
Bečki institut ima dva scenarija za Srbiju: Jedan predviđa nula odsto privrednog rasta
Srbija će imati inflaciju od 14 odsto, a privredni rast će biti nula, ako se rat u Ukrajini ne završi uskoro, već produži do kraja godine.

Foto: Pixabay
To je izjavio ekonomista za balkanske zemlje u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
On je u intervjuu za Betu rekao da Institut ima dva scenarija za Srbiju - ako se rat uskoro završi privredni rast će biti 3,6 odsto, a inflacija 10 odsto, a pesimistički scenario je ako rat u Ukrajini potraje do kraja godine ili se produži i naredne.
"U pesimističkom scenariju projektovali smo da će inflacija u Srbiji ove godine biti 14 odsto za celu godinu, dok će ekonomski rast biti nula, odnosno neće ga biti, što je ekonomska stagnacija u kombinaciji sa dvocifrenom inflacijom", rekao je Jovanović.
Dodao je da nije detaljnije razmatran scenario privrednih kretanja u Srbiji ako se rat u Ukrajini produžiti i sledeće godine, ali bi i u tom slučaju i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i inflacija verovatno bili slični kao što projektovano u pesimističkom scenariju za ovu godinu.
Jovanović je rekao da nisu rađene projekcije za kretanje kamata, ali će one rasti u skladu sa inflacijom i sa povećanjem kamatne stope Narodne banke Srbije.
Istakao je da su realne kamatne stope, odnosno kamatne stope korigovane za stopu inflacije, trenutno negativne.
On je rekao da je kontrola cena osnovnih namirnica u Srbiji dobro rešenje u trenutnoj krizi.
"Ti proizvodi, čija je cena fiksirana, imaju malo učešće u ukupnoj proizvodnji u zemlji, to je samo nekoliko osnovnih proizvoda, pa je zato šteta koja se možda pravi firmama zamrznutim cenama, minimalna. A s druge strane, tako se štite siromašni, jer oni najviše troše na te osnovne namirnice, a osim toga na taj način se sprečava eskalacija inflacije", rekao je Jovanović.
Srbija je, prema njegovim rečima, u novembru prošle godine, pre nego što su cene bile zamrznute, imala inflaciju od 7,5 odsto i ona je bila najviša u regionu, a u maju ove godine inflacija je bila 10,4 odsto, što je svrstava među najniže u regionu.
Bosna i Hercegovina (BiH) i Severna Makedonija, kako je rekao, u novembru prošle godine imale su inflaciju od tri-četiri odsto, a sada imaju 12-13 odsto, "što znači da zamrzavanje cena daje rezultate".
"Pitanje je, međutim, do kada se cene mogu držati zamrznute i šta nakon toga. Vrlo je važno da se odrmzavanje sprovede postepeno, da ne bi došlo do naglih skokova cena. To je iskustvo iz drugih zemalja koje su kroz istoriju imale zamrznute cene, kao Amerika i Britanija 1970-ih", rekao je Jovanović.
On je rekao da "kapacitet" srpskog budžeta može da izdrži povećanje plata u javnom sektoru, penzija i minimalne zarade, što je obećao predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ta povećanja, prema njegovim rečima, nisu tako velika da bi predstavljala problem za budžet. Ona su, kako je rekao, ustvari približno jednaka kumulativnoj inflaciji ove i naredne godine koja će, prema projekciji tog instituta, biti oko 16 odsto.
"Zbog toga se budžetski deficit u odnosu na BDP neće previše povećati, jer će istovremeno i budžetski prihodi rasti, zbog inflacije, kao i nominalni BDP. Naša trenutna projekcija je da će budžetski deficit ove godine biti oko četiri odsto BDP-a, što je slično kao i prošle godine", rekao je Jovanović.
Istakao je da je najslabija karika u ekonomskoj politici Srbije to što "Vlada Srbije lako upada u nepovoljne pozicije".
"Da se izrazim šahovskim rečnikom, Vlada Srbije je kao dobar taktičar, koji zna da povuče pravilne poteze kada se nađe u teškoj situaciji, ali ja slab pozicioni igrač, odnosno lako upada u nepovoljne pozicije", ocenio je Jovanović.
Kako je rekao, "za vreme pandemije, pa i ove godine, u ovoj krizi uzrokovanoj ratom, vlada preduzima relativno dobre antikrizne mere i zbog toga Srbija ima najbolje ekonomske rezultate u regionu i među najboljim u Evropi, međutim, ne radi skoro ništa da bi adresirala duboke strukturne probleme u ekonomiji i društvu".
"Energetska zavisnost od Rusije je prevelika i nema ni pokušaja da se ona smanji. Institucije su spore i nefunkcionalne, korupcija je velika, vladavina prava je problem i nismo videli skoro nikakve reforme po ovim pitanjima. Stopa siromaštva je među najvišim u Evropi, skoro svaki četvrti čovek u državi je siromašan, klasne razlike su takođe ogromne, a o tome se uopšte i ne priča", ocenio je Jovanović.
Vlada Srbije, prema njegovim rečima, nema mera za podršku domaćim firmama, fokus je na stranim investicijama, nema mera za podsticaj inovacija, a nema ni industrijske politike.
"Sve su to problemi na kojima se mora raditi i koji bi povećali otpornost ekonomije na krize", rekao je Jovanović.
Ocenio je da je kurs dinara realan i objasnio da je deficit u tekućem računu poslednjih godina iznosio oko četiri odsto BDP-a, sa blagim trendom smanjenja, "što znači da nije bilo velikih eksternih disbalansa".
"Poslednjih godina je čak bilo pritiska da dinar jača, zbog snažnih kapitalnih priliva, zbog rasta izvoza i stranih investicija. NBS je intervenisala i držala kurs na nivou oko 117,7 dinara za evro, što je bila ispravna odluka, jer jači dinar bi verovatno malo smanjio izvoz", rekao je Jovanović.
Dodao je da "ova kriza malo menja stvari, deficit u tekućem računu je već oko deset odsto BDP-a, zbog skuplje nafte, ali da to nije trajno stanje, već incidentno".
"Priliv stranih investicija je takođe malo opao, zbog krize, što će verovatno pritiskati dinar da slabi, ali mislim da NBS treba da drži dinar na trenutnom nivou, jer bi slabiji dinar dodatno podgrejao inflaciju", rekao je Jovanović.
On je naglasio da će Srbija imati kratkoročnu korist ako ne uvede sankcije Rusiji, a ako bi uvela da ne bi ostala bez gasa, "kao što nije ostala ni Austrija".
"Srbija bi samo plaćala puno skuplje gas. To bi verovatno povećalo inflaciju, jer bi skoro sve cene skočile zbog skupljeg gasa i to bi povećalo deficit u budžetu, a time i javni dug, jer bi država morala da interveniše da bi ublažila posledice. Za zemlje EU ovo i nije tako veliki problem, jer one imaju podršku budžeta EU i mogu ovo lakše da prebrode", rekao je Jovanović.
Dodao je da za male zemlje, koje nisu deo EU, to jeste problem. U takvoj situaciji, kako je rekao, Srbija je trebalo da traži neku dodatnu pomoć od EU, da bi mogla da plati ekonomsku cenu za uvođenje sankcija Rusiji.
"Zato ovo 'sedenje na dve stolice' ima i ekonomske argumente, a ne samo političke i to je ono što svi treba da razumeju", rekao je Jovanović.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
2
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
7
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
12
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
37
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
8
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 6
Medicinski radnik
V
@aga
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar