scenu? Veoma vidljivo i to već za nekoliko meseci, pogotovo ako se ECB iz Frankfurta ubrzo odluči na snažniju reakciju. Do jeseni krediti će biti primetno skuplji, i to ne samo novopodignuti, već i sve pozajmice iz prošlosti sa promenljivom kamatnom stopom. Naravno da se poskupljenje prvo ispoljilo pri emisiji državnih obveznica, ali veoma brzo promene će osetiti i građani Srbije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
22
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
0
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
1
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
VIDEO Tesla opozvala više od 46.000 "sajbertrak" vozila: Karoserija može otpasti tokom vožnje
23.03.2025.•
3
Američki proizvođač električnih automobila "Tesla" opozvao je više od 46.000 svojih "sajbertrak" vozila zbog problema sa karoserijom koji bi mogle da ugroze bezbednost.
Poskupljuje li struja za privrednike: Nova metodologija obračuna nekima neprihvatljiva
22.03.2025.•
8
Elektroprivreda Srbije je dostavila preduzećima nove ponude za snabdevanje električnom energijom, koje predviđaju rast cena od osam do 12 odsto.
Direktor PIO fonda: Raste naplata doprinosa, država dotira više od petine penzija
22.03.2025.•
9
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je do polovine marta naplatio oko 192,3 milijarde dinara doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Komentari 12
Miki
misko
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar